HAYAT I TV1: NASER ORIĆ – LAKMUS TEST ZA NOVINARE

tačno.net
Autor 23.6.2015. u 11:06

HAYAT I TV1: NASER ORIĆ – LAKMUS TEST ZA NOVINARE

Informirajući o slučaju Orić, na TV1 su otišli tako daleko da su otkrili identitet čovjeka za kojeg tvrde da je zaštićeni svjedok. Takvih grešaka nije bilo na Hayatu

 Piše: Amer Tikveša, analiziraj.ba

TV1: DA LI JE NASER SINONIM ZA SREBRENICU?

15. – 21. juni 2015.

DOGAĐAJ ILI SKANDAL: Odgađanje posjete Tomislavu Nikoliću prvorazredan je politički događaj za koji bi se vrlo lako moglo ispostaviti da je i prvorazredan politički skandal. Prvorazredan jer može dugoročno narušiti odnose između dvije zemlje opterećene ratnom prošlošću. A skandal jer ne možemo reći da za odgađanje ima osnova. Opravdano je TV1 tom temom počela sedmicu. Međutim, tema nije dobro razrađena. Tomislav Nikolić odgađanje tumači kao sticanje političkih poena među “ultranacionalistima”. Gledaocima je trebalo skrenuti pažnju na Nikolićeve dosadašnje političke poteze koji se na jednak način mogu tumačiti pa stoga i umanjiti tako važnost njegove optužbe na račun Bakira Izetbegovića. Izetbegović, s druge strane, odgađanje pravda hapšenjem Nasera Orića koje je, navodno, bespravno. Kaže da postoji sporazum između tužilaštava Srbije i BiH prema kojem Srbija izručuje BiH njene građane osumnjičene za ratni zločin i obratno. Da, postoji sporazum, ali su u njemu propisani uslovi pod kojima se izručenje može izvršiti. Ti uslovi, prema navodima srbijanskog tužilaštva, nisu ispunjeni.

O tome smo tokom sedmice obaviješteni, ali nam nije ni tada skrenuta pažnja na Izetbegovićevu odgodu Nikolićeve posjete koja nema valjan razlog. Tačnije, razlog na koji se Izetbegović poziva je netačan. E, to je skandal vrijedan pažnje. Predsjednik jedne države zbog svog neznanja trajno dovodi u pitanje mogućnost dobrih odnosa između dvije države!

PROBLEMATIČAN DETALJ: Dan poslije, 16. juna, u prilogu Ajle Obradović imali smo ocjenjivanje odgađanja Nikolićeve posjete. U prilogu je bio jedan problematičan detalj. Rečeno nam je kako se građani slažu s odgađanjem. Anketa je urađena među nekoliko građana Sarajeva i njihovo slaganje bilo je emotivno obojeno. Da bi se prilog mogao ocijeniti profesionalnim, trebalo je reći da je anketa rađena na ulicama Sarajeva. Također, trebalo je razgraničiti razloge zbog kojih se građani slažu od onog zbog kojeg je Izetbegović zatražio odgađanje. Ovako možemo tumačiti kao da se građani slažu s Izetbegovićem.

OTKRIVANJE ZAŠTIĆENOG SVJEDOKA: Cijela sedmica protekla je u znaku Srebrenice, bilo da se radilo oNaseru Oriću ili Rezoluciji o Srebrenici ili o potencijalnom dolasku Aleksandra Vučića u Srebrenicu. Najproblematičnija stvar jest priča o svjedoku optužbe za Nasera Orića. Njemu je otkriveno ime iako je rečeno da je zaštićeni svjedok. Bilo je to 18. juna, kad se još nije znalo da li je to ta osoba. Dakle, radi se o zaštićenom svjedoku, uz to navodnom, i u eter mu se izgovara ime! Još ga se i kompromituje na način da je svjedočio i protiv drugih Bošnjaka. Dva dana poslije otići će se i korak dalje te na TV1 prenijeti vijest agencije Patria da je riječ o “duševnom bolesniku“. Ne postoji taj javni interes koji može opravdati objavljivanje imena zaštićenog svjedoka i mentalno oboljele osobe. Ukoliko za sve navedeno postoje dokazi, onda se moglo reći da Srbija u slučaju Orić kao svjedoka koristi mentalno oboljelu osobu. U vjerodostojnost iskaza te osobe može se opravdano sumnjati zbog dijagnoze, koju su na TV1 također naveli. Navedeno je, također, o čemu bi ta osoba mogla svjedočiti. O nekima od tih stvari već su i drugi pisali. Recimo, Ibran Mustafić. Zahvaljujući tome još je manje jasna stigmatizacija svjedoka jer i bez njega su o Naseru javno iznošene tvrdnje koje sasvim opravdano zahtijevaju sudsku istragu.

