Katarska kriza, Saudijska Arabija; početak raspada arapske koalicije

Autor/ica 👤Saeid Abedpour 12.6.2017. u 12:34

Povezani članci

Foto: cnn.com

Kriza u regionu Perzijskog zaljeva nakon Trumpove posjete Saudijskoj Arabiji i ugovora o prodaji američkog oružja ovoj državi vrijednog 110 milijardi dolara ušla je u novu fazu. Trumpovo putovanje u Saudijsku Arabiju u kojoj su bili prisutni i lideri drugih arapskih zemalja koji su plesom sa sabljama pokazali svoju spremnost i jedinstvo značilo je početak raspada arapske koalicije. Premda je američki predsjednik tvrdio da se njegova saradnja sa Saudijskom Arabijom i ostalim arapskim zemljama odvija u okvirima borbe sa terorizmom ali je ova tvrdnja demantirala samu sebe. Trump je Bliski istok usmjerio u drugom pravcu, više ka novom nadmetanju oružjem, podršci saudijskih vladara i jačanju saradnje sa Saudijcima koji su najveći sponzori terorističkog vehabizma u svijetu.

Katar je prva žrtva Trumpovog djelovanja u Americi i promjene kursa u Washingtonu. Radi očuvanja „relacije izmuzavanja“ Saudijske Arabije i prodaje oružja ovoj zemlji Trump ignorira veliku ulogu Saudijaca u ekspanziji regionalnog i globalnog terorizma. Saudijci osnivanjem Talibana, davanjem forme Al-Qaeidi, napadom od 11. septembra te nizom terorističkih napada u svijetu predstavljaju najvažniju potporu vehabijskome terorizmu. A sada se prema Kataru kao terorističkoj prijetnji upire prst i to zbog relacija sa Hamasom i „Muslimanskom braćom“. U ponedjeljak su Riyadh i arapske zemlje objavile prekid odnosa sa Katarom, zemljom bogatom naftom, a Saudijska Arabija je saopćila da uvodi zabranu letova preko katarskog zračnog prostora. Saudijska Arabija je zatvorila i kopnenu granicu s Katarom a objavila je i zabranu plovidbe brodovima preko tranzitnih katarskih voda. Ovo su koraci koji više nego bilo šta drugo ukazuju na rat s ovom malom bogatom zemljom. U šestodnevnom arapsko-izraelskom ratu prije 50 godina sve je počelo zatvaranjem moreuza Tiran od strane Egipta čime je Izraelu onemogućen pristup do Crvenog mora.

Kao odgovor na saudijske i korake Ujedinjenih arapskih emirata Iran i Turska su obznanile sveobuhvatnu podršku Kataru. Iran je saopćio da Katar može koristiti tri iranske luke za uvoz prehrambenih artikala a Turska je najavila slanje većeg broja vojnih snaga kao pojačanje svojoj vojnoj bazi u Kataru.

2014. godine su Saudijska Arabija, Bahrein i UAE u znak protesta na –kako su kazali- uplitanje Katara u njihova unutrašnja pitanja opozvali svoje ambasadore u ovoj zemlji i to je trajalo oko osam mjeseci. Ali procjep koji se danas dogodio je dublji i ozbiljniji i može ovu malu zemlju dovesti u jaku izolaciju i okruženje. Za razliku od sadašnjih, dešavanja 2014. tri države Perzijskog zaljeva nisu zatvorile kopnene, vodene i zračne granice sa Katarom i nisu protjerivale katarske državljane sa svojih teritorija.

Kriza je započela saopćenjem vijesti katarskih novinskih agencija 24. maja. U toj vijesti prenosi se izjava emira Katara kako nema nikakvog razloga za prikriveno neprijateljstvo arapskih zemalja sa Iranom a također je iskazana i potpora „Muslimanskoj braći“ i Hamasu. Državni mediji Saudijske Arabije i UAE-a su, uprkos saopćenju katarskih agencija u kojima su demantirali ovu vijest, izjavu katarskog emira primili veoma ozbiljno i promptno reagirali. Saudijsko neprijateljstvo sa Katarom ima druge korijene. Čak i kada bi Katar prekinuo odnose sa Iranom, ali nikada ne bi prekinuo sa davanjem potpore „Muslimanskoj braći“ i Hamasu.

