ENG
AL JAZEERA I N1: KAO REAL I BARCELONA
Autor/ica 👤tačno.net
Povezani članci
Još jednom se pokazalo da je Al Jazeera naprosto bolja televizija. Prava je šteta da se na N1 televiziji nije našao nijedan urednik koji bi upozorio na neprimjerenost priloga o predstavi Ivice Buljana. Iz ostalih vijesti očito je da N1 ima kapacitet da dosegne Al Jazeeru i njene visoke standarde
Piše: Dragan Markovina, analiziraj.ba
Al Jazeera: Informativna, relevantna i upućena televizija
14. – 20. mart 2015.
KVALITETNO NOVINARSTVO: Kao i proteklih sedmica, dnevnici Al Jazeere održavaju visoki nivo kvalitete, donoseći relevantne teme, posve kontekstualizirane i kvalitetno obrađene. Još od priloga Nadine Malićbegović, od 14. ožujka, u kojem se najavilo stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH, vijesti ove televizije u znatnoj mjeri educiraju gledatelje. Vidjeli smo tako izjave svih relevantnih sugovornika, autorica je ukazala na posebnu ulogu Hrvatske, ali i iznova podsjetila na siječanjsku inicijativu Njemačke i Velike Britanije. Pri čemu je posebno efektan moment bio snimak ploče na ulazu u garažu državnog parlamenta, gdje se kamera fokusirala na natpis “Osim sa odobrenjem institucija BiH”.
INFORMATIVNO I EFEKTNO: Jednaku razinu informativnosti i efektnosti postigao je i Ivan Pavković u prilogu s prosvjednog okupljanja radnika “Aide” u Tuzli, od 16. ožujka. On je iznova predstavio problem radnog staža, razgovarao s radnicima, ali i s premijerom kantona, istovremeno ponudivši prostor tuzlanskoj novinarki Irmi Isić, koja je zaključila kako joj je praktično nemoguće pronaći neku pozitivnu priču u gradu. Jednako kao i u slučaju prethodno spomenutog priloga, snimka predstavnika novog “Sindikata Solidarnosti” koji zabija transparent novoosnovanog sindikata, s istaknutim srpom i čekićen, poslala je snažnu poruku gledateljima.
BEZ LOGIČKE POVEZNICE: Jedinu sitnu zamjerku koju smo u prošloj sedmici mogli uočiti pronašli smo u priloguIvana Pavkovića iz Mostara. On je, obrađujući pitanje tko će biti budući ministar financija i kakvu specifičnu težinu nosi ta funkcija, u dobroj mjeri kvalitetno predstavio problem. No, prilog je počeo naglašavanjem nezadovoljstva hrvatskih braniteljskih udruga u vezi sa činjenicom da ministarstvo branitelja nije pripalo HDZ-u, bez da je logički povezao ova dva pitanja. Prilog je naprosto s teme ministarstva branitelja skočio na pitanje ministarstva financija.
PRILOG SEDMICE: U konačnici, efektan prilog napravila je, 20. ožujka, i Nataša Krstin, prikazujući prosvjede boračkih organizacija i desnih stranaka u Doboju. Oni su, naime, prosvjedovali zbog činjenice da je njihov grad pristupio “Zajednici opština turskog svijeta”. Opet smo vidjeli efektne snimke, na kojima se prosvjednici odnose prema Karađorđevom portretu zabijenom u travnjak kao prema ikoni. No najveća vrijednost priloga leži u tome da je novinarka uspjela prikazati svu slojevitost dobojskog društva. Za razliku od bučnih prosvjednika, kroz razgovor s prolaznicima postalo je očito jasno kako oni razumiju ekonomske prednosti pristupanja toj zajednici, što je u prilogu dodatno naglašeno kroz analizu turskih ulaganja u grad. Kad tome pridodamo i razgovore sa suprotstavljenim političkim opcijama, jasno je kako je novinarka Krstin napravila prilog sedmice.
Plus sedmice:
Iako je teško pronaći prilog koji nije izvorno zanimljiv i ne donosi neke jake momente, prilog Nataše Krstin s prosvjeda u Doboju uspio je u punoj mjeri prikazati društvenu i političku stvarnost Doboja, što kroz kratki prilog nije lako.
Minus sedmice:
Teško je govoriti o pravim minusima sedmice iz prostog razloga što su svi prilozi na Al Jazeeri suvislo napravljeni i djeluju istovremeno zabavno, informativno i edukativno. Jedina mala zamjerka mogla bi se uputiti reportaži Ivana Pavkovića iz Mostara, s obzirom na to da je pitanje ministarstva branitelja osvanulo u njoj bez ikakvog konteksta.
