Bankrotira li i Italija, Uniji je kraj

Autor 12.7.2011. u 23:40

Bankrotira li i Italija, Uniji je kraj

Poslije malog i – za veliku EU nevažnog – Islanda (koji je tek nakon svog financijskog sloma krenuo prema članstvu u Europskoj uniji), i poslije velikih potresa u državnim financijama Irske, Portugala, Španjolske, Mađarske i Grčke (odreda članica Unije, ali perifernog i drugorazrednog kalibra), od prošlog je »crnog petka« na red došla prezadužena i recesijska Italija.

Bankrotira li i ta prvorazredna članica EU-a, koja je njezino treće nacionalno gospodarstvo po veličini BDP-a, raspast će se i Unija, a s pomakom možda i sama Italija.

Za spašavanje tako velike zemlje, osobito nakon golemih EU-izdataka za Irsku, Portugal, Španjolsku i osobito za Grčku, ostatak Unije potrebnog novca – nema. S tom je dijagnozom, uz neskrivenu dozu panike, predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy jučer sazvao hitni sastanak najviših dužnosnika EU-a, kako bi razmotrili, ne samo koncept novog velikog paketa pomoći za Grčku, nego i istovrsne rizike, što sve snažnije prijete Italiji, koja je najzaduženija zemlja eurozone nakon već bankrotirane Grčke, ali – zbog veličine svoje ekonomije – i višestruko teži dužnički slučaj. 

1021901

 Jer, prošlog su crnog petka i još crnjeg, jučerašnjeg burzovnog dana, cijene dionica talijanskih banaka pretrpjele značajne gubitke, oslabivši usput i euro, dok su premije koje Italija plaća kod zaduživanja, u usporedbi s onima na njemačke državne obveznice, dosegnule rekordnu razinu od uvođenja eura.

Dionice najveće talijanske banke, UniCredit, prošlog su petka tako oslabjele za 7,9 posto, a druge po veličini, Banca Intesa-e, za 4,6 posto, da bi jučer dionice Bance Intese pojeftinile još 1,9 posto. Izuzetak je bila dionica UniCredita, koja je ojačala 1,9 posto, nakon ukupnog prošlotjednog gubitka od čak 19,8 posto. 

Njemačka i Kina

 Talijanski dužnički slučaj po mnogočemu je najsličniji istovrsnom slučaju Portugala: Italija je zasad izbjegla slom nekretninskog i bankarskog sektora , ali zato trpi zbog svoje produljene recesije i sve opasnijeg pada fiskalnih prihoda, što tu zemlju uskoro može dovesti do nemogućnosti vraćanja državnih dugova.

Panika u vrhovima Bruxellesa je krajnje razložna, jer je talijansko gospodarstvo gotovo upola veće od španjolskog i treće u Uniji. Italiju iznad vode i na okupu drže još ipak moćne, njezine velike banke i djelotvorna središnja banka, ali glavni uzrok talijanske financijske drame je u opadajućoj konkurentnosti i na svjetskom, i na europskom, pa i na talijanskom tržištu, pred nadirućom Kinom, ili pred sve vitalnijom Njemačkom.

1335847

Poseban talijanski minus je prevelika siva i mafijaška ekonomija, koja prema talijanskim službenim procjenama drži više od jedne trećine BDP-a. Budući da su siva ekonomija i mafijaški način privređivanja najrašireniji južno od Rima, a korupcija u samim vrhovima administracije i krupnog biznisa, Italiji otvoreno prijeti i raspad u slučaju državnog bankrota, koja se prijetnja trenutačno najplastičnije ogleda u gomilama smeća širom juga. 

G rčki je državni dug dostigao rekordnu protuvrijednost od 160 posto godišnjeg BDP-a, dok se talijanski već uspeo do istovrsnog praga od 120 posto. Unatoč tomu, premijer Italije Silvio Berlusconi još misli da je njegova zemlja daleko od grčke krize, pa tvrdi: »Vlada neće prebaciti troškove krize na iduće generacije, naša djeca neće plaćati za današnje probleme«. Tako, Berlusconijevi ciljevi ostaju ambiciozni:

Italija bi do 2014. trebala imati uravnoteženi proračun, što bi se postiglo uštedama u svim sektorima. Talijanska vlada je već pripremila paket oštrih mjera štednje, kojima bi se zaštitila od dužničke krize slične onoj u posve bankrotiranoj Grčkoj. Stoga Rim planira u iduće tri godine uštedjeti 47 milijardi eura.

Za kupovanje vremena Italija, uostalom, još ima fiskalnog prostora, jer joj je manjak u proračunu u visni od četiri posto BDP-a (grčki je nedavno bio 14 posto BDP-a), ali se zbog dubinskih uzroka krize čini da joj je ta igra već na srednji rok izgubljena, te da će cijenu krize uglavnom sama plaćati najmanje do 2020-e

Autor 12.7.2011. u 23:40