Korijen današnjih problema seže do 1995. u vrijeme kada je otac današnjeg katarskog emira svrgnuo sa vlasti svog oca. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati su ova dešavanja ocijenili kao porodični puč. Saudijska Arabija i UAE su uz pomoć nekih drugih članova plemena poduzeli korake na svrgavanju sadašnjeg emira Katara, ali se u posljednji trenutak sve otkrilo. Stoga katarski emir ima jake razloge za strah od saudijskog uplitanja.

Čini se da je ovakvom saudijskom pozicioniranju spram Katara te jačanju tenzija doprinjela Trumpova posjeta Riyadhu i njegovo učešće na Samitu lidera islamskih zemalja. Američki predsjednik je tom prilikom optužio Iran za pružanje podrške terorizmu i istakao kako osviještene države trebaju kroz međusobnu saradnju „izolirati“ Iran. Ova izjava je naišla na saudijsku podršku budući da Saudijci Iran vide kao svog rivala u Siriji, Iraku i Jemenu. Saudijska Arabija i zemlje saveznice su smatrale kako su zadobile potpunu američku podršku čime se nisu mogle pohvaliti za Obamina mandata kada su narušene relacije između Riyadha i Washingtona.

Nakon Trumpove posjete uslijedio je telefonski razgovor emira Katara, Tamim bin Hamada sa iranskim predsjednikom Rouhaniyem u kojem je katarski emir između ostalog kazao da nema nikakve zapreke na putu daljnjeg jačanja katarsko-iranskih odnosa. Ovaj korak je izazvao srdžbu Riyadha i bio povod za prekid odnosa sa Katarom. Počeo je raspad arapske koalicije. Saudijskim, egipatskim i zahtjevima UAE za izolacijom Katara suprotstavili su se Kuvajt i Oman koji nisu spremni prekinuti relacije sa Dohom. Čak su i SAD-e zbog toga što na katarskoj teritoriji imaju jednu od svojih najvećih vojnih baza, a nakon ishitrene Trumpove izjave kojom je podržao saudijski stav, zauzele neku vrstu „međupozicije“ i zatražile da se problemi između Katara i ostalih arapskih zemalja riješe putem dijaloga. Katar će, također, istupiti iz arapske koalicije protiv Jemena i neće više imati udjela u bombardiranju nevinog jemenskog naroda.

Nesuglasice između Katara i Saudijske Arabije ne trebaju se motriti čisto kroz prizmu relacija sa Iranom već su korijeni ovih razlika dublji. Radi se o potpori dvjema ideologijama vehabijskoj i selefijskoj koja naginje ka „Braći“. Saudijski dužnosnici očekuju da sve arapske zemlje zauzmu kurs prihvatanja vehabizma. Uprkos tome što je katarski ministar vanjskih poslova više puta javno sebe nazvao vehabijom ali saudijski vlastodršci dobro znaju da vladarska porodica i narod ne prihvataju vehabizam te da više sklonosti imaju ka selefijskoj i misli „Muslimanske braće“. Stoga su Saudijci od 2014. „Muslimansku braću“ stavili na listu terorističkih grupa. „Braća“ su više puta izražavala neslaganje sa saudijskom politikom prema Iranu, Jemenu te u svrgavanju sa vlasti Saddama Husseina. Ali od svega je važnije da ideja „Muslimanske braće“ bolje prolazi među arapskim zemljama, pa čak i u Turskoj i na Balkanu nego vehabizam. Razmirice u Siriji između vehabija koje podržava Saudijska Arabija i selefija koje podržava Katar započele su 2012. u vrijeme kada su dvije zemlje formirale štab Visokog vojnog revolucionarnog vijeća. Ali nakon praktično mjesec dana su obje zemlje počele neovisno podržavati terorističke skupine u Siriji. Obje zemlje su u podjednakoj mjeri ulagale napore na podupiranju terorizma u Siriji.

Razmirice između Saudijske Arabije i Katara koje su produkt Trumpove posjete regionu označile su novo razdoblje političke koalicije među zemljama. Raskol u arapskoj koaliciji je rezultat Trumpove politike kroz strategiju „izmuzivanja arapskog mlijeka“. Trump je posegnuo za sprovođenjem zastarjele politike koja je prolazila prije stotinu godina kada su Arapi živjeli pod šatorima i u pustinjama ali sada su došla druga vremena a njegova će pogrešna politika na Bliskom istoku izazivati brojne reakcije. Jedna od njih je i slom arapske koalicije izlaskom Katara iz nje.