Karim Zaimović „Tajna džema od malina“, režija Selma Spahić, SARTR, 2015. Piše: Gradimir Gojer U sarajevskoj, nimalo veseloj, tmurnoj i neobećavajućoj teatarskoj situaciji kao mali biljur ukazuje mi se predstava Tajna džema od malina, Sarajevskog ratnog teatra SARTR. Neobična, u
Rođeni Beograđanin, teatarski, filmski i televizijski glumac Dragan Šaković, umjetnički najslojevitiji dio teatarske karijere ostvario je na pozornici Narodnog pozorišta Mostar. Duboka je stvaralačka brazda Šakovićevog mostarskog teatarskoga sna, iako je ovaj vrsni glumac svoju umjetničku energiju trošio, i to
Amir Brka „Tačka“, Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj, 2015. Pjesnik Amir Brka ne može objaviti novu knjigu a da nas njegov autentični pjesnički glas ne iznenadi. U poetološkom smislu Amira Brku nećete nikada naći tamo gdje vas je
Sjetno sjećanje na jednu redateljsku poetiku… Piše Gradimir Gojer Beogradski redatelj Borisav Bora Grigorović mogao bi biti, na neki način, paradigmom većine redateljskih sudbina kada je u pitanju teatar na južnoslavenskim prostorima. Naravno, ova paradigmatika je držala vodu do sedamdesetih
Memento mori MIRNO TI MORE NEBESKO, ADMIRALE Na vijest o smrti Admirala Mahića, zapisano U Banja Luci nekog poraća Majka mu dala ime Admiral. Hirovit ga život ljuljao, Nikada bonacom štitio, A Admiral, pjesnik Sarajeva, Upisivao dnevno ožiljke
Šemsudin Zlatko Serdarević ”Aleksa Šantić, hronika pjesnikovog života”, Mostar, Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta, 2015. Piše: Gradimir Gojer U Mostaru je izišla još jedna u nizu korisnih knjiga, koje marom istraživača stvara in continuo, publicista Šemsudin Zlatko Sredarević. Nevelika
DANTE U VERONI Zapisano 21.08. A.D. 2015. u Veroni Znoj što vonja iz huka Svjetine kao da gura, Pokreće, traži kret Iz paklenske omorine Što postaje opsesijom. Dolazeći pred okomicu Pjesnikovom imenu pripadajuću Osvrćem se, pogled sklanjam.
Koncert kamernog orkestra „Citta di Prato“, dirigent Jonathan Webb, u okviru svetkovina „Cortegio storico 2015“ Kao član izaslanstva Grada Sarajeva boravio sam na obilježavanju 71. godišnjice oslobođenja grada Prato u pokrajini Toscana, u Italiji. U okviru brojnih manifestacija kojima
Ili još jednom o trgovima kojih nema… Nedavno, pišući o nepostojećim sarajevskim trgovima, nisam niti mogao pretpostaviti da će tako brzo ova tema ponovo biti u centru moga promatranja… Ovoga puta kao posljedica netom obavljene posjete gradovima sjeverne Italije.
O produženom ljetu sarajevskih teatara Nevjerojatnim mi se čini da će u sarajevskim teatrima za mjesec dana otpočeti umjetnička sezona sa nizom manje ili više atraktivnih sadržina!? Jer, ako izuzmemo panoe na kojima se potencijalno gledateljstvo, na nečemu što
Vladimir Jokanović je, od svojih prvih nastupa u studentskom teatru Slobodan Princip Seljo pa do kraja svoje teatarske karijere, blistave u svakom pogledu, naznačio jedan potpuno netipičan pravac, jednu stilsku posebnost u kazališnom životu Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Uzorno,
Foto: novosti Radivojevićeva je uporabom termina tabloidizacija definitivno artikulirala ovdašnju (regionalnu!) kazališnu, ali i (ne)kulturnu scenu gdje se publici, odnosno svim vrstama neukusa i stravičnih predrasuda kičerajskog šoua, koji bi da glume kulturu, prodaje kao kultura. Prije nekoliko dana beogradskom
Prikaz Željko Grahovac „U oba roda“, Opća biblioteka u Zenici, 2014. Piše: Gradimir Gojer Zenički književnik Željko Grahovac, po obrazovanju filozof, svoju je književno-filozofijsku karijeru otpočeo objavljivanjem esejistike u časopisu Dijalog, koji je tada urednički profilirao ugledni bh. filozof Kasim
Vera Horvat Pintarić Boris Bućan, naklada Vuković i Runjić, Zagreb 2012. Piše: Gradimir Gojer Nešto što bi žanrovski moglo biti okarakterizirano kao monografija (u zanimljivom, tvrdo ukoričenom, malom formatu!), a ustvari je knjiga u pravom smislu rijeći – to je
Zapisano u predvečerje izbora čelnog čovjeka SDP BiH Nisam niti jedini, a niti zasigurno napozvaniji pisati o budućnosti socijaldemokracije na Balkanu i u BiH. Ali, ono što se danas na političkoj pozornici zapadnog Balkana izdaje za socijaldemokraciju ne čini mi
– Foto: Oslobodjenje – Baletološki zapis Piše: Gradimir Gojer Među brojnim motivima koje je veliki Miroslav Krleža varirao bio je i motiv jedne leptirice… Po njoj Krleža piše poetično, kao o kakvu svjetskomu čudu, kao o neponovljivoj datosti jednoga trena
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
