PREMIJER MILANOVIĆ ‘Ovo je smrtna presuda demagozima i prevarantima’

Povezani članci

• Transparency: Korupcija i nejednakost ojačali populiste u svijetu
• Koliko gadosti?
• Intervju – Tomislav Jakić: U današnjoj Evropi više nema niti jednog državnika od formata
• Domovina kao dronjak za brisanje poda
• Dežulović: Kurčeva sreća hrvatske lutrije
• Gradimir Gojer: FAŠIZAM NA DJELU

Vlada je na današnjoj sjednici, po prvi puta otkako smo ušli u EU, usvojila dva ključna dokumenta

ZAGREB – Preskupi smo, prezaduženi i moramo se ubrzano mijenjati. Poruka je to koju je Vlada poslala s današnje sjednice, na kojoj je, po prvi puta otkako smo ušli u EU, usvojila dva ključna dokumenta – Nacionalni program reformi i Program konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017. godine.

“Ulaskom u EU, na očaj demagoga i populista, programi postaju puno transparentniji. To ograničava prostor svim demagozima i varalicama u politici da daju nerealna obećanja. Ovo je na neki način i smrtna presuda demagozima i prevarantima”, poručio je premijer Zoran Milanović dok je njegova Vlada usvajala dva ključna dokumeta, koja će u velikoj mjeri odrediti hrvatsku ekonomsku politiku u srednjem roku.

Na njima je Vlada radila mjesecima, a nakon današnjeg usvajanja šalje ih u Bruxelles, koji bi se u lipnju trebao o njima očitovati.

Nacionalnim planom reformi, kazao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, definiraju se reforme, koje posebno, sukladno preporukama EU-a, treba provesti u segmentu tržišta rada, sustava socijalne zaštite, jačanja poslovne klime, smanjenja prevelikog proračusnkog manjka i javnoga duga, te jačanja konkurentnosti.

Planom konvergencije, pak, hrvatski se gospodarski ciklusi nastoje uskladiti s onima u EU.

U ovoj godini, istakao je ministar financija Slavko Linić, ne treba očekivati gospodarski rast, dok bi se on u naredne tri godine trebao kretati u rasponu od 1,2 do 1,5 posto.

Linić ne strahuje ni od deflacije, a Vlada od 2015. do 2017. očekuje stopu inflacije od 1,5 posto.

Dokumenti koje je Vlada danas usvojila sadržavaju mjere za rezanje proračunskog manjka koje su Banski dvori usvojili u nedavnom rebalansu ovogodišnjeg proračuna, te u naknadno utvrđenim dodatnim mjerama. Polazna točka za proračusnku prilagodbu je 2013. godina, koja je, prema Linićevoj ocjeni, što se proračuna tiče ipak bila bolja nego što se dosad mislilo.

Naime, proračunski je manjak u prošloj godini iznosio 4,9 posto BDP-a, a ne 6,4 posto BDP-a, kako se očekivalo. To potvrđuje, istakao je Linić, da su lani provedene mnoge reforme.

Smanjenje proračunskog manjka na ispod tri posto BDP-a, kako je propisano kriterijima iz Maastrichta, očekuje se 2016. godine. S druge strane, očekuje se daljnji rast javnoga duga, koji bi se, prema Linićevim riječima, trebao stabilizirati na razini od oko 71 posto BDP-a, što je iznad maastrichstke granice od 60 posto BDP-a.

“Država nam je skupa i neefikasna i to je naša kroniočna bolest”, zaključio je Milanović.

Povukao je usporedbu sa Švedskom, koja se reformama 1990-ih godina uspjela vratiti u krug najbogatijih zemalja svijeta.

“Ne moramo ih kopirati, ali vriejdi učiti na njihovim iskustvima”, poručio je premijer.

Zajedno s Nacionalnim planom reformi i Programom konvrgencije Vlada je danas usvojila i Plan implementacije Garancije za mlade. Radi se o programu kojim će se sa 150 milijuna eura do 2016. adresirati problem nezaposlenosti mladih, kojih je u Hrvatskoj oko 70.000.

jutarnji.hr