Panon: Industrijska strategija je nestručna, pogrešna i nekvalitetna

Povezani članci

• “Prirodna hrana”: Teleće hrenovke od svinjskog mesa
• LISICA MEĐU TROPRSTIM LJENJIVCIMA
• 和平与反共!
• Boris Pavelić tvrdi: Josipović pomaže HDZ-u
• Marinko Čulić: Karamarkov bumerang
• DEKLARACIJA HRVATSKOG SABORA: Laži, kontradikcije i obmane

Foto: Duško Marušić/PIXSELL

Institut Panon drži da se Nacrt ne može poboljšati, nego samo izraditi novi

Nacrt Industrijske strategije Republike Hrvatske je nestručno koncipiran, metodološki pogrešan i sadržajno nekvalitetan, tako da su strateški ciljevi i operativne mjere neupotrebljivi.

Od njih nema nikakve koristi, štoviše – može se učiniti velika šteta pogrešnim usmjeravanjem sredstava iz EU fondova. To je zaključak primjedbi koje je na Nacrt ISRH, prije mjesec dana predstavljen i u Osijeku, uputio Institut za strateške studije Panon iz Osijeka, a koje potpisuje dr.sc. Milan Ivanović, predsjednik UO Panona.

Obrazlažući taj zaključak, u Panonu navode kako Nacrt ISRH nije strukturiran kako to treba biti dokument nacionalne strategije razvoja, jer nema pozadinu, u njemu nema odgovarajućeg opisa tehnoloških i ekonomskih trendova u okruženju, nema paradigmu nacionalnog razvoja, viziju razvoja nacionalne industrije, nema strateške ciljeve, kao ni modele za njihovu provedbu.

S obzirom na to da nema pozadine, kratkog opisa prošloga stanja i procesa kao polazišta za izgradnju strategije, navode u Panonu, postojeće (katastrofalno) stanje industrije prihvaća se kao normalno i na tome se razvijaju projekcije. U Nacrtu nema ni spomena kakva je bila industrija RH u prijašnjem razdoblju, “a bila je razvijena sa znatnom zastupljenošću visokih i konkurentnih tehnologija i sa znatnom izvoznom orijentacijom”. Ne spominje se da je velik dio industrije RH uništen agresijom, gubitkom tržišta SFRJ, privatizacijom i nepovoljnim tečajem kune, koji 20 godina omogućava povoljan uvoz robe, a destimulira izvoz. Također Panon navodi kako se ne spominje da je industrija RH duže od 20 godina poslovala u vrlo nepovoljnim uvjetima bez ikakvih Vladinih ili strateških okvira Hrvatske gospodarske komore, kao i to da je od 1996. do 2013. zatvoreno na stotine tvornica i bez posla ostalo više od 196.000 radnika i stručnjaka.

“Rečeni procesi i stanje – koji bi se utvrdili pozadinom – upozorili bi na potrebu radikalnog zaokreta i na konkretne smjerove akcije”, navodi se u primjedbama.

U Panonu drže da bilo pogrešno u Nacrtu, kao strateškom dokumentu, analizu stanja provoditi na podacima o poslovanju poduzeća u samo tri godine (od 2010. do 2012.) i samo na temelju toga rezultata davati ocjene o perspektivnosti industrijskih grana i činiti projekcije do 2020. godine, a na temelju (autorovog) neverificiranog modela, po nekakvim stopama rasta – za koje se ne zna zašto su baš tako planirane.

Nacrt ne respektira prirodne resurse, kao ni tržišne aspekte i tradiciju industrijske proizvodnje. Također nema analize uvoza industrijskih proizvoda u RH koji su se u prijašnjem razdoblju proizvodili u nas.

Promašenost “knjigovodstvene” metode izrade strategije, navode u Panonu, može se ilustrirati primjerom proizvodnje vode za piće i njezina izvoza, s obzirom na to da ta djelatnost nije obuhvaćena analizom i projekcijama, a to je komparativna prednost, drže u Panonu, koja se može tržišno valorizirati i na toj osnovi razviti novi proizvodni kapaciteti. Također se ne navodi prerada voća i povrća, kao ni primjer agrarne biomase iako je godišnje samo na području Slavonije i Baranje nastaje više od 2,3 milijuna tona (energetski ekvivalent cca 800.000 t nafte) i koja se sada ne koristi.

U Panonu drže kako poboljšanje Nacrta ISRH dopunom ili preradom nije moguće, nego zaključuju da je, ako se “zaista želi da Republika Hrvatska načini kardinalni zaokret i veliki iskorak u svome industrijskom razvoju, potrebno da novi interdisciplinarni tim izradi novi strateški dokument”.