Revolucija arapskog proljeća nije završena. Bliski istok očekuje velike izmjene u narednih deset godina

Povezani članci

• Trka u naoružanju na Balkanu?
• Victor Ponta dobio povjerenje parlamenta za svoju reformiranu vladu
• Trump: CIA nije zaključila da je princ naredio ubojstvo
• Fantazije o granicama
• Nevrijeme prouzrokovalo vjerovatno najveću štetu u historiji Slovenije
• Po nalogu gradonačelnika ubijeni mladi aktivisti: Identificiran jedan meksički student

Foto: HN – Lukáš Bíba

Uredio: Ešref Zaimbegović

Revolucija i ustanak arapskog proljeća nisu završeni, arapski svijet će se u narednih deset godina mijenjati i biće to potencijalno veoma opasno područje, kaže Tarek Osman, stručnjak za Bliski istok i politički islam. Prema njegovom mišljenju vremenom će se promijeniti i granice u tom regionu jer se sadašnji poredak, nastao poslije 1. svjetskog rata, raspada. Osman je bio u Pragu gost na konferenciji Forum 2000.

„Međutim teško je reći kada tačno će iznići nove granice,“ smatra Osman. Kandidati na raspad su sada Sirija i Irak, ali to se može desiti i drugdje.

Prema njemu dosadašnje države će izdržati još dvije tri godine formalno zajedno. Tu su i moćne države kao Turska i Iran koje ne žele izmjenu sadašnjeg poretka i rade sve da bi to spriječile.

Naprimjer spriječiti da Kurdi dobiju vlastitu državu u Iraku ili Siriji. Turska i Iran imaju na svome teritoriju kurdsku manjinu koja bi takođe željela samostalnost.

„Već je u diskusiji forma centralne države gdje se iz glavnog grada, naprimjer Bagdada, može kontrolisati cijela teritorija. Granice doduše ostaju iste ali unutar njih se stvaraju nove političke formacije,“ objašnjava Osman. Neki ljudi govore i o tome da bi mogle nastati i samostalne države – gradovi, upozorava on.

Izmjene na Bliskom istoku, koje mogu biti krvave, po Osmanovom mišljenju povešće mladi ljudi i to ne samo u zemljama zahvaćenim građanskim ratom.

„Broj stanovnika u arapskom svijetu se za poslednjih 40 godina udvostručio. Tu je mnogo mladih ljudi koji su nesrećni i ljuti. Ne zbog politike nego zbog ekonomije. Njihova pozicija se ne poboljšava. Oni neće samo sjediti i čekati,“ kaže on. Biće to borba generacija.

„Stara generacija nastoji očuvati sadašnje stanje, imati kontrolu nad društvom i zadržati postojeće države. Prema njima tako je moguće izbjeći haos kao u Siriji i Libiji.“

Važnu ulogu će, po Osmanovom mišljenju, imati politički islam. Teze kao arapski nacionalizam ili liberalizam izgubile su svoju privlačnost. Snaga političkog islama raste već pedeset godina.

„Mladi ljudi su danas mnogo konzervativniji nego njihovi roditelji ili praroditelji. Javio se talas veoma konzervativnih ideja, u religiji, u politici, u kulturi i umjetnosti,“ tvrdi Osman. „Kada biste došli u centar velegrada u Egiptu šetdesetih godina prošlog stoljeća broj umotanih žena bio je otprilike 20 do 25 posto a danas je to 70 do 80 procenata.“

Prema Tareku Osmanu sada se vodi „borba za dušu islama“.

„Pitanje je da li ćemo na Bliskom istoku u budućnosti imati veću ulogu konzervatizma i religije u društvu  ili ćemo imati više modernizma i sekularnog mišljenja,“ kaže on. Smatra da su se u posljednjih 40 godina glavni predstavnici političkog islama poboljšali ukoliko ide o pomirenju sa idejama liberalne demokratije i diskusije sa društvenim strukturama. Postali su demokratskiji.

Primjeri za to su islamističke partije u Maroku i Tunisu. Radikalni islamisti i teroristi imaju na Bliskom istoku u diskusijama o političkom islamu veoma malu ulogu.

Naviše i pretpostavljene revolucije na Bliskom istoku izazvane mladim ljudima mogu poboljšati situaciju. „Nadam se tomu zato što je mlada generacija obrazovanija, više čita i otvorenija je nego njihovi roditelji i praroditelji,“ tvrdi optimistički Tarek Osman.

ihned.cz