BiH prvi put odlučivala o priznanju Kosova, ali ne i konačno

Marija Arnautović
Autor 18.9.2020. u 16:22

BiH prvi put odlučivala o priznanju Kosova, ali ne i konačno

Članovi Predsjedništva BiH: Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić – foto Fena /Harun Muminović

Prvi put je, na vanrednoj sjednici 17. septembra Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (BiH), zaduženo za vanjsku politiku, glasalo o priznanju nezavisnosti Kosova. Ishod glasanja i prije sjednice bio je izvjestan, srpski član Milorad Dodik bio je protiv, druga dva, Željko Komšić i Šefik Džaferović su bili za.

Da Predsjedništvo BiH raspravlja o priznanju nezavisnosti Kosova tražio je član Predsjedništva Željko Komšić. Prethodno je član Predsjedništva iz Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, tražio da se zakaže vanredna sjednica Predsjedništva BiH na kojoj bi se raspravljalo o njegovoj inicijativi za premještanje Ambasade BiH iz Tel Aviva u Јeruzalem.

“Kosovo je realnost, Kosovo je nezavisna država i svi mi to znamo. Svako ko se plaši odluka poput priznanja Kosova ne treba da sjedi u Predsjedništvu BiH“, rekao je Komšić novinarima nakon sjednice Predsjedništva.

Kosovo je proglasilo nezavisnost 17. februara 2008. godine, a Bosna i Hercegovina je pored Srbije, jedina zemlja u regiji koja nije priznala nezavisnost te države.

Bosna i Hercegovina priznala je pasoš Republike Kosovo kao važeći dokument, no građanima Kosova za ulazak u BiH potrebna je viza. Kosovo je 2014. godine Bosni i Hercegovini uvelo recipročne mjere na vizni režim, jer BiH ne odustaje od ukidanja viza za građane Kosova.

Nepriznavanje Kosova i vizni režim otežavaju i ekonomske odnose između dvije države.

Drugi krug glasanja i vitalni interes

Predsjedavajući Predsjedništva Šefik Džafirović, objasnio je na konferenciji za novinare u Sarajevu 17. septembra, nakon sjednice Predsjedništva, kako će prijedlog o glasanju o priznanju nezavisnosti Kosova ići u drugi krug glasanja, na narednu sjednicu Predsjedništva BiH.

“Ako stav bude isti, Dodik će imati pravo da pokrene pitanje vitalnog entitetskog interesa”, kazao je Džaferović, dodajući da je izvjesno da će svi ostati pri svojim stavovima.

Da će povući pitanje vitalnog entitetskog interesa, ukoliko opet po pitanju nezavisnosti Kosova bude preglasan, potvrdio je pola sata kasnije, na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu član Predsjedništva Milorad Dodik.

“Procedura ide tako što će se na sljedećoj redovnoj sjednici ta tačka dnevnog reda obavezno staviti i o njoj će se odlučivati. I to nije konačno mjesto odluke. Konačno mjesto odluke je Narodna Skupština, ukoliko ja potegnem, a ja hoću, pitanje vitalnog entitetskog interesa. I naravno da mislim da je dobro što je ovo došlo na dnevni red”, kazao je Dodik.

Članom 5 tačka 2. stav d) Ustava Bosne i Hercegovine, član Predsjedništva BiH koji se ne slaže sa odlukom Predsjedništva može odluku proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju.

Dodikov stav o priznanju Kosova kao nezavisne države identičan je onom koji već 12 godina ponavljaju političari iz RS.

“Ne zaslužuje da bude nezavisna država. Mi ne možemo prihvatiti da se primjenjuje različita praksa, pogotovo u identičnim situacijama gdje je teritorijalni integritet zagarantovan međunarodnim konvencijama i poveljom Ujedinjenih naroda (UN)“, rekao je on.

Kada je u pitanju zahtjev Milorada Dodika o izmještanju ambasade Bosne i Hercegovine iz Tel Aviva u Jerusalem, ni on nije usvojen.

‘Vruće teme’ u izbornoj godini

Analitičari ocjenjuju da je insistiranje na raspravi u Predsjedništvu o obje tačke dnevnog reda populizam, jer se ishod glasanja znao i prije nego što su sjednice počele.

Adnan Huskić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, vjeruje da je Milorad Dodik tražio da se raspravlja o prebacivanju bosanskohercegovačke ambasade u Jeruzalem kako bi dao podršku predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, nakon dogovora koji su Srbija i Kosovo potpisali u Vašingtonu.