Ocjena sedmice: 10
Izdvojeno:
U emisiji Kontekst voditeljice Ivane Momčilović, emitiranoj 16. ožujka, Al Jazeera je predstavila aktualno stanje u Srbiji. Povod emisiji, u kojoj su gostovali Dragan Šutanovac i Vesna Pešić, bilo formiranje demokratske vlade u sjeni. Imajući u vidu podsjećanja na bitne datume koji su se dogodili u trećem mjesecu u Srbiji, tijekom posljednjih četvrt stoljeća, jasno je kako smo svjedočili emisiji koja je u mnogo čemu objasnila razumijevanje današnjih odnosa na balkanskom prostoru.
N1: Katastrofalan kiks koji kvari opći utisak
14. – 20. mart 2015.
ODLIČNA SEDMICA S MANOM: Iza N1 televizije bila bi odlična sedmica da nisu emitirali jedan u suštini huškački i svakako malograđanski prilog, kojem ćemo se vratiti na kraju. Odličan prilog o činjenici da Vlada Federacije ne može biti formirana, zbog neustavnosti njezinog sastava, napravio je 19. ožujka u dnevniku Ajle Alihodžić, Zvonko Komšić, koji se i izravno uključio u dnevnik. Pri čemu treba naglasiti da je Komšić, pored toga što je donio razgovore sa svim bitnim faktorima, u izravnom javljanju i prije emitiranja priloga detaljno objasnio u čemu je zapravo problem, omogućivši na taj način gledateljima jednostavno praćenje teme.
Dobar prilog napravila je i Ljubica Grubišić iz Trebinja u dnevniku od 19. ožujka. Ona je javnosti predstavila priču o srpskoj obitelji Džaić, iz sela Župa kraj Trebinja, koja svake godine uplaćuje milodare lokalnoj džamiji. Iako je u prilogu jasno naglašeno da je Savi Džaiću pomalo i neugodno što je tako samorazumljiva činjenica komšijskog poštovanja dospjela u medije, činjenica je da je, s obzirom na aktualne društvene i političke prilike, njezino pojavljivanje vrlo bitno. Jer s jedne strane djeluje ljekovito na društvo, a s druge praktično prisiljava predstavnike lokalnih vlasti da napuste dnevnopolitičku retoriku.
KOREKTNO O MEDIJSKIM SLOBODAMA: Vrlo korektan prilog 18. ožujka napravila je i Merima Šemić, i to na temu slobode medija. Ona je kroz razgovore i predstavljanje Izvještaja o slobodi medija na Balkanu ukazala na raskorak između zakonskih odredbi koje maksimalno poštuju novinare i sudske prakse koja je daleko od idealne.
MALOGRAĐANSKI MORAL 19. STOLJEĆA: Problematični prilog, istaknut u uvodu, emitiran je 17. ožujka. Naime, u priči posvećenoj predstavi Veliki Gatsby, izvedenoj u okviru Sarajevske zime, novinarka Naida Kundurović iznijela je čitav niz vrlo dvojbenih zaključaka, počevši od tvrdnje kako je Ivica Buljan kontroverzan redatelj, što uopće nije točno. Jedini razlog zašto ga je takvim nazvala leži u činjenici da njegove predstave obiluju scenama nasilja i seksa. Tu tvrdnju je čak dodatno potencirala predstavom Grobnica za Borisa Davidoviča, u kojoj se, po njenoj tvrdnji, događa stvarni seks. Iz čega je očito kako spomenutu predstavu nije gledala. Iako je s jedne strane ukazala da je dio gledatelja napustio predstavu zbog nedostatka titlova, prenijevši u cijelosti jedan internetski komentar, kojeg je dodatno podcrtala, o tome kako je užasno gledati scene seksa na pozornici i kako su ljudi koji su dostojanstveno napustili predstavu jasno rekli što misle o tom cirkusu, novinarka Kundurović napravila je nešto što je nepojmljivo činjenici da živimo u 2015. godini. Riječ je, naravno, o promatranju suvremenog kazališta optikom malograđanskog morala 19. stoljeća.
Plus sedmice:
Prilog i javljanje Zvonka Komšića, koji je popratio još jedan neuspješan pokušaj formiranja federalne Vlade, predstavljaju način na koji bi novinari trebali izvještavati o događajima.
Minus sedmice:
O spomenutom prilogu Naide Kundurović sve je rečeno u tekstu.
Ocjena sedmice: 8
Komparativna analiza:
Još jednom se pokazalo kako je Al Jazeera naprosto bolja televizija, ako ništa drugo, onda iz razloga što se na N1 televiziji nije našao nijedan urednik koji bi upozorio na neprimjerenost priloga o predstavi Veliki Gatsby. Što je šteta, jer je iz ostalih vijesti očito kako N1 ima kapacitet da dosegne Al Jazeeru i najviše standarde.
Autor/ica 👤tačno.net
