AMERIČKI IZBORI: TEŠKO ONOME KO IH PRATI NA BH PORTALIMA

Povezani članci

• ATV: KAKO SU SE BRANILE MEDIJSKE SLOBODE
• BORO KONTIĆ: RADIO JE BIO MOJA VELIKA PRIČA. OD NJE NIJE OSTALO NIŠTA!
• RTRS I BNTV: DOBROVOLJAČKA – UKLETA ULICA ZA MEDIJE
• ATV I FACE TV: KAKO NE VODITI INTERVJU?
• RTRS I BNTV: KADA SE SUKOBE IDEOLOGIJA I NOVINARSTVO
• KAKO NAM SE SERVIRAO TERORIZAM?

Američki predizbori važni su za BiH, ali očita je tendencija domaćih online portala da ih predstave u što zabavnijem tonu: ko je koga napao i šta je ko kome rekao. Rijetki su analitički članci. Al Jazeera Balkans pozitivan je izuzetak, svojim pisanjem i izvještavanjem postavlja standarde za druge medije

Piše: Aleksandar Brezar, analiziraj.ba

Američka predsjednička kampanja u punom je zamahu: redovne televizijske debate, izvještaji s govora i skupova, te preliminarni izbori u pojedinim saveznim državama najvažnija su tema u Sjedinjenim Američkim Državama. Nije u pitanju samo politička egocentričnost ‒ američki predsjednik (ili predsjednica) u ekonomski i politički turbulentnim godinama ispred nas može odigrati značajnu ulogu u stabilizaciji ili daljem razvoju krize. Da li je, i kako, naša javnost informisana o ovom političkom par excellencedogađaju za čitav svijet?

Za početak, bitno je obrazložiti zašto su američki predizbori važni za našu javnost. Glavni je razlog, naravno, američka spoljna politika. S obzirom da su SAD trenutno uključene u nekoliko svjetskih kriznih žarišta, posebno ono u Siriji, spoljna politika novog predsjednika ili predsjednice može bitno promijeniti razvoj događaja u ovim državama. Isto tako može uticati na, primjerice, izbjegličku situaciju u Evropi i, posljedično, evropski politički odgovor, koji se, na kraju krajeva, može odraziti i na našu spoljnu i vanjsku politiku.

Čak se ni interna politika SAD-a ne može tek tako lako otpisati. Pitanje zatvaranja ili proširenja aktivnosti vojnog pritvora u Guantanamu itekako utiče i na našu državu. Ovdje vrijedi podsjetiti da se u Guantanamu trenutno nalaze barem dva bosanska državljanina, te da je spoljna politika BiH uvijek podrazumijevala saradnju s američkom vladom po ovom pitanju. Ukoliko na izborima pobijedi jedan od kandidata koji zagovaraju širenje aktivnosti pritvora u Guantanamu, ne treba isključiti mogućnost novih izručenja naših državljana.

Još jedan argument važnosti američkih izbora vezan je za moguću pobjedu Hillary Clinton. Sudeći po prepisci Clintonove sa Melanne Verveer, izvršne direktorice Instituta za žene, mir i sigurnost Georgetown iz 2011., dok je Clinton bila na funkciji državnog sekretara, jasno je da Clinton već neko vrijeme planira da “izađe na kraj s Bosnom” – šta god to značilo.

Uvod u američke predizborne igre

Ne smije se zanemariti ni činjenica da su američki predizbori, i izbori koji slijede krajem 2016., idealna studija slučaja kako i u kojoj mjeri globalni mediji utiču na naše medije. Iako bi šira analiza zahtijevala daleko detaljniju posvećenost ovoj temi, možemo pokušati razmisliti o tome postoje li kritičko mišljenje i prava novinarska analitika, ili se informisanje javnosti svodi isključivo na prevođenje tekstova s portala iz engleskog govornog područja. Metodološki, zbog toga je za našu analizu značajniji sadržaj portala koji bi po svojoj prirodi morali imati novinare zadužene za vanjskopolitičke teme, poput onih vezanih za informativne kuće N1 i Al Jazeeru, te magazine koji se redovno bave svjetskom politikom, kao što su Faktor i Slobodna Bosna.