“Više u smislu da mu se na neki način sačuvaju leđa, zbog vrlo konfuzne situacije u koju je čini mi se Srbija potpisivanjem ovog sporazuma ušla. To su neke obaveze za koje nije jasno tačno kome su se i na koji način obavezali i sada se tu vodi ona tipično naša regionalna bitka u kojoj mi nažalost još uvijek nismo izašli iz modusa gdje smo mi objekti, a ne subjekti međunarodnih odnosa”, objašnjava Huskić.

Premijer Kosova Avdulah (Avdullah) Hoti i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, potpisali su u Vašingtonu u prisustvu američkog predsjednika Donalda Trampa 4. septembra sporazum prema kojem se Kosovo složilo sa jednogodišnjim moratorijumom na traženje članstva u međunarodnim organizacijama, dok se Srbija saglasila da takođe godinu dana odustane od kampanje za povlačenje priznanja kosovske nezavisnosti ili traženja od drugih država da ne priznaju Kosovu.

Sporazum se za dvije zemlje razlikuje u jednoj, posljednjoj tački koja se tiče diplomatskih odnosa sa Izraelom. Srbija je, prema sporazumu, pristala da prebaci ambasadu u Jerusalem, a Kosovo i Izrael su dogovorili uzajamno priznanje.

Koristi populizma

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banje Luke, vjeruje da je stavljanje obje tačke na dnevni red Predsjedništva BiH populizam od kojeg će Milorad Dodik imati koristi.

“Isto tako smo znali da će samo stavljanje priznavanja nezavisnosti Kosova na dnevni red Predsjedništva završiti na ovaj način da će Dodik ponovno kao što je rekao Željko Komšić “srbovati, srbovati i srbovati” u Narodnoj skupštini RS. Ja mislim da je na ovaj način sam Komšić učinio rekla bih jednu medvjeđu uslugu cjelokupnoj javnosti u RS”, kaže ona.

Dodaje kako je BiH u izbornoj godini i da je riječ o temi koja je “savršeno legla i doprinijela jednoj političkoj koristi koju će imati Milorad Dodik”.

I za Adnana Huskića otvaranje ovih tema bilo je bespotrebno u izbornoj godini.

“Jednako kao što je bespotrebno sada otvarati pitanje ustavne reforme, kao što mi se čini i pitanje reforme izbornog zakonodavstva imajući u vidu gdje su pozicije ključnih aktera dakle onih koji će morati donijeti odluku na kraju, onih veto aktera, ja ne znam čemu oni služe osim kao svrha samim sebi”, dodaje on.

Zašto se Kosovo i RS i dalje dovode u vezu?

Pitanje priznanja Kosova u Bosni i Hercegovini, za političare u RS je otvaralo i pitanje statusa tog bosanskohercegovačkog entiteta.

Tanja Topić kaže kako je priča o bilo kakvoj kompenzaciji bila sasječena u korijenu, kada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić vrlo jasno dao do znanja da to pitanje neće staviti na dnevni red tokom razgovora u Sjedinjenim Američkim Državama.

“Sam Aleksandar Vučić je, zapravo, na neki način rekao da ne postoji ta paralela između Kosova i RS. Naravno da će Milorad Dodik koristiti to povlačenje paralele iz populističkih razloga, iako je i sam svjestan da ne postoji osnov za povlačenje te paralele, ali to je ono sredstvo koje služi za održavanje tenzija unutar BiH, jednim dijelom, a sa druge strane isto tako i za ucjenjivanje i testiranje međunarodne zajednice”, dodaje ona.

Priča o paralelama između statusa Kosova u RS starija je i od same nezavisnosti Kosova, kaže Adnan Huskić.

“Vi ste imali izjave, prije svega ljudi poput Dobrice Ćosića, koji je RS nazivao jedinom srpskom pobjedom u ratovima. To je naprosto dio jednog nacionalističkog narativa u Srbiji. Ukoliko ostane i ovako stabilno-nestabilna situacija čini mi se da se radi o pustim ‘tlapnjama’, ali o upotrebljivim tezama”, navodi Huskić.

Inače, u Sarajevu su u četvrtak održane čak tri sjednice Predsjedništva BiH, jedna redovna i dvije vanredne. Zaključke koji se tiču borbe protiv pandemije, a govore o intenziviraju aktivnosti Vijeća ministara BiH, posebno u zdravstvenom sektoru i na svim nivoima vlasti, donesene na redovnoj sjednici, zasjenile su vanredne sjednice i rasprava o nezavisnosti Kosova i premiještanja bh. ambasade u Jeruzalem.

RSE

Marija Arnautović
Autor 18.9.2020. u 16:22

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija