ENIGMA BEZ ODGOVORA: GDJE JE I ŠTA RADI ŽELJKA CVIJANOVIĆ?

Uglješa Vuković
Autor/ica 3.4.2015. u 09:58

ENIGMA BEZ ODGOVORA: GDJE JE I ŠTA RADI ŽELJKA CVIJANOVIĆ?

Premijerka RS-a nestala je iz javnosti. To je već rječit povod za istraživanje, kojeg, nažalost, nema. Da li je normalno da u vijesti o ruskoj pomoći u tek jednoj sekvenci konačno vidimo premijerku, i to jednako dugo koliko i prevoditeljku  

Piše: Uglješa Vuković, analiziraj.ba

 

ATV: ŠTA UREDNICIMA ZNAČI JAVNOST?

26. marta – 1. april 2015.

O FORMIRANJU VLASTI: Tematski blok nedjeljnih ATV vijesti (urednik Vlatko Vukotić) bio je posvećen poteškoćama u formiranju vlasti na državnom i federalnom nivou. U dosadašnjem monitoringu, uredništvo ATV-a posvećivalo je nedovoljno pažnje političkim temama izvan konteksta Republike Srpske, pa je izbor teme djelovao kao osvježenje. Ipak, u samoj prezentaciji suviše često je naglašavana činjenica da je vlast u RS-u formirana, za razliku od druga dva nivoa vlasti, kao da je to najbitniji element u cijeloj priči. Takođe, izbor gosta (Dragan Čavić, predsjednik NDP-a) i način kako je osmišljen intervju s njim doprinijeli su da se jedna složena tematika uprosti na razgovor o etničkoj liniji i bitnosti nacionalne pripadnosti u procesu formiranja vlasti. Voditelj Nenad Knežević nije se potrudio da obogati razgovor evropskim integracijama, reformskim izazovima ili unutarstranačkim/koalicionim dešavanjima.

PRIČA IZ UKRAJINE: Nedjeljne vijesti bile su posebne i po tome što je naša TV publika mogla gledati poznatog joj reportera (Igor Požgaj) u ulozi direktnog izvjestioca s ukrajinskog ratišta. Rijetke su prilike kada se vijesti u spoljnopolitičkoj rubrici ne pripremaju na osnovu agencijskih informacija, već neposrednim opažanjem domaćih novinara. Prilog je zbog toga sigurno izazvao interesovanje, a odluka Požgaja je bila da svoj fokus usmjeri na stvarne patnje ljudi, tzv. običnog malog čovjeka. Domaća TV publika imala je priliku da se uvjeri u istinske razmjere ukrajinske tragedije jer nije slušala obično deklamovanje agencijskih izvještaja, već svog reportera u potrazi za pričom. Reportaži iz Ukrajine nedostajalo je nekoliko rečenica o prirodi samog sukoba ili najnovijim političkim dešavanima, jer tako bi se gledaocima bolje približilo ono što su gledali. Dati fragment tamošnjeg stradanja djelovao je suviše istrgnuto iz ukupnog konteksta. Ovdje ne bi bilo loše ugledati se na novinare HRT-a, koji su vrsni u kratkoj kontekstualizaciji vijesti iz rubrike Svijet, kada pripremaju opširnije priloge s terena. Naravno, podrazumijeva se da se treba voditi računa o neutralnosti, koliko god je to moguće pri objašnjavaju složenih okolnosti kada svaka riječ izaziva oprečna tumačenja.

OPET OTVARANJE BITNE TEME: Zahvaljujući novinarima kakav je Slaviša Bajić, koji usmjeravaju pažnju na teme što bi inače prošle neopaženo, Vijesti ATV-a znaju se s vremena na vrijeme izdvojiti iz  produkcije istih ili sličnih vijesti. Bajićev pristup se uvijek svodi na znatiželjno propitivanje, razgovor s pripadnicima interesne grupe koju problem dotiče, prozivanje nadležnih i ukazivanje na problematiku. Ovoga puta radilo se o stvari koja prividno interesuje samo ekonomski povezanu skupinu ljudi (male poljoprivredne proizvođače), a zapravo se reflektuje na niz političkih i društvenih pitanja. Rezultat je da su Bajićevi gledaoci na kraju uvijek informisaniji o konkretnom problemu, njegovoj političkoj dimenziji, ili su stekli osnovne uslove da formiraju izvjesno mišljenje.

IZDVOJENO:

U prošloj analizi ukazano je na zabrinjavajuću pojavu, a to je gotovo potpuno odsustvo iz javnosti premijerke Željke Cvijanović. Vladi Republike Srpske je u prvih sto dana između ostalog zamjerano slabo prisustvo u javnosti i loša saradnja s medijima, a u tome je najviše prednjačila osoba koja je nosilac i simbol izvršne vlasti. Ne treba zaboraviti da se od nosilaca najviših izvršnih funkcija s pravom očekuje učešće u gotovo svim aktuelnim dešavanjima i stalna pojavnost. Nevjerovatno je da ATV urednici, koji nas svakodnevno izvještavaju o aktuelnostima, ne primjećuju tu vapeću odsutnost, ili je nedovoljno primjećuju, te da propuštaju to naglasiti. To bi bilo i više nego poželjno ako se zna da novinari često nailaze na zatvorena ministarska vrata. Urednici bi trebali ukazati na odsustvo javnosti u radu najviših dužnosnika jer radi se o nedostatku koji najneposrednije utiče na kvalitet njihovog rada i informisanost gledalaca. Naprimjer, da li je normalno da u vijesti o ruskoj pomoći u tek jednoj sekvenci konačno vidimo premijerku Cvijanović, i to jednako dugo koliko i prevoditeljku.

