Korijen buntovništva u Americi

Povezani članci

• Hiljade Grka na protestima u Atini tražili ukidanje ekstremističke Zlatne zore
• Korak bliže izručenju Juliana Assangea u SAD
• Nemačka i Mađarska zatvaraju granice za izbeglice
• Pobuna na farmi
• Tilerson i Lavrov razgovarali o Siriji, Ukrajini i Bliskom istoku
• Vodič za Cop26

Piše: Saeid Abedpour

U zemlji u kojoj je lakše doći u posjed poluautomatske puške nego li ostvariti zdravstvenu uslugu razarajuća svijest može smrviti kulturu razarajuće politike. Ovo je odslikao napad koji se dogodio u četvrtak navečer u Dallasu kada je jedan snajperista u protestima koje je organizirao pokret „Životi crnaca su važni“ otvorio vatru na policijske snage i usmrtio pet policajaca a ranio najmanje sedam osoba. Dan prije na hiljade demonstranata je učestvovalo u protestima u Minnesoti i Louisiani osuđujući čin ubistva dva Afroamerikanca od strane policije. Izvještaji navode kako su protesti održani i u Atlanti, New Yorku i nekoliko drugih američkih gradova. Prema izvještaju Associated pressa oko 300 demonstranata okupilo se ispred gradske Vijećnice u Dallasu protestirajući zbog otvaranja vatre policajaca bijelaca na Afroamerikance. Svećenik u North Litle Rocku gdje se dogodila paljba kazao je  kako svi trebaju pomoći da se okonča ovaj nemirni period u zemlji. Aktivisti pokreta „Životi crnaca su važni“ su kazali kako žele proteste nastaviti do utorka, odnosno dok se ne navrši 135 sati. Naime svakog 135-og sata tekuće godine jedan crnac je ubijan od strane policijskih snaga.

U svemu ovome uslijedila je „poplava“ propagandnih izjava američkih predsjedničkih kandidata. Tako je Hillary Clinton, demokratski kandidat na predstojećim izborima,  izjavila kako nedavna nasilja trebaju zabrinuti svakog Amerikanca. Kako smatra Clintonova Amerika treba dati upute o upotrebi sile policijskih snaga. Ona je također istakla kako ova zemlja treba poduzeti odlučnije mjere u pravcu  zaštite policijskih snaga. Istovremeno je Donald Trump, republikanski kandidat za američkog predsjednika, reagirajući na ova nedavna dešavanja tražio jedinstvo američkog naroda u sprovođenju zakonitosti.  Tump je kazao  da smrt dvoje crnaca od strane policijskih snaga pokazuje kako je nužno poduzeti snažnije mjere kako bi se svaki Amerikanac osjećao sigurnim.

Dvadesetpetogodišnji Micah Johnson koji je sedam godina služio u američkoj vojsci a također je bio i u Afganistanu usmrćen je od strane policije. Johnson koji je u Dallasu usmrtio pet a ranio još sedam policajaca planirao je napad opsežniji od ovoga. Prema tvrdnjama policije on je namjeravao upotrijebiti eksploziv za šta postoji dokaz nakon pretresa njegove kuće. Ali ubistvo dva Afroamerikanca u Minnesoti i Louisiani – kako tvrdi policija –  potaknulo je Johnsona na brže djelovanje.

On je kazao kako je zbog nedavog otvaranja vatre američkih policajaca na crnce želio ubiti policijske dužnosnike bijele puti. Šef policije u Dallasu David Brown kazao je kako je ovaj snajperist prije nego je usmrćen kazao kako je izgubio nadu u pokret „Životi crnaca su važni“ te da ga je duboko pogodilo posljednje otvaranje vatre na crnce. Ove riječi, zapravo, odslikavaju mišljenje velike većine američkog stanovništva kako crnaca tako i bijelaca. Prema nedavnim istraživanjima otprilike 2/3 Amerikanaca i 60% bijelaca ispod 30 godina u izvjesnoj mjeri pružaju podršku ovom pokretu crnaca. Dakle, nije ovaj pokret crnaca taj koji podstrekava ljude već video snimak scene ubistva crnaca izaziva gnijev kod ljudi i želju za reakcijom. Uzroke prošlosedmičnog nasilja u Americi treba tražiti u Fergusonu, malom gradiću u Missouriju, u kojem premda 2/3 populacije čine crnci ali su većina policijskih dužnosnika i policajaca bijelci. Ovaj neravnopravni odnos snaga je postao uočljiv od prije otprilike dvije godine ubistvom 18-ogodišnjeg crnog tinejdžera Michaela Browna. Brownovo ubistvo je bilo inicirajuća kapisla za masovne proteste zbog rasnog nasilja u Americi i tada se „dogodio“ i pokret „Životi crnaca su važni“.  Godinama su američki crnci izloženi bezrazložnom kažnjavanju, uskraćivanju pristupa u državne škole, nezaposlenosti, razdvajanju mjesta boravka, smrti kao posljedici siromaštva. Tokom protekla 24 mjeseca pokret „Životi crnaca su važni“ svoju je aktivnost koncentrirao na rasnu, ekonomsku i spolnu pravednost. Aktivisti ovog pokreta smatraju kako pitanja poput rase, spolnosti i klasa konstantno oblikuju politiku ili najblaže rečeno utječu na nju. Ovaj pokret koji je u svoje redove pridobio veliki broj istaknutih ličnosti uvijek je spreman na organiziranje protesta i upravo stoga je još uvijek populacija američkih crnaca najveća žrtva policijskoga nasilja. Ali njihov glas daleko dopire.