U nastavku čitajte razgovor Nikole Vučića sa australskom univerzitetskom profesoricom i teoretičarkom maskuliniteta Raewyn Connell. Ovaj intervju dio je publikacije “Kritika toksične muškosti” (2021) u izdanju Friedrich Ebert fondacije – organizacije sa sjedištem u Njemačkoj, čiji je cilj rad na
To speak about the Srebrenica genocide from the point of view of a young man born in Bosnia and Herzegovina in 1995 — the same year the genocide happened — means to speak about a tragedy that marked each and
Veličanstvenim umjetničkim jezikom i slikom, oneobičavanjem žanrovskog formiranja, ovaj film ispisao je prazne stranice “svjetske filmske tišine” o genocidu nakon kojeg su Srebrenicu natopile suze majki u potrazi za kostima članova svojih porodica. To su hrabre žene koje – unatoč
Desničari, naročito oni s ekstremnijim ideološkim pozicijama, nisu samo frustrirani što kritički refleks postaje sve vidljiviji u društvu, oni su i uplašeni stoga što su nositelji toksično maskulinih vrijednosti, praksi i uvjerenja. Piše: Nikola Vučić Nakon što je svijetom odjeknuo
I sve to vrijeme dok se manjinska kritička javnost, ako je od nje još išta ostalo, sablažnjava nad tom etno-nacionalističkom logikom medijskog sunovrata, tamo u redakcijskim komorama pripremaju se novi dnevnici, novi politički magazini, novi prilozi kao materijal za privikavanje
Gošća prve emisije “Izvan okvira” autora i voditelja Nikole Vučića bila je urednica portala Tačno.net i aktivistkinja za ljudska prava Štefica Galić, koja je otvoreno govorila o svom društvenom angažmanu, kao i angažmanu svog pokojnog supruga u ratnom Ljubuškom 1993.
foto: Darko Vojinovic/AP Scena prva: Na gradskoj autobuskoj stanici, čekajući drndav i pretopao plavi gradski autobus, posmatram stariju ženu koja usplahireno šeta levo-desno i razgovara mobilnim telefonom. Po njenim gestikulacijama vidim da nešto nije u redu. Pomislio sam da je neko
Foto: N1 BiH Prikaz knjige: Marina Matešić i Svetlana Slapšak: Rod i Balkan. Durieux, Zagreb, 2017. Piše: Nikola Vučić, Književna republika U Hrvatskoj od 90-ih godina prošlog stoljeća pojam »Balkan« izaziva kod nacionalnih kulturnih i političkih elita poseban antagonizam. Pojam
Photo: N1 BiH Book review: Marina Matešić and Svetlana Slapšak: Gender and the Balkans [Rod i Balkan]. Durieux, Zagreb, 2017. In Croatia since the 90s of the last century, term »the Balkans« brings to the national cultural and political elites
Foto: teleSUR Jedan od najcitiranijih živućih intelektualaca na svijetu, američki lingvist, filozof i jedan od najistaknutijih društveno angažiranih autora današnjice Noam Chomsky pridružio se listi potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku, koja ovih dana navršava svoju prvu godišnjicu. Chomsky je to
Ni “različiti” njihovi jezici nisu im prepreka kad koriste isti jezik mržnje Kada je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, u svom prepoznatljivom stilu, koncem prošle godine presudio N1 televiziji izjavom da njegov ”narod mora znati da je N1 neprijateljska televizija”,
Pitanje Raguževog doslovnog, bukvalnog čitanja biblijskoga teksta kroz model kanonskoga autoriteta valja promatrati s jasnom kritičkom distancom, budući da je tekst prema takvom tumačenju apsolutno proročanstvo i otkrovenje nadvremenske istine, koja odgovara na pitanja i probleme svih vremena. Piše: Nikola
Naša jezična situacija sasvim je jednostavna, ali očito da ta jednostavnost – koja se ponajbolje ogleda u jezičnom (spo)razumijevanju na svakodnevnoj razini između ljudi u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori – trn je u oku onima koji
Povod razgovora s lingvisticom Snježanom Kordić je serija konferencija pod zajedničkim nazivom “Jezici i nacionalizmi” koja je nedavno pred zainteresiranom publikom održana u Podgorici i Splitu, a na jesen se nastavlja u Beogradu i potom završno u Sarajevu. Organizatorima je
Razgovaralo se, između ostaloga, o suočavanju i/ili obračunu s prošlošću, kao i suspenziji suočavanja, a studenti su posebno bili aktivni u razgovoru o slici jezične prošlosti u službi sadašnje politike u okviru kojeg je ugledna lingvistica Snježana Kordić održala veoma
Svjetski etos predstavlja i svojevrstan pledoaje za zajednički život, za kojeg Stephan Schlensog kaže da je „susret u ozračju poštovanja i respekta, povezan sa spremnošću na potragu za putovima do uspješnog zajedništva unatoč svim razlikama“. Piše: Nikola Vučić „Nema mira
© Copyright 2016 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
