Pad holandske vlade i moguće promjene politike prema imigracijama

Foto: EPA

Pad holandske vlade naglasio je važnost pitanja imigracija u evropskoj politici koja podstiču jačanje populističkih stranaka povećavajući pritisak na vlade da pooštre politiku za zaustavljanje imigracija koje su na rekordnom nivou, pišu svjetski mediji.

Raspad vladajuće koalicije

Holandski premijer Mark Rute (Rutte), zajedno sa svim svojim ministrima, podnio je ostavku nakon što se vladajuća četverostranačka koalicija nije uspjela dogovoriti o politici ograničavanja imigracije – naročito u pogledu tražitelja azila, što je pitanje koje izaziva podjele u evropskim vladama, napisao je Vašington post (The Washington Post).

Koalicija koja se raspala u petak (7. jula) formirana je u decembru 2021. nakon višemjesečnih pregovora poslije izbora te godine. Činila ju je Ruteova Narodna stranka za slobodu i demokratiju (VVD) desnog centra; centristička stranka Demokrate 66 (D66) i Hrišćanska unija; kao i stranka desnog centra Hrišćanski demokratski apel (CDA).

Partnerstvo je bilo teško od samog početka, dok je migracijska politika bila jedna od problematičnijih tačaka, prenosi list ocjene lokalnih medija, dodajući da je koalicija pregovarala o politici ograničavanja broja izbjeglica i tražitelja azila u Holandiji, uključujući navodno promjenu pristupa ponovnom spajanju porodica.

Dok se posljednjih godina Evropa bori s prilivom izbjeglica, prošle godine su, ukazuje list, Ljekari bez granica prvi put poslani u Holandiju kako bi pružili pomoć uglavnom bliskoistočnim i afričkim izbjeglicama u prihvatnom centru u Ter Apelu, selu na sjeveroistoku zemlje u blizini njemačke granice.

Neprofitna organizacija je poslije saopštila da je u avgustu 2022. oko 700 ljudi spavalo van prihvatnog centra u “nehumanim i nedostojanstvenim uslovima”

U Holandiji je prošle godine, prema službenim podacima koje prenosi Vašington post, registrovano oko 46.000 ulazaka – oko 35.000 prvih ulazaka i 11.000 spajanja porodica – s prvim zahtjevima za azil većim za 44 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Vlada je u aprilu saopštila da ove godine očekuje 70.000 zahtjeva za azil zbog, kako su naveli, “turbulencija u zemljama unutar i van evropskog kontinenta”.

Važno pitanje u evropskoj politici

Osim što je raspravljala o uslovima spajanja porodica za izbjeglice, holandska vlada je, prema pisanju Njujork tajmsa (The New York Times), diskutovala o tome treba li stvoriti dvije klase azila: privremeni za ljude koji bježe od sukoba i trajni za ljude koji bježe od progona.

Cilj oba prijedloga bio je smanjiti broj izbjeglica, budući da su, ističe list, desničarske stranke van koalicije iskoristile situaciju ukazujući na sve veću zabrinutost birača u Holandiji oko imigracije.

Dok su druge koalicijske stranke bile spremne da pristanu na dvoslojni sistem azila one nisu pristale podržati prijedlog premijera Rutea o dvogodišnjem periodu čekanja prije nego što se izbjeglicama koje već žive u Holandiji ne pridruže njihova djeca.

“Nije tajna da koalicijski partneri imaju vrlo različite stavove o migracijskoj politici”, rekao je Rute 7. jula dodajući kako “danas, nažalost, moramo izvući zaključak da su te razlike nepomirljive”.

Kolaps holandske vlade naglašava koliko je pitanje imigracija važno u evropskoj politici i koliko često desničarske stranke iskorištavaju to pitanje, zaključio je Njujork tajms.

Nedostatak stambenog prostora

Prijevremeni izbori, za koje se očekuje da će biti novembru, nisu novost za Holanđane, ali posljednja kriza bila je izuzetna po svojoj gorčini, napisao je Tajms (The Times) uz ocjenu da pitanje imigracija izaziva sve veće podjele u Holandiji, ali i u cijeloj Evropi.

S 518 ljudi po kvadratnom kilometru – naspram samo 277 u Velikoj Britaniji – Holandija je već najgušće naseljena u Evropi. Broj stanovnika, koji je premašio 17,5 miliona, porastao je za gotovo trećinu u posljednjih 50 godina, te bi prema nekim projekcijama do 2030. godine mogao doseći 18,8 miliona.

Dok je više od 21.500 ljudi prošle godine zatražilo azil u Holandiji, desetine hiljada ljudi tamo su preselili kako bi radili i studirali. U međuvremenu, naglasio je londonski list, izgradnja kuća se sve teže realizuje, a nedostatak sambenog prostora najizraženiji je u Amsterdamu i obližnjim gradovima Roterdamu i Hagu.

Dio krivice za takvu situaciju su sve češće prepreke za gradnju dok je industrija pogođena brojnim presudama Vrhovnog suda u slučajevima koje su pokrenuli ekolozi.

To je, pojašnjava Tajms, primoralo holandske vlasti da pokušaju smanjiti emisije azota, koji uveliko pridonosi globalnom zagrijavanju. Rezultat je, tvrde iz građevinske industrije, otkazivanje ili odgađanje planova za hiljade građevinskih projekata.

Rute je, prema pisanju londonskog lista, želio smanjiti broj članova porodica koji se smiju pridružiti tražiteljima azila u Holandiji nakon prošlogodišnje krize u kojoj je nedostatak kreveta značio da su stotine tražitelja azila bile prisiljene da spavaju vani u nehumanim uslovima u blizini prenatrpanog prihvatnog centra.

Iako je prijedlog podržao jedan od njegovih koalicijskih partnera, drugi su bili protiv, napisao je Tajms naglasivši da je svađa oko migracija ubrzala političku krizu koja je srušila najdominantnijeg holandskog političara novijeg doba.

Bila je to Ruteova četvrta vlada čije formiranje se dogovaralo 10 mjeseci a koja je trajala manje od 18 mjeseci, piše Gardijan (The Guardian).

Koalicija se raspala usred zabrinutosti oko stambene krize, visokih cijena plina i inflacije, za što su neki, dodaje list, pokušali okriviti strane migrante – međunarodne studente, bogatije “iseljenike” i posebno tražitelje azila.

Iako je podnio ostavku na mjesto premijera, Rute će ostati na čelu privremene vlade do održavanja opštih izbora u novembru.

Međutim, u ponedjeljak, 10. jula Rute je rekao parlamentu da je odlučio da neće tražiti reizbor kada Holanđani izađu na izbore, prenio je Rojters (Reuters).

Privremena uprava, ukazuje agencija, ne može odlučiti o novim zakonima, ostavljajući niz važnih pitanja, od klimatskih ciljeva i poljoprivrede do imigracije, u neizvjesnosti duboko u 2024.

Rekordne imigracije i jačanje populizma

Pad holandske vlade najnoviji je znak neslaganja zbog rekordne imigracije koja izaziva sve veće reakcije širom svijeta, jačajući populističke stranke i vršeći pritisak na vlade da pooštre politiku za zaustavljanje migracijskog talasa, ocjenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Prošle godine otprilike pet miliona ljudi više preselilo se u bogate zemlje nego što ih je napustilo, nedostatak radne snage u bogatom svijetu se pojačao, a ekonomski problemi u zemljama u razvoju pogoršali. Prema analizi podataka Volstrit džurnala, to je porast migracija od 80 posto u odnosu na nivoe prije pandemije COVID-19.

Mnoge zemlje u Evropi i Aziji potiču više migranata da dođu kako bi se ublažio nedostatak radne snage i nadoknadio demografski pad. Međutim, povećanje ilegalne imigracije u SAD i Evropu, izaziva nelagodu kod sve većeg broja birača, dok mnogi krive imigrante za povećanje kriminala i veće troškove stanovanja u vrijeme inflacije, ističe list dodajući da ankete u bogatim zemljama pokazuju skok u protivljenju imigraciji.

Holandska vlada pala je u petak, 7. jula, nakon što se stranke nisu uspjele dogovoriti o novim mjerama za ograničavanje useljavanja koje je skočilo na rekordne nivoe, napisao je list, dodajući da su protuimigrantske stranke nedavno preuzele vlast u Italiji i Finskoj, a počele su podržavati manjinsku vladu u Švedskoj.

Vlada predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) nedavno je pauzirala planove za dopuštanje imigrantima bez dokumenata da rade u sektorima s nedostatkom radne snage usred spora s Italijom oko ilegalnih prelazaka granice.

Pojedine ankete ukazuju da oko 60 posto Francuza vjeruje da je potrebno pooštriti imigracijski zakon, dok nedavne ankete pokazuju da bi čelnica francuske krajnje desnice Marin Le Pen (Marine Le Pen), koja se zalaže za stroža pravila o imigraciji, mogla pobijediti na sljedećim predsjedničkim izborima.

U Njemačkoj, antiimigrantska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) ima oko 20 posto, dvostruko više od svog udjela na nacionalnim izborima 2021. To je čini drugom najpopularnijom grupom iza opozicionih Hrišćanskih demokrata i stavlja je ispred Socijaldemokrata kancelara Olafa Šolca (Scholz), ističe njujorški list ukazujući na ankete koje pokazuju da glasači AfD-a navode imigraciju kao glavni razlog za podršku stranci.

Ipak, u mnogim zemljama još uvijek postoji značajna podrška za veću migraciju, posebno među biznismenima koji se brinu da neće moći popuniti radna mjesta bez više talenata iz inostranstva, napisao je Volstrit džurnal, naglasivši da je Japan, koji je dugo poznat po odbijanju useljenika, prošlog mjeseca ublažio pravila za strane radnike.

RSE

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI