POŠTUJMO SVAKU ŽENU – IZBACITE JAJA I MLIJEČNE PROZVODE IZ PREHRANE

tačno.net
Autor/ica 7.3.2015. u 11:09

POŠTUJMO SVAKU ŽENU – IZBACITE JAJA I MLIJEČNE PROZVODE IZ PREHRANE

Udruga za prestanak iskorištavanja životinja “Stop specizmu” ove nedjelje, na Dan žena, organizira performans kojim žele ukazati na patnju žena u mliječnoj industriji i proizvodnji jaja.

Performans će se održati 08.03.2015. u 12 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, a aktivistkinje će simbolično prikazativati zatočene krave i kokoši u industriji jaja i mlijeka.

Udruga Stop specizmu zalaže se na jednako pravo na život i slobodu svih živih i svjesnih bića, te se bori protiv diskriminacije na osnovi vrste – specizma. Ovom akcijom želimo ukazati na potlačivanje, iskorištavanje i ubijanje ne-ljudskih žena, odnosno krava i kokoši, te pozvati građanke i građane da izbace okrutnost iz svoje prehrane, stoga ćemo dijeliti i informativne letke o veganstvu i dijeliti veganske recepte.

Mlijeko i jaja

Lako je shvatiti zašto meso i ribe podrazumijevaju patnju i smrt drugih životinja – mogu se pojesti samo jednom nakon što su bile ubijene. Međutim, u proizvodnji mlijeka i jaja potrebne su samo ženke, tako da se ‘višak’ mužjaka ubija odmah nakon rođenja ili u ranoj dobi. Krave i kokoši se proizvode kako bi davale više mlijeka ili jaja nego što im tijela mogu podnijeti, razdvaja ih se od majki, kupuje i prodaje- čime se osnažuje njihov status ljudskog vlasništva-oduzima im se sloboda i konačno ih se ubija u djeliću njihovog života kad više nisu profitabilne i kad ne služe svrsi.

Kokoši iskorištavane za jaja

Sve komercijalne kokoši nesilice, bilo iz baterijskog ili ‘slobodnog’ uzgoja, svoj život započinju u hangarima. Budući da muški pilići ne liježu jaja i ne koriste se u mesnoj industriji (za to se koriste brže rastuće ‘brojler’ ptice), smatraju se beskorisnima i bivaju ugušeni, ubijeni plinom ili živi samljeveni već prvi dan života. Većina ženki svoj život provodi u malim, žičanim ‘baterijskim’ kavezima, a čak se i ptice iz ‘slobodnog’ uzgoja legalno može držati u tisućama po hangaru, a mnoge od njih ne uspijevaju ni izaći van. Usto, mnogim se kokošima iz ‘slobodnog’ uzgoja režu kljunovi kako bi ih se spriječilo u kljucanju drugih u natrpanim uvjetima- kao i kod njihovih sestara iz baterijskog uzgoja. Budući da se vrijednost svih komercijalnih kokoši bazira na njihovoj sposobnosti proizvodnje jaja, čim im proizvodnja jaja opadne, prestaju biti profitabilne i bivaju ubijene s otprilike dvije godine starosti, iako kokoš može živjeti i do deset godina.

Krave iskorištavane za mlijeko

Baš poput jaja, mlijeko je proizvod dobiven iskorištvanjem životinja. Krave iskorištavane za mlijeko se rađaju samo radi opskrbe ljudi mlijekom. Kao i ljudi, krave daju mlijeko samo ako rađaju. Prisilna impregnacija provodi se svake godine i telići se odvajaju od svojih tugujućih majki nedugo nakon rođenja. Ženski telići se mogu nastaviti iskorištavati za mlijeko, ali neželjeni muški se ili ubijaju ili kratko uzgajaju za ‘teletinu’ prije nego što budu ubijeni u klaonici. Moderna krava iskorištavana za mlijeko se uzgaja tako da proizvodi puno više mlijeka nego što to njeno tijelo može podnijeti. Rezultati tog tereta vimenu i sati provedenih stojeći na tvrdom betonskom podu prilikom mužnje su mastitis i hromost. Iako krave mogu živjeti i do 25 godina, većina se ubija s 5 godina starosti- kad proizvodnja mlijeka opadne i kad se u industriji smatraju ‘potrošenima’.

Krave iskorištavane za meso

Krave se, osim za mlijeko, iskorištavaju i za meso. Krave uzgajane za ‘govedinu’ se obično ubijaju u prvoj godini života, iako bi prirodno živjele 25 ili više godina. Telići iskorištavani za ‘teletinu’ se odvajaju od svojih majki kako bi bili kupljeni i prodani nedugo nakon rođenja. Većina prevaljuje velike udaljenosti do farmi u Europi. Prisilno odvajanje od njihovih majki i drugih pripadnika stada uzrokuje veliku tjeskobu jer su telići društvena bića sposobna prepoznavati jedni druge i stvarati doživotne snažne veze. Koža je također smrtna presuda za kravu. Kupnjom kravlje kože direktno se podržavaju farme i trgovine koje svoj novac zarađuju izrabljivanjem životinja. Koža je drugi najprofitabilniji proizvod mesne industrije.

Preporučujemo pogledati i dugometražni nagrađivani dokumentarni film “Zemljani” koji prikazuje čovjekov odnos prema prirodi i životinjama, a koji možete pogledati na youtube stranici od Udruge Stop Specizmu: https://www.youtube.com/watch?v=JKrhDCMWl2g

Više informacija može se dobiti i putem maila Udruge na info@stop-specizmu.org, te na stranici www.stop-specizmu.org.

tačno.net
Autor/ica 7.3.2015. u 11:09