Sjećanje na zapadnoslavonske i bilogorske žrtve

Povezani članci

• SVJETSKE AGENCIJE: “Jugoslavija je bila najnaprednija komunistička zemlja, ukidanje trga je pobjeda desnice”
• Predrag Matvejević: Između bivših republika u Evropi će doći do konfederativnosti
• Predrag Matvejević: Doček Kordića i napad na Kukića pokazuje koliko je teško izaći iz zatvorenog kruga primitivizma i nacionalizma
• Tomislav Jakić: Tko koga ucjenjuje?
• Tomislav Jakić: Pandemija nas nije naučila pameti
• Festival europske kratke priče (Zagreb i Rijeka, 27.5. – 1.6. 2018.)

Parastosom u pakračkoj Sabornoj crkvi poslana je poruka važnosti njegovanja kulture sjećanja na sve stradalnike, a sve s ciljem da se zločini više nikad ne dogode

Liturgijsko sjećanje na ubijeno, nestalo i izbjeglo stanovništvo Zapadne Slavonije i Bilogore ove je godine održano u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Pakracu. Ovo je treća godina zaredom otkako srpska manjinska vijeća Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije održavaju parastos i komemoraciju za sve stradale pripadnike srpskog naroda toga kraja koji su u razdoblju od augusta 1991. do kraja januara 1992. godine bili izloženi progonu.

U tom periodu ubijeno je više stotina civilnih žrtava, od kojih se mnoge i danas vode kao nestale osobe. Za počinjene zločine još uvijek nitko nije odgovarao. Zahvaljujući vijećima srpske nacionalne manjine, već neko vrijeme se provodi aktivnost sastavljanja popisa žrtava, imenom i prezimenom, uz imena svjedoka zločina, kao i popisa uništene imovine. Vijeća su svjesna kako ova aktivnost iziskuje veliki angažman te sinergično djelovanje uz napor svih relevantinih srpskih institucija.

– Rasvjetljavanje činjenica iz nedavne prošlosti važno je ponajprije radi obitelji stradalnika, ali i radi nas samih. Naša dužnost kao nasljednika stradalnika je okupiti se u znak sjećanja na nemila događanja koja su u našoj povijesti brojna, počevši od Jasenovca. Svatko od nas nosi rane, što zbog gubitka najbližih, što zbog progonstava i izgubljene imovine, ali ovdje nema mjesta mržnji. Milosrđe je ono što nas treba ispunjavati i biti poruka s kojom odavde trebamo otići – naglasio je pred okupljenima paroh pakrački Đorđe Teodorović.

Pakrac se prisjetio i 50.000 Srba s tog područja koji su bili primorani napustiti svoje domove. Prostor Zapadne Slavonije je po pitanju povratka izbjeglih specifičan, što je potvrdio i saborski zastupnik SDSS-a Mile Horvat, koji je nazočio parastosu.

– Mnogo energije i sredstava je uloženo u obnovu infrastrukture. Ono što nas uznemirava je niski postotak povratnika, posebice mladih ljudi. Činjenica je da ovdje svjedočimo ljudskoj devastaciji i da je mnogo prostora ostalo prazno. Ono što nam sada preostaje je da pošaljemo poruku svima kako u Republici Hrvatskoj postoje pretpostavke za novi početak i za povratak ljudi koji svakako mogu pridonijeti razvoju svoga kraja, ali i cijele države – zaključio je Horvat.