FTV I BHT: KAD POLITIČARI PROLUPAJU

Povezani članci

• AL JAZEERA I N1: ZAŠTO NE PRIČATE O TOYOTI?
• ATV I FACE TV: NIKAD NISU NAUČILI VODITI INTERVJUE
• RTRS I BNTV: DRASTIČNA RAZLIKA U KVALITETU
• KO PROFITIRA OD PATRIOTIZMA?
• KAKO TELEVIZIJSKI OBILJEŽITI BOŽIĆ?
• PROMJENA POZICIJA: USPON FACE TV-A I PAD ATV-A

Nedopustivo je da u dnevniku čujemo izjavu jednog od vodećih političara da je mnogo stolica, a malo – znate već čega. A drugi, pak, za svog kolegu kaže, u maniru političke korektnosti i uzajamnog uvažavanja, da je prolupao lončiće…

 Piše: Nidžara Ahmetašević, analiziraj.ba

FTV: Između površnosti i senzacionalizma

17. – 23. februar 2015.

SVIJET KAO NUŽNO ZLO: Javni emiteri u BiH često vijesti iz svijeta tretiraju – isto kao i kulturu – kao neko nužno zlo u informativnim emisijama. Jedan od primjera je način na koji izvještavaju o dešavanjima u Ukrajini ili Grčkoj. Zbog te površnosti, često ne uspijevaju povući logične paralele sa BiH i Balkanom. Umjesto da se oslone na puko prenošenje izvještaja zapadnih mainstream medija, zašto se ne potruditi i malo istražiti, pogledati različite izvore, možda nekada naći i sagovornike na našim prostorima koji mogu ponuditi analizu ili napraviti usporedbu s regionom? Ovo je zaista površno, i čini se kao puko popunjavanje rupe u dnevniku, a gledalac ostaje uskraćen za dovoljno informacija.

NEKRITIČKI O SUĐENJIMA: Kritički uklon često nedostaje i u izvještajima o sudskim procesima protiv osoba optuženih za kriminal, terorizam ili ratne zločine. Zbog toga ti izvještaji nekada dobijaju notu senzacionalizma, što javni servis nikako ne bi smio imati. Takav je primjer prilog  o oslobađajućoj presudi Đorđu Ždrali (17. februar, uredioRasim Borčak). Bilo bi zanimljivo čuti kako je moguće da je ovakva optužnica završila bez osuđujuće presude, da li je bilo grešaka u istrazi, tokom postupka… Koliko građane košta ovakav proces i da li je bilo još sličnih? Javni servis ima obavezu postaviti ovakva pitanja.

DNEVNIK KAO CRNA HRONIKA: FTV inače mnogo prostora posvećuje radu pravosudnih organa, nekada pretvarajući dnevnik u neku vrstu crne hronike. Ne prezaju ni da javno spominju imena osoba koje su uhapšene prije nego postoji optužnica, čak i kada nije riječ o javnim ličnostima, što je problematično i neprofesionalno. Takav je, naprimjer, bio prilog emitovan u dnevniku 19. februara (Amra Zaklan) o protjerivanju građana Turske koji su, tvrde nadležni, “prijetnja za nacionalnu sigurnost”. U dnevniku su objavljena imena ovih ljudi, prikazuju njihove dokumente, pritom čitaju dijelove iz odluka o protjerivanju… Podatak o tome da su možda vezani za kriminalne aktivnosti nekih grupa u BiH čujemo tek pri kraju priloga, što je nevjerovatna profesionalna greška jer bi to trebala biti jedna od najvažnijih informacija, dakle, mora ići u vrh vijesti. Ako je istina. Ako nije, ne treba je emitovati. I ponovo novinarka spominje imena navodnih kriminalaca sa kojima su protjerane osobe navodno vezane. Ali ne objašnjavaju ko su ti ljudi, zašto su osuđeni ili optuženi – ako jesu ili ako nisu, na osnovu čega ih oni prozivaju? Zašto očekivati od gledaoca da zna imena svih kriminalaca u BiH? Zašto uopće znati ta imena?

MALO JE, MALO STOLICA: Senzacionalizam se u dnevnicima FTV-a primjećuje i u drugim segmentima. Dana 18. februara (Darjan Babić) u najavi vijesti kaže “Stranački lideri zapeli su na…”, govoreći o problemima u konstituisanju vlasti. To ne bi trebao biti jezik kojim se govori u javnom servisu. No, još gore je pustiti političare da koriste fraze iz govornog jezika, koje su pritom i proste. Tako su u istom dnevniku, u prilogu o konstituisanju vlasti, pustili snimak jednog od lidera koji učestvuje u pregovorima kako citira onu poznatu narodnu – “malo je stolica, a puno… da ne ponavljam čega”. No, možda, samo možda, ovako nešto i treba emitovati, ali uz kritiku zbog jezika kojim izabrani lider govori javno.

KO JE SVE “PROLUPAO” LONČIĆE: Slično je urađeno i dva dana kasnije u dnevniku urednika Rasima Borčaka. Umjesto da se bave suštinom odluke o privatizaciji preostalog državnog kapitala u 14 preduzeća u Federaciji, novinari su odlučili prostor dati svađama političara o tome ko ima više moći. Naime, prvo je odlazeća Vlada Federacije donijela odluku o tome da usvoji plan Agencije za privatizaciju. Potom je novi predsjednik entiteta donio drugu odluku, kojom odlazećoj Vladi zabranjuje donošenje odluka koje nisu neophodne za funkcionisanje. U dnevniku je emitovana telefonska izjava premijera u odlasku koji koristi, blago rečeno, neprimjeren jezik i uvredljiv ton. “Mislim da je predsjednik Federacije gospodin Čavara malo prolupao lončiće…”, kaže premijer. “Vlada Federacije radi u skladu sa ustavnim i zakonskim rješenjima, a ni po kakvim nalozima isfrustriranog funkcionera”, završava. Gledaoci zaista ne zaslužuju ovako nešto.

OCJENA 6

MINUS SEDMICE

Županija, ponovljeno u više navrata tokom sedmice. Vratio se i “problem Sutorine” u dnevnike. Štaviše, voditelj – a vjerujemo da je to njegovo lično mišljenje jer nije naveo izvor – kaže da je Sutorina “povijesna činjenica o BiH” (21. februar, Azra Pašukan).

PLUS SEDMICE

Odličan prilog o apsurdnoj odluci novoizabranih čelnika Tuzlanskog kantona da povećaju sebi plate i paušale (20. februar). Novinar ima kritički uklon, govori o tome zašto je ta odluka loša, kakve probleme može prouzrokovati, a potom analizira ekspoze novog premijera i ukazuje na nelogičnosti u govoru, te podsjeća na njegovu dosadašnju karijeru.

BHT 1: Javni interes ispred političkih svađa

17. – 23. februar 2015.

CJELOVITI PRIKAZ STANJA: Sve češće, i dalje ne dovoljno, u dnevnicima BHT1 urednici odlučuju emitovati priloge koji objedinjavaju sliku o dešavanjima u zemlji. Dobar primjer je prilog emitovan 17. februara (Adisa Dedić Kološ) o problemima penzionera.

Za svaku pohvalu je i dnevnik emitovan 21. februara (Svjetlana Vučetić) u kojem su prilozi bili dobro povezani, teme odabrane tako da se uklapaju i zajedno daju cjelovitu sliku stanja u BiH. Dnevnik je bio magazinski profiliran, ali je to dozvoljeno vikendom, kada je manje dnevnih događaja.

87 PORODICA IZ MAGLAJA: Uz sve ostale kvalitete, svaka tema je bila od javnog interesa. Između ostalog, emitovana je i priča o građanima u Maglaju, 87 porodica, koji do danas nisu dobili pomoć iako su izgubili kuće tokom poplava prošle godine. Na pitanje novinara upućeno ženi koja stoji ispred svoje polusrušene kuće, “šta dalje?”, ona kaže: “Čekam, čekam. Gledam u prazno i eto.”

PREDNOST JAVNOM INTERESU: Također je izuzetan prilog o novom talasu privatizacije u Federaciji u kojem su namjerno, a to je naglašeno u uvodu, svađe političara gurnute ustranu, a ukazano je na ono što je javni interes.

Kritički uklon su novinari i urednici BHT1 imali i 23. februara (Blažica Krišto) u izvještaju o posjeti visoke zvaničnice EU. Nije prikazan samo dio u kojem su ova posjeta i njeni razlozi viđeni u pozitivnom svjetlu, nego su s pravom ukazali na probleme i upozorenja iz Bruxellesa.

OCJENA 8

PLUS SEDMICE

Prilozi urađeni saradnjom novinara iz više dopisničkih centara u BiH, te odabir tema koje su zajedničke svima.

MINUS SEDMICE

Površnost u prilozima o kulturnim dešavanjima.

IZDVOJENO

Svi mediji, a naročito javni servisi, moraju paziti da koriste književni jezik, koju god varijantu od tri postojeće da izaberu. Isto tako, uvredljivo za gledaoce je emitovati izjave lokalnih političara koji u svojim javnim istupima koriste žargon. Naročito ako pričaju o pitanjima bitnim za svakog od nas.

UPOREDNA ANALIZA

I FTV i BHT su ove sedmice detaljno i vrlo profesionalno izvještavale o nesreći u Tuzli kada su poginule četiri osobe koje su ilegalno kopale ugalj u rudniku Kreka. Ukazali su na činjenicu da su ljudi na ivici gladi te zbog toga rade takve stvari, ali i na vrlo važan ugao da su krađe uglja nesankcionisane te da je, ustvari, riječ o poslovima u koje je uključen veliki broj ljudi, među kojima je malo onih kojima takav rad zaista treba.