Podaci Svjetske banke više nisu tajna

Autor/ica 11.7.2011. u 01:53

Podaci Svjetske banke više nisu tajna

Mala se letjelica iz sparnog Miamija uputila prema Haitiju; dok su nadlijetali Haiti, fotoaparati su počelji škljocati. Na tu se izvidnicu uputila Svjetska banka, simbol globalizacije i, po mišljenju mnogih, simbol pretjerane bahatosti bogatih zemalja. No ovo nije bila tajna operacija.

Zračne fotografije koje su uslikane tog siječanjskog dana 2010. godine, ubrzo nakon što je razoran potres sravnio gotovo čitav PortauPrince, završile su na internetu uz pozivnicu da se stručnjacima Svjetske banke pomogne u procjeni štete i prijedlozima oko pomoći Haitiju. Taj je javni apel radikalni iskorak od često tajnovitog držanja Svjetske banke, koju su, kao i Međunarodni monetarni fond, nazivali bahatom i nesposobnom. Svjetska banka očito želi da svi vide kako se otvara svijetu. Tradicionalna je uloga Svjetske banke bila u financiranju posebnih projekata koji potiču gospodarski rast, a MMF-ova je uloga očuvati svjetski monetarni sustav. Međutim, mnogi su se dugo pitali jesu li te dvije uzvišene institucije, koje naputke o liberalizaciji, privatizaciji i deregulaciji dobivaju iz Washingtona, učinile išta što nema veze s unapređenjem interesa bogatih država, kao što su Sjedinjene Američke Države.Stoga je sve pomalo iznenadilo kad je predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick izjavio da najveća vrijednost kojom Svjetska banka raspolaže nije novac, već infomacija. “Omogućit ćemo ljudima uvid u informacije”, kaže. “Svi će bolje poslovati, sustav će biti otvoreniji, a ljudi će steći drukčije mišljenje o Svjetskoj banci.” Svjetska je banka osnovana 1944. godine radi financiranja obnove ratom razorene Europe. Otad je pozajmila čak 3 trilijuna dolara za razne projekte: škole, bolnice, ceste, ali i kontroverzne projekte koji štete okolišu, naprimjer elektrane na ugljen i brane hidroelektrana.

Međutim, nakon potresa u Haitiju u ovoj je distanciranoj instituciji započela tiha revolucija. Preko 600 inženjera u 21 državi analizirali su podatke koje je tim Svjetske banke prikupio prelijetanjem iznad Haitija, a njihove su zaključke o stupnju i položaju ponovne izgradnje objekata iskoristile humanitarne organizacije, haićanska vlada, brojne tvrtke i mnogi drugi. Svjetska banka i danas pozajmljuje otprilike 170 milijardi dolara godišnje, no sve se više bori za utjecaj i moć pa je pedesetsedmogodišnji Zoellick odlučio iskoristiti moć znanja. Već više od godinu dana banka objavljuje dragocjene podatke i trenutno daje pristup za 7000 novih korisnika, a prije su bili dostupni samo za 140.000 pretplatnika, uglavnom vladama i znanstvenicima, koji plaćaju pristup podacima Svjetske banke. U paketima podataka nalaze se razne informacije o zemljama u razvoju, bilo da se radi o standardnim ekonomskim statistikama, kao što su BDP, inflacija i slično, ili zanimljivosti, poput broja majki dojilja u Peruu. Njihovi podaci precizno opisuju gospodarsku realnost u kojoj živi milijarda ljudi i koriste se za stvaranje politika i odluka koje će strahovito utjecati na njihov život. Svjetska je banka pokrenula natječaj Apps for Development kojim su svoje zaposlenike htjeli podsjetiti da se stare prepreke ruše.

Predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick Predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick Programeri diljem svijeta prijavljivali su svoje aplikacije koje su se temeljile na podacima Svjetske banke. Aplikacija koja je pobijedila, StatPlanet, korisnicima omogućuje pretraživanje preko 3000 pokazatelja Svjetske banke uz interaktivne karte i grafove.

Švedska vlada, koja inače snažno podupire projekte razvoja, krenula je putem Svjetske banke i osnovala internetsku stranicu na kojoj se mogu naći informacije o potrošnji vladinog novca na projekte pomoći zemljama u razvoju i kakav je utjecaj ostvaren.

Uskoro će se i u Keniji pojaviti stranica koja objavljuje dosad tajne podatke pojedinih ministarstava, a programeri već rade na analizi utjecaja potrošnje na rezultate testova učenika i studenata. “Svjetska je banka sve olakšala kad je dopustila pristup podacima”, kaže Bitange Ndemo, kenijski državni tajnik za informiranje.

Što se više podataka bude objavljivalo, više će ljudi steći moć kojom će utjecati na političko vodstvo, kaže Ndemo. Informacije zlata vrijede, kaže, a ljudi će ih se već nekako domoći. “Ista je stvar kao i s mobitelima i internetom. Više ih ne možete kontrolirati.”

The New York Times

Autor/ica 11.7.2011. u 01:53