BROJ PONAVLJANJA: Kad je riječ o Rezoluciji o Srebrenici, više je puta spominjano kako se srpski politički predstavnici s njom ne slažu. Ponavljani su njihovi iskazi o tome kako se u Rezoluciji 11 puta spominje riječ genocid. Ono čega se niko od novinara nije dosjetio jeste da bar jednog od njih upita da li bi mu smetalo da se genocid spominje samo jednom. Kao da manji broj spominjanja umanjuje teret te najteže kvalifikacije!?

PLUS SEDMICE

Prva vijest u subotu bila je tragedija u Austriji. Vozač je namjerno pregazio masu ljudi. Troje je mrtvih, a oko 30 povrijeđenih. Obično događaji van BiH, čak i oni koji su u vezi s njom, završavaju u vijestima iz svijeta. Ovog puta  događaj je zauzeo prvo mjesto. Radilo se o tome da je vozač porijeklom Bosanac. Ni to nije glavni razlog zašto je ovo pozicioniranje dobro. Glavni razlog je što je negirana svaka mogućnost terorističkog čina. Uzmimo da je bio teroristički čin, vijest bi sigurno bila prva. Vijest treba biti prva i kad se ta mogućnost negira.

MINUS SEDMICE

U tekstu opisano izvještavanje o Naseru Oriću.

OCJENA: 6

 

HAYAT: O SREBRENICI I NASERU BEZ TENDENCIOZNOSTI

15. – 21. juni 2015.

PROFESIONALNO  IZVJEŠTAVANJE: Hayatu se ne mogu pripisati nedostaci koji su navedeni za TV1. O Naseru, Rezoluciji, odgađanju Nikolićeve posjete, mogućoj posjeti Aleksandra Vučića Srebrenici izvještavano je baš onako kako treba. Recimo, navodni svjedok optužbe, taj duševni bolesnik, kako su ga nazvali na TV1, nije ni spomenut. Nije bilo novinarskih stavova niti zastupanja samo jedne strane. Hayat je očigledno bio svjestan svojih kapaciteta jer bez dovoljno vremena i adekvatnog istraživačkog tima o hapšenju Nasera Orića nemoguće je donijeti konačan stav ili bezrezervno stati na stranu, naprimjer, Bakira Izetbegovića. Da li je to pravni ili politički slučaj ili i jedno i drugo, zaključci će se moći donositi tek nakon odluke Švicaraca o izručenju i to nakon opsežne ekspertske analize, ako je bude. Činjenica je da se više mogao problematizirati stav srpske strane o nepristajanju na Rezoluciju o genocidu. Objektivan razlog za nepristajanje nije naveden. U igri su prisutne neke nacionalno-patriotske emocije kojima se država i državnici kroz svoje funkcije ne bi smjeli rukovoditi. Isti je slučaj s ishitrenim stavovima Bakira Izetbegovićakoji je, vodeći se, navodno, državničkim motivima, otkazao posjetu Tomislava Nikolića. Na kraju, kad se ispostavilo da Izetbegovićev povod nije imao pravno utemeljenje, on se nije ni izvinio. Ostao je pri svom stavu i prešao na emotivni diskurs. I tu je bilo prostora za kritiku ili barem za skretanje pažnje na manipulaciju državničkom funkcijom.

