ENGMile je kriv za sve
Ima li policija uopće ovlasti dosuditi tako radikalnu kaznu kao što je zabrana ulaska u 31 evropsku državu čak godinu dana – zbog verbalnog delikta – ili se u roku odmah probudio neki sudac pa potpisao odluku koja važi, na
Nazad na početnu stranicu...
Svi članci - Heni Erceg
Gospođa eSeS
Mi Hrvati smo fin narod, ne može se reći da nismo. Imamo znači Akademiju znanosti, pa Maticu hrvatsku koja od stoljeća sedmog brine o čistoći jezika, rase i uopće kao kerber čuva identitet Hrvata vulgaris, imamo i akademsku zajednicu čiji
Prosjaci i sinovi
Recimo da je R.Š. glumac u predstavi koja oslikava stanje u Hrvatskoj, s jakim elementima groteske, društvene satire, a nije Rade Šerbeđija. Nego R.Š. glumi u tom komadu samoga sebe kao stradalnika nepravedne države koja mu kao zadnjem prosjaku –
Koliko gadosti?
Sve bi bilo lakše da nije fotoaparata i kamera. Ovako, neke su sličice opet rekle više od riječi, razotkrile sve te političke predstave što se svako ljeto upriliče kao odavanje počasti ratu, muškim frustracijama i lažnim povijesnim događajima. Jedan je
Banda prokleta
One su žene koje su se na ulici nalazile gotovo dva mjeseca. Svoja su radna mjesta sudskih službenica i namještenica, njih oko sedam tisuća, zamijenile ulicom, koja je ionako metafora njihova života, s obzirom na plaću koju im milostivo daje
Život drugih
„Život drugih“ sjajan je film o prodoru u tuđe živote, o sudbini umjetničkog para kojeg motre doušnici državne sigurnosti zaduženi za kulturnu scenu u istočnom Berlinu u vrijeme DDR-a, 1984. I koji završava tragično po protagoniste s obje strane prislušnog
Hrvatska – priča o uspjehu!
Oh,I like your country, your food, your people… Ok, ali znate li nešto o državi u koju ste došli? Tu međutim ulijeće zbunjoza jer taj poznati influenser, važni tik-toker, ili neki milijarder, vlasnik plovećeg razarača – ushićen komiškom pogačom, viškom
Nacionalizam i kič u sretnom su braku
Rajko Grlić. Foto: Luka Stanzl/PIXSELL Rajko Grlić poznati je režiser, scenarista i producent čitavog niza najpoznatijih jugoslavenskih, a potom i hrvatskih filmova, često rađenih u koprodukciji sa srpskim autorima. Dobitnik je niza međunarodnih nagrada, a njegovi filmovi: Samo jednom se
Mentalitet kolonije
Ona se skinula gola nasred prepune Rive u Splitu. Kamera je zabilježila, snimka je objavljena. I? Nikome ništa! Drugi je skinuo mudante na renesansnom trgu u Hvaru i ispraznio izlučevine iz stražnjeg dijela, pokenjao se to jest, usred bijela dana.
Vražje babe
Dođe mi ga nekako žao, nije lako kad se na jadnog muškarca ostrve sve babe Balkana, još i medijski komentatori, dobro, takvih koji bi da brane ženska prava baš i nema puno u ovim našim vukojebinama, ali opet sva je
Strah na vlasti
Ovaj naš otkrio je strašne terorističke prijetnje koje da mu svakodnevno stižu, pa opasao Banske dvore – gdje tako simbolično stoluje – kordonom policije s dugim cijevima. Jer anonimni teroristi samo čekaju dočepati se hrvatskog premijera koji se pak dosjetio
Hrvatsko roblje
Stajala sam na blagajni kvartovskog dućana i čekala, pet, deset… minuta, dok je mlada blagajnica pokušavala riješiti problem s karticom. Prestrašena, nespremna za taj posao, dok je red kupaca bivao sve duži, a ja sve nervoznija, konačno je rekla da
Dekanica fašistica
„Svake godine upozoravamo na besmisao obilježavanja 22. lipnja kao Dana antifašizma i državnog praznika. Čitav niz povijesnih činjenica nas navode na ovakav stav. Bolna je istina kako je upravo šuma Brezovica veliko poslijeratno stratište na kojemu je živote izgubilo oko
Muzej mraka
Bio je to jedan od najgorih logora što ga je hrvatska vojska osnovala na području Bosne i Hercegovine 1992., točnije u Mostaru, sjedištu paradržave Herceg-Bosne, tom nedosanjanom snu o priključenju zapadnog dijela BiH Hrvatskoj. U logoru znalo je biti zatočeno
Kad jaganjci utihnu
Je li to još jedna ne-tema, kako bi kazao hrvatski premijer kada ga se propituje o kriminalu njegovih birokrata, ili pak isječak obezglavljene države koja funkcionira pukom inercijom, poput pokvarenog automobila na nizbrdici? Ili ipak tema, štoviše egzistencijalna, o stočaru
Dubravka Ugrešić: Kako to da nitko ne traži lustraciju i reviziju povijesti na crkvenu terenu?!
© Joseph Kiraly Povodom smrti književnice Dubravke Ugrešić ponovno objavljujemo intervju koji je 2016. godine objavila Mladina. Sindrom lažna pamćenja – Odjednom se otkrilo da su gomile ljudi bile represirane, odjednom je i Tito u kolektivnom sjećanju od najboljeg sina