PLUS SEDMICE:

Prilog Slaviše Bajića o problemima domaćih poljoprivrednih proizvođača. Raduje umijeće novinara da problem predstavi u njegovoj punoj političkoj dimenziji informišući publiku. Osim toga, plus svakako zaslužuje i odluka ove televizije da pošalje reportera u Ukrajinu.

MINUS SEDMICE:

U svom posljednjem komentaru, praveći osvrt, ali i svojesni omaž ideji monitoringa informativnih emisija, autor Analiziraj.ba Dragan Markovina podsjetio nas je koliko na našim TV stanicama ima malo sadržaja iz kulture. Nešto što se pri praćenju ostalih sadržaja gotovo zaboravilo, ali nešto što se tvrdoglavo ne mijenja, pa djeluje da je suvišno stalno podsjećati na to. ATV je otužan primjer te medijske tematske neraznovrsnosti jer kultura kao oblast NE POSTOJI, za razliku od redovne dnevne doze sporta što zauzima jednu trećinu Vijesti.

OCJENA:

 

FACE TV: KAKO SU DOČEKANI NOVI MINISTRI?

26. marta – 1. april 2015.

STRUČNJACI SU MIŠLJENJA, TJ. NJIH TROJICA: Svaki put kada se upotrijebi formulacija “stručnjaci su mišljenja” ispostavi se da je nekolicina istomišljenika iznijela isto gledište, a ne da postoji nepodijeljeni stav struke povodom spornog pitanja. No, to ne sprečava novinare Face TV-a (ali i drugih kuća) da uporno koriste citiranu formulaciju, valjda misleći da će time pojačati argumentaciju mišljenja koje i sami podupiru. Nedjeljni dnevnik Srđana Kureljušićasaopštio nam je mišljenje grupe ustavno-pravnih stručnjaka o Dejtonskom sporazumu i Ustavu, ali uz upotrebu neslavne formulacije. Ono što još više iritira u spornom prilogu jeste nedostatak informacija o skupu sa kog su mišljenja iznesena, kao i o stručnjacima kojima je dat publicitet.

DAN BEZ AKTUELNOSTI: Zanimljivo je da u nedjeljnom izdanju gotovo da nije bilo riječi o dnevnim aktuelnostima. Dnevnik se opet pretvorio u format specijalizovane političke emisije, čime su iznevjerena očekivanja gledalaca.

MEDIJSKI DOČEK NOVE VLASTI: Mjesecima smo slušali tlapnje o neradu političara i političke elite u dnevnicima televizije Face, i kada je konačno izabrana nova Vlada na državnom nivou, vijest je propraćena kratkim prilogom koji odaje utisak nepripremljenosti i nezainteresovanosti. Nismo mogli ništa saznati o novim ministrima, očekivanjima od nove vlade i izazovima koji je očekuju. Medijska atmosfera rezigniranosti u kojoj je izabrana nova Vlada na Face TV-u možda nam govori i o izgledu ovdašnje javnosti i razumijevanju politike. Raspiruje se populističko izlijevanje bijesa, dok se izbjegava konstruktivni kritički osvrt ili barem pošten prikaz prilika što je nedostajelo i u dnevniku Adalete Merkez u utorak, 31. marta. Dan poslije utisak je popravljen blago posvećenijim pristupom urednice Erne Saljević, ali u interpretaciji reagovanja na izbor nove vlasti opet je nedostajao raznovrsniji i bogatiji osvrt.

MINUS SEDMICE:

Prilog o novom Savjetu ministara. Odviše kratko. Nepripremljeno. Način prezentacije izbora nove Vlade ličio je na provincijsku svečanu predstavu ili izvještavanje s nekog lokalnog događaja koji nikog ne interesuje.

PLUS SEDMICE:

Nije ga bilo.

OCJENA: 2

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Centralna informativna emisija Face TV djeluje siromašno i negledljivo kad god se usporedi sa ATV-ovim izdanjem, jer je zasićena obiljem konferencijskih vijesti ili odsustvom aktuelnosti. Takođe, dominira i svođenje politike na stranačke i koalicione odnose, što ukazuje na manjak kreativnosti i vlastitih doprinosa u osmišljavaju sadržaja. ATV je u protekloj sedmici otišla korak dalje u pripremi vijesti iz svijeta jer su imali svog reportera na ukrajinskom ratištu. I pored iznijetih zamjerki, raduje novi i drugačiji pristup obrade spoljnopolitičke teme.

Uglješa Vuković
Autor/ica 3.4.2015. u 09:58