foto: Darko Vojinovic/AP Scena prva: Na gradskoj autobuskoj stanici, čekajući drndav i pretopao plavi gradski autobus, posmatram stariju ženu koja usplahireno šeta levo-desno i razgovara mobilnim telefonom. Po njenim gestikulacijama vidim da nešto nije u redu. Pomislio sam da je neko
Foto: N1 BiH Prikaz knjige: Marina Matešić i Svetlana Slapšak: Rod i Balkan. Durieux, Zagreb, 2017. Piše: Nikola Vučić, Književna republika U Hrvatskoj od 90-ih godina prošlog stoljeća pojam »Balkan« izaziva kod nacionalnih kulturnih i političkih elita poseban antagonizam. Pojam
Photo: N1 BiH Book review: Marina Matešić and Svetlana Slapšak: Gender and the Balkans [Rod i Balkan]. Durieux, Zagreb, 2017. In Croatia since the 90s of the last century, term »the Balkans« brings to the national cultural and political elites
Foto: teleSUR Jedan od najcitiranijih živućih intelektualaca na svijetu, američki lingvist, filozof i jedan od najistaknutijih društveno angažiranih autora današnjice Noam Chomsky pridružio se listi potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku, koja ovih dana navršava svoju prvu godišnjicu. Chomsky je to
Ni “različiti” njihovi jezici nisu im prepreka kad koriste isti jezik mržnje Kada je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, u svom prepoznatljivom stilu, koncem prošle godine presudio N1 televiziji izjavom da njegov ”narod mora znati da je N1 neprijateljska televizija”,
Pitanje Raguževog doslovnog, bukvalnog čitanja biblijskoga teksta kroz model kanonskoga autoriteta valja promatrati s jasnom kritičkom distancom, budući da je tekst prema takvom tumačenju apsolutno proročanstvo i otkrovenje nadvremenske istine, koja odgovara na pitanja i probleme svih vremena. Piše: Nikola
Naša jezična situacija sasvim je jednostavna, ali očito da ta jednostavnost – koja se ponajbolje ogleda u jezičnom (spo)razumijevanju na svakodnevnoj razini između ljudi u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori – trn je u oku onima koji
Povod razgovora s lingvisticom Snježanom Kordić je serija konferencija pod zajedničkim nazivom “Jezici i nacionalizmi” koja je nedavno pred zainteresiranom publikom održana u Podgorici i Splitu, a na jesen se nastavlja u Beogradu i potom završno u Sarajevu. Organizatorima je
Razgovaralo se, između ostaloga, o suočavanju i/ili obračunu s prošlošću, kao i suspenziji suočavanja, a studenti su posebno bili aktivni u razgovoru o slici jezične prošlosti u službi sadašnje politike u okviru kojeg je ugledna lingvistica Snježana Kordić održala veoma
Svjetski etos predstavlja i svojevrstan pledoaje za zajednički život, za kojeg Stephan Schlensog kaže da je „susret u ozračju poštovanja i respekta, povezan sa spremnošću na potragu za putovima do uspješnog zajedništva unatoč svim razlikama“. Piše: Nikola Vučić „Nema mira
Bez dvojbe, šest godina kasnije, može se reći da ova knjiga predstavlja manifest znanstvenog i zdravorazumskog otpora rasprostranjenome jezičnom nacionalizmu i njegovim apologetima instaliranim na pozicijama moći. Popraćena je nespremnošću ovdašnjih jezikoslovaca da odbace nacionalizam i struci vrate neovisnost, sebi
Studenti pri Hrvatskom studentskom politiološkom forumu Sveučilišta u Mostaru, tvrdeći da je nacionalni jezik ključna identitetska komponenta šire neistinu. Svjesno ili nesvjesno, sasvim je svejedno jer to ne umanjuje razmjere štete koja se time može nanijeti. Piše: Nikola Vučić
Foto: N. Vucic Jučer je u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici pred mladima iz triju bh. gradova – Zenice, Tuzle i Banjaluke, izvedena predstava domaćeg ansambla „Pismo iz 1920.“ u režiji Olivera Frljića, a u organizaciji Centra za mirovne studije. Ovaj
Diskriminacija i razni oblici nasilja nad LGBT osobama rasprostranjeni su kako u Bosni i Hercegovini, tako i u susjednim zemljama. Ne trebamo zaboraviti čuveni Referendum o braku koji se održao u Hrvatskoj i na kojem se uslijed dugogodišnje propagande kroz
Škole bi se trebale ravnati prema znanstveno dokazivim činjenicama, a ne zaglupljivati mlade ljude nacionalističkim bulažnjenjima. Netko sa strane kad bi slušao što ovdje pričaju o jeziku i nazivu jezika pomislio bi da su ovdje svi ludi. Nakon što je
Rajka Glušica Lingvistica Rajka Glušica redovna je profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Nikšiću. Diplomirala je na Odsjeku za srpskohrvatski jezik i književnost jugoslovenskih naroda i narodnosti u Nikšiću, a doktorsko zvanje stekla je na Filološkom fakultetu u
Radio Slobodna Evropa
© Copyright 2016 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
