Sjećanje na Blaža Kraljevića: Ubistvo za koje nikad niko nije odgovarao

tačno.net
Autor 7.8.2017. u 11:14

Sjećanje na Blaža Kraljevića: Ubistvo za koje nikad niko nije odgovarao

‘U čitavoj lepezi tragičnih figura rata u BiH mislim da je Blaž Kraljević najtragičnija figura. Umro je ne spoznajući da je bio apsolutno usamljen na liniji odbrane cijelovite BiH.’ 

“09.08.1992. godine…pošao sam rano u Stolac. ‘Devet Hosovaca mrtvi leže na cesti u Kruševu’,  reče mi vozač koji razgoni hranu vojsci.  Kakvo Kruševo, kakvi mrtvi, ko će ubiti devet Hosovaca, odakle Hosovci tamo danas, trebali su biti u Čapljini??? Uskačemo u auta i pravo u Kruševo. Vidim auta na cesti i više ništa. Prilazim mjestu zločina, gledam izrešetana  auta, krv, mozak, otpalu kosu, naočale, Blažev lančić, Šahdin pištolj  u komadićima. Vrućina je velika. Muve se kupe po dijelovima kose i mozga, suze mi naviru, jecam, okrećem se…Užas… Kupim okolo metke 7,62,5,54 velike kostolomce, ostao im je RPG na prozoru, nekoliko šaržera punih na cesti. Gledam preko zida, preko cijele dužine ugažena trava, ostaci razne hrane, što su jeli čekajući u zasjedi. Auta liče na sita, stotine, stotine rupa, zemlja se vrti oko mene, krv po tabli od ruku.. Mrtva tišina. Ni cvrčci se ne čuju. Sve je pobjeglo sa mjesta zločina. Gdje su tijela? I tijela su odnijeli..Šta sada..šta sada bože? Zar brat na brata? Kakav zločin!…Nezapamćen. Ko je ovo učinio: Udba, Kos ili  naši? Zašto su tijela odnijeli? Zar gazdi moraju donijeti dokaze? Gdje su tijela?  Te noći doznajemo da su tijela nađena u Splitu na rivi, vjerovatno su pokušali da ih bace u more…

Ubijeni su: Blaž Kraljević, Šahdo Delić, Osman Maksić, Marko Stjepanović, Vinko Primorac, Ivan Granić, Mario Medić, Rasim Krasnići i Gordan Čuljak. Tko pobi ove ljude bože moj? Ovu sirotinju! Tko ima takvu hrabrost da počini ovakav zločin?

12.08. čekamo 17 sati kad će doći tijela iz Splita, narod se okuplja oko stožera, ima ih već nekoliko tisuća, pripremamo prostor se gdje ćemo tijela postaviti.

 13.08. pokopani su svi bojovnici. Gledam Vinkovu djecu: ‘U kojem je sanduku naš tata’, pitaju…Suze mi teku..lice se grči…O bože! Okrutne li smrti!

14.08. u petak sahranjen je Blaž…tisuće i tisuće ljudi na pogrebu… Hosocvci iz Srednje Bosne su pošli na pogreb ali su ih zauistavili u Širokom Brijegu i nije im dopušteno da dođu. Na sahrani su govorili mnogi… Došao je Paraga. Nikoga od službenih vlasti nije bilo.

Zbogom  veliki šefe, bio si najbolji čovjek, najbolji zapovjednik, voljeli smo te, cijenili, umrli smo s tobom…”

Odlomak iz knjige “Hos u Bosni i Hercegovini 1991-1993

kraljević

Sjećanje na Blaža Kraljevića

Blaž Kraljević rođen je 17. rujna 1947. u mjestu Lisice kralj Ljubuškog, kao jedan od osmero djece Mare i Nikole Kraljevića. Kada je imao 19 godina, otišao je na privremeni rad u Njemačku ali je u ljeto iste godine otišao u Australiju.  U proljeće 1990., nešto prije prvih višestranačkih izbora, vraća se u Hrvatsku i postaje član Hrvatske stranke prava.

Po dolasku u Hercegovinu, postao je šef promidžbe Hrvatske stranke prava, a 15. prosinca 1991. imenovan je zapovjednikom ratnog stožera HOS-a za Hercegovinu, sa činom pukovnika HOS-a. U Ljubuškom je osnovao logor za obuku HOS-ovaca, a početkom 1992. organizira obranu Bosne i Hercegovine i stavlja se pod zapovjedništvo Predsjedništva RBiH.

Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovni bio je trenutak istine za Blaža Kraljevića, koji se istaknuo kao darovit i pošten vojni zapovjednik koji je postigao mnoge uspjehe u Hercegovini i ostao bez moralnih mrlja u biografiji patriote: pomogao je u oslobađanju Mostara skupa s HVO-om i Armijom RBiH, zatim osvaja Stolac i počinje zauzimati položaje oko Trebinja, najvećeg četničkog uporišta u istočnoj Hercegovini.

Politika Hrvatskih obrambenih snaga bila je usmjerena na političko i vojno savezništvo Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini protiv velikosrpske politike osvajanja Bosne i Hercegovine. Hrvatske obrambene snage dostigle su u ljeto 1992. zavidnu jačinu. Nakon oslobađanja Mostara Hrvatske obrambene snage, u kojima se pored Hrvata borio i dobar dio Bošnjaka, izvršile su prodor do grada Stoca, a dana 6. kolovoza zauzele su dijelove općine Trebinje. Blaž Kraljević je izdao javni proglas u kojem poziva Hrvate i Bošnjake, tada Muslimane, da ne prihvate izdaju Bosne i Hercegovine.

Nakon što je HOS oslobodio dijelove općine Trebinje, Mate Boban je pozvao Blaža Kraljevića na sastanak u Mostar, dana 9. kolovoza 1992., tobože radi dogovora o daljnjem tijeku ratnih operacija protiv srpskih paravojski. Ratni zločinac Vinko Martinović Štela odveo je generala Kraljevića na mjesto sastanka. Sastanku je navodno nazočio i Bruno Stojić “ministar obrane Hrvatske zajednice Herceg-Bosne”. Na tom sastanku Mate Boban je zatražio od Blaža Kraljevića da razoruža Bošnjake u HOS-u jer su oni svi “balijski izdajnici koji će Hrvatima zabiti nož u leđa” što je Kraljević odbio. Pri povratku sa sastanka zapovjednik Blaž Kraljević je s osam pobočnika Hrvatskih obrambenih snaga (Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović) upao u unaprijed postavljenu klopku Hrvatskog vijeća obrane. Kraljevićeva pratnja zasipana je iz 20 automatskih pušaka. Vodstvo Hrvatskih obrambenih snaga bilo je likvidirano. Ubojice su pokušali tajno tijela odvesti do mora te ih baciti na pučini kako bi zataškali zločin ali je vozilo s tijelima pronašla Hrvatska policija.

Blaž Kraljević je sahranjen u rodnom mjestu Lisice 13. kolovoza 1992. Vodstvo Hrvatske stranke prava ga je posmrtno unaprijedilo u čin krilnika, najviši čin u Hrvatskim obrambenim snagama.

Nakon toga HOS u BiH se raspao a krajem 1992. je između bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka izbio krvav sukob koji je okončan tek početkom 1994. Neki od Kraljevićevih ubojica su uhićeni ali im nikada nije suđeno zbog ubojstva Kraljevića.

Politička ubistva – Blaž Kraljević “Ero” (Dok. film)

tačno.net
Autor 7.8.2017. u 11:14