BHT1 I TV HAYAT: MIRNO SPAVAJTE, AMERIKA ĆE TO SVE SREDITI!

Autor/ica 👤tačno.net 21.1.2015. u 12:23

Povezani članci

Građani se više uzdaju u američku ambasadoricu nego u svoje političke predstavnike. Za tako pogrešno postavljena očekivanja i loše definirane prioritete, zaslugu snose i mediji

Piše: Nidžara Ahmetašević, analiziraj.ba

BHT 1: SEDAM DOBRIH, INFORMATIVNIH DNEVNIKA

13. – 20. januar 2015.

VIŠE PAŽNJE RAZNIM PITANJIMA: Dolazak nove američke ambasadorice i pitanje Sutorine teme su koje su preovladavale u informativnim emisijama BHT1 i TV Hayat. I jedna i druga tema dobile su i više pažnje nego zaslužuju. Pitanju Sutorine je dato naročito puno prostora, i to ne samo ove sedmice. BHT1 je u nekoliko navrata govorila o problemu Sutorine, obrađujući to pitanje iz raznih uglova. Isto to radi i Hayat. Teško je shvatiti zašto je ova tema tako bitna u ovom trenutku za BiH i njene građane koji imaju milijardu drugih problema. Sama priča je “iskočila” u trenutku kada su u informativnim emisijama preovladavale informacije o radničkim protestima i nezadovoljstvu postojećim sistemom, koje kao da polako bivaju potisnute u drugi plan naspram problema Sutorine. Upitno je koliko je ovo pitanje zaista nešto relevantno za građane BiH, pa otud nije najjasnije zašto je toliko zastupljeno u medijima.

PROBLEMI GRAĐANA PRIORITET: Izuzev Sutorine, može se reći da je BHT1 ove sedmice bio u ulozi javnog servisa možda više nego inače. To je naročito vidljivo u dnevniku urednice Svjetlane Vučetić od 19. januara, koji je većim dijelom posvećen problemima građana, a tek za kraj je ostavljena tema o (ne)formiranju vlasti, tema o kojoj se nema ništa novo reći.

DEFICIT RADOZNALIH NOVINARA: Ono što je možda nedostajalo u ovom dnevniku, ali i inače u centralnim informativnim emisijama, jesu novinari koji su više radoznali, postavljaju više pitanja, a sve kako bi bili u službi javnosti. Tako bi prilog o poplavama u ovoj emisiji bio potpuniji da su novinari nadležne pitali ono što su im građani sugerisali. Recimo, jedan od anketiranih kojem je kuća poplavljena u Sarajevu kaže da se poplave u tom kraju stalno dešavaju otkako je napravljen autoput, što je vrlo zanimljivo. Ako nije istina, onda nije trebalo biti emitovano, a ako postoji mogućnost da jeste, onda je ovo pitanje koje je vrijedno istraživanja.

Pohvale je vrijedan prilog emitovan 18. januara (urednica Blažica Krišto) o tome kako su se građani u poplavljenim područjima u okolini Maglaja sami organizovali i obnovili svoje kuće. Zanimljivo je i kako su našli dio sredstava – tako što su oformili udruženje, stupili u kontakt sa austrijskim javnim servisom koji im je pomogao da prikupe sredstva. Ova je priča interesantna iz mnogo razloga, uključujući i činjenicu da ukazuje na nedostatak povjerenja među građanima u postojeće institucije. Sličnu priču novinari BHT-a našli su isti dan i u Sanskom Mostu. No, novinari su propustili da pitaju nadležne zašto nisu uradili više.

NEPOTREBNO TROŠENJE VREMENA: Nažalost, u istom dnevniku je bez ikakvog vidnog ralzoga emitovan i prilog iz Trebinja sa sastanka jedne nevladine organizacije koja ima projekat i promovira ga. Novinar nam je čak rekao i ko finansira taj projekat, koji nije ništa veliko niti značajno, nego samo još jedan u nizu. Potpuno nepotrebno trošenje vremena i za gledaoce i za novinara.