PRIVRŽENOST SVAKODNEVNIM TEMAMA: Ne može se čak reći ni da je bilo šta u vezi sa Srebrenicom dominiralo Hayatovom sedmicom niti da je značajno obilježilo ijedan dnevnik. Ostali su privrženi temama koje se tiču svakodnevnice građana i njihove najveće brige – od čega živjeti. Radnici i njihova prava bili su tema broj jedan. Saznali smo u prilogu Senada Omeraševića da je ulje Bimal koje se proizvodi u Brčkom ušlo na kinesko tržište. I to je samo jedna pozitivna poslovna vijest. Tu Hayatovu tendenciju da ne propušta izvijestiti o pozitivnim poslovnim događajima treba pohvaliti. Ne samo zbog toga što su to vijesti vrijedne pažnje, kao i sve druge, već što pored informativnosti ulijevaju i optimizam. Osim toga, kad su vijesti koje se tiču radnika u pitanju, imali smo ih iz svih krajeva BiH. Čak i iz medijski zapuštene i gotovo nepostojeće Dervente, gdje se radnici Unisa bore za svoja prava.

Ono što iz sedmice u sedmicu postaje standardna Hayatova tema jest obrazovanje. Nema ko se neće složiti da je obrazovanje temelj društva, ali mediji, osim rijetkih, gdje treba ubrojati i Hayat, toj temi posvećuju malo prostora.Elma Begović je tako i ove sedmice nastavila izvještavati o racionalizaciji. Ovaj put iz perspektive roditelja. Mogli smo vidjeti i prilog o eksternoj maturi, a tim povodom 19. juna bio je odabran i gost Vijesti u 7. Radilo se o Damiru Marjanoviću, bivšem ministru obrazovanja u KS, za vrijeme čijeg mandata je i uvedena eksterna matura u KS. Također, kad je obrazovanje u pitanju, mogli smo vidjeti i prilog Adise Gojak o mogućem uvođenju učenja o korupciji u obrazovni sistem. Veldin Čustović donio nam je i prilog o školi letenja koja je u Sarajevu pokrenuta nakon više od 20 godina. Već sama ta činjenica vijest čini zanimljivom, a kadrovi iz zraka te razgovor s instruktorom i pilotom sigurno bi za upis u školu mogli zainteresovati mnoge.

PLUS SEDMICE

Prilog Emira Skenderagića od 16. juna o Sporazumu o stabilizaciji. Često se o stvarima u vezi s EU govori kao da su samorazumljive. Skenderagić je skrenuo pažnju na to kako su građani BiH neinformirani o mogućnostima koje Sporazum nudi. On je, također, razgovarao i s biznismenima koji su govorili o tome da u praksi nije baš sve kako stoji u Sporazumu. Dakle, bez samorazumljivosti i idealizacije pristup je koji bi inače trebao biti prisutan kad se radi o evropskim integracijama BiH.

MINUS SEDMICE

Nije bilo ničega što bi se moglo istaći kao neka upečatljiva negativnost koja bi dovela u sumnju novinarski profesionalizam i poštivanje novinarskih standarda.

OCJENA: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Hayat i TV1 su u pristupu temama nerijetko opozitne televizije. Kad bi uporedili pristupe i našli sredinu, i jedna i druga TV bile bi bolje, bar kad je informativni program u pitanju. Naprimjer, i jedna i druga TV imale su 15. juna prilog o izbjeglicama 20 godina poslije. Hayat je otišao u izbjeglički kamp i iz te perspektive bijede i beznađa ispričao priču. Prije tog priloga Adise Gojak, kratku izjavu dali su predsjednica Unije za održivi povratak te regionalni predstavnik UNHCR-a. Na TV1 imali smo Semihu Borovac, ministricu za izbjeglice i raseljena lica, regionalnog glasnogovornika UNHCR-a te povratnicu u Ustikolinu koja je govorila o uspješnom povratku. Hayat je izbjegao nadležne iz vlasti, što nije dobro, jer uz odgovarajuće dokaze treba da kažu šta je dosad urađeno. TV1 je izbjegao one kojima je najteže, ljude koji žive po izbjegličkim kampovima, jednog od njih osam hiljada. Da bi slika o toj temi bila kompletna, Hayatov prilog treba dopuniti ljudima iz vlasti s TV1, a prilog TV1 izbjegličkim kampom s Hayata.

ISTIČEMO

I Hayat i TV1 priključili su se besplatnoj promociji Dite. Vidljivo je to i u njihovim dnevnicima kada o Diti daju informacije koje su više marketinške nego informativne prirode. S obzirom da se radi o promociji humanitarnog karaktera, to je za pohvalu jer te dvije kuće predstavlja u svjetlu društveno odgovornog novinarstva.

tačno.net
Autor 23.6.2015. u 11:06

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija