Martin Tais: Kako je London riješio problem zagađenog zraka

Martin Tais
Autor 19.11.2017. u 07:37

Martin Tais: Kako je London riješio problem zagađenog zraka

Zrak kao ograničavajući faktor razvoja Grada Sarajeva zbog prirodnih i orografskih uslova je bitan ograničavajući faktor.

Posebno se to odnosi na hladniji period godine, kada zbog pojave temperaturnih inverzija i slabe cirkulacije zraka dolazi do kumuliranja zagađujućih materija u ograničenom sloju atmosfere iznad grada. Naime, istraživanja su pokazala da granica inverznog sloja, koja se u najvećem broju slučajeva podiže do visine 300 metara iznad baze kotline (do 850 metara nadmorske visine), predstavlja barijeru i granicu iznad koje se ne transportuju zagađujuće materije.

Kada stabilne vremenske situacije potraju više dana dolazi do kumuliranja zagađujućih materija u atmosferi grada i pojave epizoda visokih koncentracija. U ovakvim vremenskim situacijama nema skoro nikakvih generalnih vazdušnih strujanja u prizemnom sloju atmosfere – ispod inverzne granice.

Naravno postoje lokalni vjetrovi koji premještaju zagađeni zrak od istoka prema zapadu – u noćnim satima i zapada prema istoku u dnevnim satima, ali sve naravno ostaje u sarajevskoj kotlini ispod granice temperaturne inverzije. Sva rješenja poboljšanja ustvari se svode na smanjenje emisije zagađujućih materija u zrak.

Kako to uraditi je pitanje koje se mora rješavati dugoročnim i kratkoročnim mjerama. Ove godine je završen i Kantonalni plan zaštite okoliša za KS. Vodio sam grupu za zaštitu zraka, zajedno za saradnicima iz te oblasti. Uradili smo dosta i predložili niz mjera kako upravljati kvalitetom zraka u kratkoročnom i dugoročnom periodu. Sada je plan predat i o njemu će odlučivati Vlada Kantona Sarajevo, kao i Skupština KS. Po meni jedna od najvažnijih mjera za smanjenje emisija je mjera postepenog izbacivanja loženja čvrstih goriva, posebno uglja, u kotlinskom dijelu KS. Ova mjera je podržana i na raspravama naučnih i stručnih radnika, kao i mnogih nevladinih organizacija.

BiH troši skoro pet puta više energije po jedinici društvenog proizvoda nego države Evropske unije, a dva i po puta više od svjetskog prosjeka. Istovremeno, ukupna potrošnja energije po stanovniku u našoj zemlji je manja od svjetskog i evropskog prosjeka. Ovo znači da smo sa jedne strane vrlo siromašni, sa niskim standardom i slabo razvijenom privredom, a sa druge strane vrlo rastrošni kada je u pitanju korištenje energije.

Utopljavanjem zgrada i povećanjem energetske efikasnosti u industrijskim pogonima može se smanjti potrošnja energije i preko 40%, a samim tim se smanjuje i emisija zagađujućih materija u zrak, te bitno poboljšava kvalitet zraka. Važno je istaći da se energetska efikasnost ne smije posmatrati kao štednja energije. Riječ štednja podrazumijeva određena odricanja dok energetska efikasnost nikako ne znači narušavanje uslova rada i življenja.

Kako je London riješio isti problem?

Predložene su i mnoge mjere u energetici, saobraćaju i edukaciji stanovništva, kao i odgovornih u institucijama vlasti. Naravno rješenja se ne mogu provesti preko noći i trebat će ova Vlada KS donijeti plan dugoročnih i kvalitetnih mjera, koje će se provoditi više godina. Svake godine se mora praviti i kontrolisati izvještaj o realizaciji mjera. Ozbiljne i svrsihodne mjere će mnogo koštati, ali ako mislimo živjeti u ovom gradu se moraju planirati i realizovati, jer zdravlje ljudi je najvažnije i sigurno više dugoročno košta.

Ova zima još nije počela, ali se već osjećaju efekti povećanog loženja i emisija u zrak. Naravno ovo je tek početak i sigurno dolaze dani sa većim pogoršanjem kvaliteta zraka sa sitnim česticama (PM10) , kao i sa sumpordioksidom (SO2). Posljedice klimatskih promjena, izgleda da će u ovom i do sredine narednog mjeseca, imati pozitivne efekte na kvalitet zraka i u Sarajevu.

Analizirajući prognostičke rezultate za navedeni period dolaziće do češćih promjena vazdušnih masa i neće biti uslova za dugotrajne stabilne situacije, a samim tim ni do nekih ekstremnih koncentracija u atmosferi sarajevske kotline. Neće biti ni velikih minusa temperature i samim tim ni pojava intenzivnih i dugotrajnih inverzija. Naravno prognoze za zimu još nisu aktuelne i sigurno će kvalitet zraka biti bez nekih razlika u odnosu na prethodne godine, odnosno zagađen.

Moramo imati u vidu da je i London šezdesetih godina imao velikih problema sa smogom – zagađenim zrakom i rješio ga. Kako ga je rješio? Tako što je zabranio loženje uglja.

N1

Martin Tais
Autor 19.11.2017. u 07:37