U SLUŽBI GRAĐANA: Koliko se javni servis sve više stavlja u službu građana, barem u ovom periodu dok još nema vlasti, pokazuje i dnevnik od 17. januara (Blažica Krišto) u kojem je emitovana informacija o formiranju mreže za socijalnu pravdu koja uvezuje aktiviste iz cijele BiH. Članovi mreže su aktivisti koji su učestvovali u protestima prošlog proljeća. Informacija je zanimljiva, BHT je jedna od rijetkih medijskih kuća koje su je emitovale, ali bi prilog bio korisniji sa više detalja o tome ko čini mrežu, koji su ciljevi i kako će ih ostvarivati.

BHT1 nije odustao ni od podsjećanja na probleme medija, te su tokom sedmice govorili ne samo o onom što se dešava u BiH nego su spominjali i nedaće medija u regionu.

PLUS SEDMICE

BHT1 je ove sedmice ponudio sedam vrlo informativnih dnevnika, sa zanimljivim sagovornicima i relevantnim temama, koje su od općeg značaja. Od tema o poplavama, mobingu, rastu švicarskog franka, o stanju na putevima… Izdvaja se prilog o opasnosti od oronulih zgrada u Sarajevu (14. januar, Svjetlana Topalić), tema koja brine mnoge građane, a mediji je nekako zanemaruju.

MINUS SEDMICE

Dana 14. januara u Dnevniku 2 BHT1 emitovan je prilog iz Banjaluke o proslavi pravoslavne Nove godine uz “veličanstven” vatromet. Nije jasno ni zašto ovaj prilog, ali ako već mora biti po nekom pravilu u informativnim emisijama informacija o svakom od praznika koji se slave, pogotovo vjerskim, onda je zaista potrebno naći neki malo profesionalniji način kako to raditi. Inače je ovo čisto traćenje prostora i vremena.

OCJENA 8,5

TV HAYAT: USPONI I PADOVI

13. – 20. januar 2015.

OD SUTORINE DO POPLAVE: Ni Hayat nas nije ostavio bez priča o Sutorini. Za razliku od prošle sedmice, u kojoj je bilo skoro pa teško naći grešku u Vijestima u 7, ove im se desilo nekoliko koje su bile više nego očite i teško je naći opravdanje za njih. Ipak, način na koji su 19. januara (Emir Skenderagić) izvještavali o novim poplavama vrijedan je svake pohvale.

NOVINARI DUBOKO U VODI: Ekipa TV Hayat bila je taj dan na licu mjesta, s ljudima koje evakuišu u poplavljenim područjima, s onima čije su kuće odsječene zbog poplave, razgovarali s ogorčenim građanima koji ne znaju više od koga tražiti pomoć. Novinari su zagazili duboko u vodu, kamere i mikrofoni to snimili, kreirajući skoro pa savršen televizijski prilog. Nakon cijelog bloka s izvještajima s terena, iz raznih dijelova BiH, imali su u studiju gosta iz Ministarstva sigurnosti BiH, institucije koja jeste jedna od nadležnih u ovakvim situacijama, a kojem je voditeljica postavila jasna i vrlo precizna pitanja. Nažalost, odgovori nisu bili takvi, ali je i to slika stvarnosti u kojoj živimo.

ISTI PRILOG DVA DANA ZAREDOM: Govoreći o greškama, prilično krupna im se potkrala ove sedmice. Naime, skoro pa isti prilog emitovan je u Vijestima u 7 15. (Emir Skenderagić) i 16. (Tomislav Đurić) januara. Novinar je isti te je on sigurno svjestan da je emitovao dva vrlo slična priloga, s gotovo pa identičnim sagovornicima i njihovim identičnim citatima. Apsurdnost ove greške je da su voditelji dali skoro pa iste najave, a da je novinar oba priloga završio identičnim konstatacijama, koje je, istina, malo preformulisao. Gledalac koji primijeti ovaj propust urednika osjeća se prvo malo zbunjeno, a onda i kao da ga neko pokušava prevariti.

ZANIMLJIVE ANKETE: Hayat je i ove sedmice emitovao zanimljive ankete s građanima. Dobar je to ugao prikazivanja stanja u BiH, jedna drugačija slika od one koju ovdašnji političari žele da se vidi. Izdvajamo anketu od 15. januara (Emir Skenderagić) u kojoj građane pitaju kakvu bismo vlast trebali imati. Skoro nijedna lijepa riječ nije rečena o onima koji su sada na vlasti, a anketa je snimljena u više gradova širom BiH. Vrlo je dobar ovaj ugao jer govori ne samo o postojanju dvije paralelne stvarnosti u BiH – one koju kreiraju vlastodršci propagandom i one ogorčenih građana koji žive u siromaštvu i neimaštini. Tako se ukazuje da su stvarni problemi ove zemlje ekonomske prirode i da su u tome svi njeni građani ujedinjeni. Možda jednom zajedno potraže i rješenje. Za sada, uloga medija jeste da ukaže na probleme koji su svima isti, kreirajući tako mogućnost za povezivanjem.

PLUS SEDMICE

Nekoliko priloga i uredničkih odluka izdvojilo se kvalitetom ove sedmice u Vijestima u 7. Zanimljiva je informacija emitovana 17. januara (Tomislav Đurić) o svjetskom prvenstvu u fly fishingu, koji će biti organizovan sljedeće godine u Jajcu, i to na osnovu prijave jedne lokalne organizacije. Dobra je odluka da za sagovornika o napadu i optužbama protiv lista Charlie Hebdo pozovu Hasana Fazlića, jednog od najboljih karikaturista u BiH, koji itekako zna šta znači borba za slobodu govora. On, pored ostalog, dijagnosticira naše društvo kao društvo pojedinaca koji teško uvažavaju tuđe mišljenje te kaže da ljudi ovdje nisu slobodni da govore.

MINUS SEDMICE

Dana 18. januara (Nihad Sadiković) emitovan je nedorečen prilog o bivšoj kantonalnoj ministrici koja je samo nakon tri mjeseca podnijela ostavku na poziciju pošto je, kaže novinarka, uvidjela da nadležni neće da rade svoj posao. Od tada do danas bivša ministrica je bez posla, iako je poslala preko 100 prijava. Nije do kraja jasno zašto ne može naći posao, gdje se prijavljuje, kakvo ima iskustvo, da li neko namjerno sprječava njeno zapošljavanje ili je ona samo još jedna u beskrajnoj masi nezaposlenih.

OCJENA 8,5

UPOREDNA ANALIZA

I Hayat i BHT1 su puno prostora ove sedmice posvetili dolasku nove američke ambasadorice u BiH. I jedna i druga televizija odlučile su da je to informacija vrijedna udarnog termina u centralnim informativnim emisijama, a onda su par dana kasnije čitali ambasadoricin blog o prvim utiscima iz Sarajeva. Ovo bez sumnje jeste važna vijest u BiH, kao i u svakoj drugoj zemlji koja nije sigurna u svoj suverenitet. Hayat donosi i zanimljivu anketu (14. januar, Nihad Sadiković) o tome šta građani očekuju od američke vlade u ovom trenutku, i čini se da njihova očekivanja prevazilaze ono što je realno moguće. Zanimljivo je ovu anketu uporediti sa odgovorima na pitanje o tome šta građani očekuju od onih koje su izabrali. Na kraju dobijete utisak da, iako su građani na izborima dali povjerenje lokalnim političarima, ustvari od međunarodne zajednice očekuju da radi ono što bi u normalnim okolnostima bio posao domaćih vlasti. Tretirajući kao vijest, pogotovo udarnu, dolazak bilo kojeg stranog ambasadora ili diplomate u BiH, i mediji sugerišu da će oni riješiti problem građana, što je potpuno pogrešna slika, koja na kraju ide samo naruku političarima od kojih, izgleda, niko ništa više ni ne očekuje, a njima to, naravno, odgovara.