Bildtov majstorluk u Daytonu

Edin Osmančević
Autor/ica 26.8.2019. u 10:29

Bildtov majstorluk u Daytonu

foto screenshot Bildt – Milošević

Na žalost Bosna i Hercegovina je platila isuviše visoku cijenu svoje zablude, slijepo vjerujući međunarodnoj zajednici da je vode najiskusniji i visokomoralni svijetski političari. Svojom politikom Karl Bildt se postavio na stranu dželata da bi nakon svog internacinalnog angažmana bio više puta i nagrađivan od iste, licemjerne međunarodne zajednice. Na prestižnom Cambridge Univerzitetu je marta 2005. studentima je održao 7 lekcija na temu „kako se gradi država poslije oružanog konflikta“.  Aferim na majstorluku Karl!

15. jula ove godine Karl (Carl) Bildt, švedski političar, bivši premijer i član jedne od navećih švedskih stranaka ”Mederati” je proslavio svoj 70-ti rođendan. 15. jula 1995. kao Visoki predstavnik Ujedinjenih Nacija (UN) Bildt je svoj 43 rođendan obilježavao na “radnom” ručku sa ratnim zločincima Slobodanom Miloševićem i Ratkom Mladićem, dok je u Srebrenici u srcu Evrope trajao najveći genocid nakon završetka II. svjetskog rata. Često se za Karla Bildta zna reći kao političara koji umišlja da ima više uticaja nego što ga u stvari ima, ”medium size dog with big dog attitude”.

Karl Bildt poznato je ime na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini (BiH). Svoj politički ugled i renome je u najvećoj mjeri gradio na internacionalnoj sceni, posebno u toku svoje karijere kao Visoki  predstavnik u Bosni i Hercegovini,  za vrijeme rata 1992-1995. U samoj švedskoj javnosti postoji jedan mit po kojem je Bildt trasirao put ka miru na Balkanu. Mi koji dolazimo sa Balkana vrlo dobro znamo da je to laž. Bildtova politika je doživjela snažnu kritiku međunarodne zajednice a u posljednje vrijeme je sve veća kritika i švedske javnosti. Markus Balazs Göransson, doktor internacionalne politike i vojnonaučni lektora prestižne Visoke odbrambene škole (Försvarshögskolan), je jedan  od zagovornika ponovog preispitativanja Bildtove uloge u međunarodnom angažmanu u BiH.

Poznato je da je Bildt podržao oružani embargo na uvoz naoružanja u BiH, iako je jedna legalna i međunarodno priznata vlada u BiH vodila odbrambeni rat i  prema važećim konvencijama Ujedinjenih nacija imala pravo na samoodbranu. Bildtova podrška embargu na oružje je bila omča oko vrata koja je prijetila da BiH zauvjek nestane. Embargo je impicitno vodio očuvanju vojne premoći agresora i tadašnje vojske RSa koje su vodile osvajački rat sa ciljem stvaranja velike Srbije.

Kao što se zna Bildt i njegova Vlada podržali su mirovni plan u Daytonu, Ohajo koji se temeljio na etničkoj podjeli BiH i priznavanju teritorijalnih osvajanja uz pomoć vojne sile, masovnih zločina i silovanja, etničkog čišćenja, genocida i dugih sistematskih zločina. Taj plan je 2016., u jednom novinskom članku (Uppsalla nya tidning) Bildt nazvao „jako teškim, komplikovanim i za mnoge bolnim političkim kompromisom“ bez da je i jednu riječ posvetio pitanjima pravde ili što on znači za mogućnost povratka protjeranih u njihove domove te izgledima za pomirenje u Bosni i Hercegovini.

Britanski historičar Marko Atilla Hoare opisao je Bildta „glavnim protagonistom koji se aktivno suprostavljao svakom pokušaju oružane intervencije na snage bosanskih Srba“. Posebno se ističe Bildtova licimjernost o već gore pomenutom „radnom“ sastanaku sa ratnim zločincom Ratkom Mladićem, samo nekoliko dana nakon pada Srebrenice. Bildt je prihvatio Mladićevo obećanje da će se  Crvenom Krstu odobriti pristup zarobljenim muškarcima i dječacima u Srebrenici iako se znalo da ratni zločinac nikad nije održao svoje obećanje te da genocid traje u svom punom intenzitetu.

Nakon svog angažmana u Bosni i Hercegovini Bildt je nastavio da zloupotrebljava ratne činjenice često ih mistificirajući sa ciljem kako bi se umanjio broj žrtava, te okrivili drugi za počinjene zločine. U svojim memoarima „Misija mira“ (Uppdrag fred),  Bildt tvrdi kako je „oko 3000  ljudi pogubljeno dok je 4000 izgubilo živote u borbenim dejstvima“. Bildt takođe optužuje Armiju BiH zbog toga što nije „pružila snažniju odbranu kad je grad pao“. U novinskom članku datom prestižnom švedskom listu Večernja novina (Aftonbladet), od 9. jula 2015. on piše: “Moja percepcija je da bi jedna robusnija odbrana na zemlji, sa velikom vjerovatnoćom, dovela do uspješnije odbrane grada. To važi kako za slabo nauružane snage UN holandskog bataljona tako i bosanskih oružanih snaga koji su se nalazili u enklavi.“ Ono što je Bildt prešutio je prije svega da su slabosti odbrane enklave Srebrenica upravo proizilazile iz slabe naoružanosti i opremljenosti Armije BiH kao posljedice embarga na oružje za koje se Bildt tako zdušno zalagao kao državni ministar Švedske.

Karl Bildt je bez sumnje presona non grata u BiH. Prisustvujući komemorativnoj ceremoniji  obilježavanja godišnjice stradanja bh. žrtava rata 2012. godine u Sarajevu, Florence Hartman se sa pravom otvoreno pobunila njegovom prisustvu. „Bildt ne zaslužuje da bude među nama“, uzviknula je.

Takođe nekadašnji generalni sekretar UN Kofi Annan je osudio politiku koju je Bildt vodio. U jednom raportu o masakru u Srebrenici iz 1999. Annan piše „embargo na oružje je samo zamrznuo i produžio oružani sukob u bivšoj Jugoslaviji. On je zadržao srpsku vojnu premoć te oduzeo pravo Republici Bosni i Hercegovini na samoodbranu u skladu sa UN konvencijama“.

Sve više kritičkih glasova danas dolazi i iz Bildtove vlastite partije „Moderata“, koja se pod Bildtovim vodstvom stavila na pogrešnu stranu historije tokom rata u BiH.

Na žalost Bosna i Hercegovina je platila isuviše visoku cijenu svoje zablude, slijepo vjerujući međunarodnoj zajednici da je vode najiskusniji i visokomoralni svijetski političari. Svojom politikom Karl Bildt se postavio na stranu dželata da bi nakon svog internacinalnog angažmana bio više puta i nagrađivan od iste, licemjerne međunarodne zajednice. Na prestižnom Cambridge Univerzitetu je marta 2005. studentima je održao 7 lekcija na temu „kako se gradi država poslije oružanog konflikta“. Aferim na majstorluku Karl!

Edin Osmančević
Autor/ica 26.8.2019. u 10:29