Za našu analizu se prvo mora kratko pojasniti američki izborni sistem. Dvije stranke, demokratska i republikanska, biraju svoje kandidate putem preliminarnih izbora i caucusa, gdje pravila ovise od jedne savezne države do druge. Razlika između preliminarnih izbora (eng. primary elections) i caucusa je u tome da preliminarne izbore organizuje lokalna ili državna uprava, dok caucuse organizuju same političke partije. Caucusi i preliminarni izbori održavaju se od januara do juna, i njihova je svrha odrediti koliku će podršku delegata te savezne države dobiti pojedini kandidat na državnim konvencijama dvaju stranaka u julu.

Do danas, u ovoj predizbornoj kampanji iskristalisalo se pet ključnih “igrača”: Hillary Clinton i Bernie Sanders među demokratima i Donald Trump, Ted Cruz i Marco Rubiomeđu republikancima. Jasno je da je najzvučnije ime američke predizborne sezone Hillary Clinton, bivša senatorka iz New Yorka i državna sekretarka. Pored Clintonove, naši građani i građanke vjerovatno će prepoznati i Donalda Trumpa. Milijarder, doskorašnji vlasnik licence za Miss USA i zvijezda vlastitog reality showa Pripravnik, tek je nedavno ‒ i vjerovatno, vrlo proračunato ‒ odlučio svoje djelovanje proširiti i na političko.

Međutim, malo se zna o Bernieju Sandersu, kongresmenu iz Vermonta, socijaldemokrati koji kampanju bazira prije svega na ekonomskoj reformi Amerike. Čak i paušalnim pregledom domaćih portala vidljivo je da samo prije pola godine o Sandersu nije pisao skoro pa niko. Još manje se zna o Tedu Cruzu, ultrakonzervativnom senatoru iz Texasa, čija često žestoka retorika zna biti vrlo nepopularna čak i među njegovim republikanskim kolegama. Cruzovi stavovi svrstavaju ga među najtvrdolinijaške desničarske političare, i od njega se itekako može očekivati agresivna spoljna politika. Tekst o Tedu Cruzu, bar na našim portalima, nemoguće je naći.

Marco Rubio, senator iz Floride, vrlo je sličan Cruzu u svojoj političkoj agendi. Poznat kao žestok kritičar Baracka Obame, Rubio je rangiran kao 17. najkonzervativniji senator (od 100 članova američkog Senata) i jedino što ga razlikuje od Cruza, koji ima status autsajdera, jest činjenica da Rubio zaista pripada establišmentu u Washingtonu. Govoreći o Guantanamu, Rubio je jedan od najžešćih protivnika zatvaranja, i u kampanji se vrlo otvoreno zalaže za njegovo proširivanje.

Nedostatak informacija i analitičkih tekstova

Ovo su, tek, najosnovnije informacije o američkom predizbornom sistemu i pet glavnih kandidata za američku predsjedničku fotelju. Šta se od ovoga moglo saznati na našim portalima? Skoro pa ništa. Dva su razloga zbog čega je to tako. Prvi je da se i u Americi prosječnom medijskom korisniku čitav odnos Clinton-Sanders i Trump-Cruz-Rubio predstavlja prije svega kao zabava za mase. Time postaje jasno zašto se, posebno na portalima koji se bave copy-paste novinarstvom, često može čitati o najzabavnijim dijelovima debata ‒ ko je koga napao i šta je ko kome rekao, ali ne i zašto.

“Zašto”, kao drugi aspekt, onima koji već imaju interes za američku politiku, vrlo je dostupan, jer znaju gdje pronaći te informacije, posebno na engleskom jeziku. Zato je glavni problem naših portala ne u samom copy-paste pristupu ili nedovoljnom obraćanju pažnje na osnovne informacije, već u tome da ne poznaju vlastite čitaoce. Čitaocima je, s druge strane, osnovni problem nepostojanje jednog bh. online medijskog izvora koji bi im na pristupačan način omogućio informisanje o sigurno najvažnijim američkim izborima naše generacije. Ali, zato možemo analizirati na koji način su se ovom temom bavili oni kojima je to u opisu djelatnosti.

Portal dnevnog lista Faktor donosi veoma malo informacija o predsjedničkim predizborima, kako demokratskim, tako i republikanskim. Čini se da urednike, baš kao što je to slučaj i s brojnim drugim portalima, više interesuju Trumpova provokativnost, fašistički ispadi inedostatak ukusa od ozbiljnog medijskog pokrivanja američke političke scene. Zanimljiv je i očit nedostatak članaka o Sandersu, tako da se od šačice tekstova ističe loše prevedena kolumna Charlesa M. Blowa – kolumniste New York Timesa, poznatog po negativnom stavu prema Sandersu, ali i ranijem kršenju etičkog kodeksa pri izvještavanju o američkoj politici. Ipak, čini se da se ovdje radi o neselektivnom pristupu autorice adaptiranog teksta, Raise Bušatlić, a ne o svjesnom političkom odabiru.

Činjenica da je Sanders nepoznanica u redakciji Faktora jasno se vidi iz članka od 30. aprila 2015. pod naslovom “Američki ‘komunista’: Bernie Sanders potresao političku scenu u SAD-u”. Iako se redakciji Faktora mora priznati da su među prvima spomenuli Sandersa na svom portalu, potpuno je nejasno zbog čega se za Sandersa koriste navodnici u riječi “socijalistički” u podnaslovu kada se on otvoreno deklariše kao socijaldemokrata. Vrlo štur članak zaključen je stavom da “njegov ulazak u utrku ne prijeti poziciji Hillary Clinton”. Mada bi bilo cinično skoro godinu dana kasnije kritikovati Faktor zbog pogrešne procjene američke predizborne kampanje, moguće je zaključiti da je ovaj stav zasnovan na u to vrijeme standardnim procjenama američkih mainstream medija, a ne informisanoj, lokalnoj analizi.

Iako je članaka o Hillary Clinton na portalu Faktora više u odnosu na one o Sandersu, ni u tom slučaju ne postoji pristojan profil američke političarke. Skoro svi tekstovi, poput “Hillary Clinton: Opasno je ono što radi Donald Trump” od 26. januara, spadaju u kategoriju reakcija, a vrlo je indikativno da se za Clintonovu koristi termin “pretendentica”, gdje se isti termin koristio još samo za Scotta Walkera. “Pretendirati” znači zahtijevati, tražiti, pa se postavlja pitanje da li je u pitanju smušen prijevod, ili se mogao koristiti bolji termin za ravnopravnu političku kandidatkinju umjesto ovog, jer “pretendirati” ima određenu negativnu konotaciju insistiranja na nečemu što nije vaše. Kada su ostali kandidati u pitanju, tekstovi o Cruzu i Rubiu su praktično nepostojeći, te se tek usputno spominjanje njih dvojice može samo pronaći u člancima o Trumpu.

Al Jazeera kao primjer drugima

U odnosu na Faktor, portal Al Jazeere Balkans apsolutno je otkrovenje. Uz informacije sa svih predizbora i profesionalne i izbalansirane videoizvještaje novinara poput Ivice Puljića, posebno se ističe analiza Boška Jakšića pod naslovom “Bitka za nominacije, rukavice su skinute” od osmog februara. U daleko elegantnijem kratkom uvodu u američku političku zbilju nego što je to uspio autor ovog teksta, Jakšić je odlično pozicionirao glavne aktere ‒  Hillary Clinton kao “favoritkinju stranačkog establišmenta”; pa “šampiona mnogih”,Bernieja Sandersa; Trumpa kao odgovor na republikanski strah “od imigranata, terorizma, gubitka posla i ekonomskog nazadovanja, Amerike na silaznoj putanji”. Također, impresionira i vrlo jednostavno sumiranje Rubia kao “miljenika republikanskog anti-Trump anti-Cruz centra”, te Cruza kao “sabotera establišmenta iznutra”.

Uz više nego elokventno i jasno objašnjenje dinamike po kojoj je moguće da su u utrci za republikanskog kandidata u vođstvu upravo najradikalniji kandidati, te definisane prepreke pred kojima se nalazi Clinton ukoliko želi poraziti Sandersa, nemoguće se oteti dojmu da ne postoji kompletniji tekst o američkim predizborima. Ovo je odličan primjer kako se treba pisati o ovoj temi.

Za razliku od Al Jazeere, N1 BiH donosi znatno manje informacija o američkim predizborima. Nedostaju ozbiljni analitički tekstovi, te se čini da su se u praćenje utrke uključili tek prije manje od mjesec dana. Iako treba pohvaliti odmjerenost i informativnost članaka o predizborima u New Hampshireu i Iowi, nemoguće je naći niti jedan tekst o demokratskim predizborima u Nevadi i republikanskim u Južnoj Karolini, koji su se održali u subotu, 20. februara. Također, teško je iščitati bilo šta o profilima kandidata poput Cruza i Rubia. Međutim, ovdje je važno napomenuti da je bh. N1 još 13. aprila 2015. prenio vrlo pristojan članak Hine o učešću Clintonove u utrci za predsjedničku poziciju, kroz koji se moglo bolje upoznati sa njenom političkom platformom.

U poređenju sa hrvatskom i srbijanskom stranicom N1, bh. portal se, bez obzira na šturost, može pohvaliti daleko profesionalnijim pristupom. Primjera radi, srbijanski N1 je, između ostalog, 16. februara objavio članak “Hilari Klinton laje kao pas na mitingu u Nevadi“. Isti članak prenio je i hrvatski N1. Bez ulaženja u feminističku analizu ovog clickbait naslova i članka, objaviti ovakav tekst a nemati niti jedan profil Hillary Clinton kao političarke na informativnom portalu kao što je beogradski N1, za svaku je kritiku.

Slobodna Bosna je pisala o demokratskim predizborima u Nevadi, ali konfuzno. U članku naslovljenom “UVJERLJIVA PREDNOST: Hillary Clinton pobijedila u Nevadi” od 21. februara, u samom tekstu se kaže da je ovo “neočekivano dobar rezultat za Sandersa”, te da se “očekivalo da će Hillary ostvariti uvjerljivu pobjedu”.

Također, nakon Nevade u kojoj je Hillary Clinton pobijedila sa 4,2 posto razlike, ona i Sanders su izjednačeni po broju delegata (51 svako). Iako se superdelegati Demokratske stranke načelno nalaze na strani Clintonove – mada su njihovi glasovi fleksibilni do same demokratske konvencije u julu –  teško se može govoriti o uvjerljivoj prednosti. U članku od 10. februara, “BIĆE TIJESNO, BIĆE NEIZVJESNO: U New Hampshireu Trump pobijedio, a Clintonova izgubila”, za Sandersa, o čijim političkim stavovima Slobodna Bosna nije nikako pisala, rečeno je da je “prije tri mjeseca bio tek treći ‘u redu’ u njihovom taboru”. Ovo je pogrešno, jer su ankete iz novembra 2015., poput ove NBC-a, ukazivale na to da je Sanders, sa 33% podrške, daleko ispred tada trećeplasiranog Martina O’Malleya, koji je imao jedva jedan posto.

Pored iste serije članaka o Trumpovim medijskim ispadima koji se mogu naći na svim drugim portalima, Slobodna Bosna na portalu nema niti jedan članak o Rubiu niti Cruzu. Jasno je da je Slobodna Bosna na prekretnici, i da će prelazak na digitalni format zahtijevati određeno eksperimentisanje, posebno pri pokušaju privlačenja većeg broja čitalaca. Međutim, pitanje je koliko će uredništvo ovog nekad političkog magazina, a sad portala, to eksperimentisanje koštati. Sve u svemu, analiza rada Slobodne Bosne mora biti dugoročna, te im se mora bar na neko vrijeme dozvoliti da pronađu kompas.

Shodno tome, treba sigurno ostaviti vremena i ostalim bh. online medijima. Kao prvo, više je nego sigurno da će naši portali biti znatno aktivniji nakon što se kandidature američkih stranaka formalizuju u julu, i predizborna kampanja dostigne svoj vrhunac. Sudeći prema zagrijavanju, doduše, rijetki su mediji koji će biti spremni kada ekipe izađu na teren. Ipak, umjesto kritike, mnogo korisnije i vrednije bi bilo podsjetiti ih na važnost informisane javnosti. Na kraju, ne treba zaboraviti ni to da je 2016. izborna godina i u Bosni i Hercegovini. Izvještavanje o američkoj izbornoj kampanji u poređenju sa našom političkom scenom je – znajući šta nas sve očekuje – daleko manji zalogaj.