Podrška Rusiji: Kineska sjenka nad Ukrajinom

Povezani članci

• Harris: SAD se treba suočiti sa svojom “sramotnom istorijom”
• Njemačko bogatstvo skriva siromašne radnike
• Trump osudio okupljanje alternativne desnice na kojem su ga hvalili uz nacistički pozdrav
• Paul Krugman: Trampova partija
• Snaga za svjetsko gospodarstvo
• Financijski pad Walesa ublažava novac iz Londona

Piše: Uwe Klußmann spiegel.de

Uredio: Ešref Zaimbegović

Dok Zapad pokušava da izolira Rusiju Kina se postavlja na stranu Vladimira Putina. Iza kulisa Moskva i Peking već rade na planovima za vojnopolitički savez  – alijansu koja bi mogla dramatično promjeniti odnose snaga u svijetu.

Prijateljske riječi o Rusiji napisane su u listu partije sa najvećim brojem članova na svijetu. „Ženmin žibao“, centralni organ Komunističke partije Kine sa 70 miliona članova, nedavno je utvrdio pravac u jednom uvodnom članku: Uzimajući u obzir da je Ukrajina „pokrivena duhom hladnog rata“ postaje „strategijsko približavanje Kine i Rusije temelj svjetske stabilnosti“.  Gledajući na Ukrajinu primjećuje kinesko glavno glasilo: “Rusija pod vođstvom Vladimira Putina je već prisilila Zapad da razumije da u hladnom ratu nema pobjede“.

Jake riječi odgovaraju bezprijekornoj strategiji. U konfliktu Rusije sa Zapadom stoji najmnogoljudnija zemlja na svijetu na strani najveće zemlje po površini. Peking i Moskva rade na savezu koji bi mogao dramatično promijeniti odnose snaga u svijetu. Doduše Kina se suzdržala pri glasanju u Savjetu bezbjednosti UN o ruskoj vojnoj akciji na Krimu. Međutim štampa koja je pod uticajem Komunističke partije ne daje nikakve sumnje o poziciji Kine. „USA i Evropa izgledaju prema Rusiji i Putinu kao tigar od papira“, podsmijava se kineski list „Global Times“. List pripada holdingu „Ženmin žibao“ i blizak je kineskoj obavještajnoj službi.

Podcjenjeni interesi Rusije

Zapad je, piše “Global Times”, “podcijenio želju Rusije da brani svoje osnovne interese u Ukrajini”. Strategija Zapada da podrži “prozapadnu ukrajinsku vladu” ne funkcioniše. Ovaj pokušaj vodi “u kaos za čije uklanjanje Zapad nema ni kapaciteta ni mudrosti”. Zapad će biti prema kineskoj prognozi “gubitnik fijaska u Ukrajini”.

Uvodni članak “Global Times” zaključuje: “Mi ne možemo razočarati Rusiju kada se nalazi u teškoćama. Kina treba postati pouzdan partner. Tako ćemo dobiti nove prijatelje”.

Ponuda iz Narodne republike nailazi u Moskvi na prihvatanje. U svome govoru pred Dumom i Savjetom federacije Putin se zvanično zahvalio “kineskom narodu”. Iza kulisa dešava se već i više. Eksperti ruskog ministarstva vanjskih poslova rade trenutno na prijedlogu ugovora o “vojnopolitičkoj saradnji” sa Kinom. Detalji još nisu poznati ali planirani dogovor  treba da ide dalje od Ugovora o “dobrosusjedskom prijateljstvu i saradnji”, koji je Putin 2001. potpisao sa Kinom.

Već ovaj ugovor predviđa “vojnu i vojnotehničku suradnju” Rusa i Kineza. Tako obje države rade u Šangajskoj organizaciji za sigurnost uključujući i zajedničke manevre. Kina je veliki kupac ruske industrije naoružanja. U Kinu je išlo samo od 2004. do 2011. oko 23% ruskog izvoza oružja. Kinezi su kupovali od Rusa među ostalim borbene avione, avionske motore, dizel podmornice i raketne komplekse.

Kineske  želje za oružjem

Iz obzira prema Amerikancima Moskva do sada nije ispunjavala zahtjeve Kineza za nekim vrstama oružja. To bi se uskoro moglo promijeniti. Peking bi rado imao atomske podmornice naoružane raketama iz ruskog “Projekta 949A”. Time bi se u ozbiljnom slučaju mogli potopiti čak i američki nosači aviona.

Uticajni menadžeri ruske državne trgovine oružjem već zahtjevaju da se u izvozu oružja u Kinu odbaci svaka suzdržanost. U proizvodnji aviona i vojnih brodova mogući su i zajednički veliki projekti, misle eksperti iz branše.

Kineski interesi na kooperaciju u proizvodnji oružja objašnjavaju i držanje Pekinga prema Kijevu. Prema procjenama Štokholmskog istraživačkog instituta Sipri Ukrajina je treći najveći isporučilac oružja Kini. Samo u 2012. isporučila je Ukrajina Kini oružja u vrijednosti od 690 miliona dolara.

Kina se pribojava da bi približavanje Ukrajine na NATO-u moglo okončati ovu saradnju. Zato je Kina strategijski zainteresovana za Ukrajinu u području uticaja Rusije. Zbog toga leže sjenke Kine nad krizom potresenom Ukrajinom.

Uz to treba znati da je novi kineski šef partije Xi Jinping ozbiljan znalac ruske literature. Tako se ponovo obnavlja nešto što je nekada bilo zajedno. Poslije svoga osnivanja u oktobru 1949. formirala je Narodna republika Kina sa Sovjetskim savezom “Lager narodne demokratije” kome se priključila i DDR. I sada su obje velesile opet povezane njihovim autoritarnim shvatanjem države. A njihova unutrašnja snaga i čvrstina su na zapadu često podcjenjivani.