Bivši logoraši iz Prijedora gradonačelniku uputili zahtjev za izgradnju memorijalnog centra u bivšem logoru Omarska

Povezani članci

• Valentin Inzko: Građani BiH žele ista prava i prednosti kao građani EU
• Potrebno definisati kazne za neprigodno ponašanje kandidata van izborne kampanje
• ZATAŠKANA STRATIŠTA: Kataloška knjiga o kulturi zločina
• Da li se Bosna vratila u devedesete
• SLUČAJ HAVA TATAREVIĆ
• VAKCINA, OPET (DISPUT O NAMA, OVDAŠNJIM I SADAŠNJIM)

Udruženje logoraša Prijedor ’92 i Udruženje logoraša Kozarac gradonačelniku Prijedora Marku Paviću uputili su službeni zahtjev za izdavanje dozvole za izgradnju spomen-obilježja civilnim žrtvama nesrpske nacionalnosti u tom gradu te memorijalnog centra u bivšem logoru Omarska.

“Polazeći od toga da je suočavanje s prošlošću jedan od najbitnijih uvjeta za izgradnju stabilne budućnosti te da ste, u razgovoru sa šeficom Ureda Vijeća Evrope u BiH, Mary Ann Hennessey, izjavili da ne želite biti prepreka izgradnji odgovarajućeg spomen-obilježja civilnim žrtvama iz našeg grada, koje bi služilo za sjećanja i obrazovanje obraćamo Vam se zahtjevom za izdavanje odobrenja za izgradnju memorijalnog centra u bivšem logoru Omarska”, navodi se u zahtjevu.

Masovna ubistva

Predstavnici bivših logoraša i ovom prilikom Pavića su podsjetili da je “logor Omarska 1992. godine bio mjesto masovnih ubistava, torture, silovanja i ostalih vrsta mučenja građana opštine Prijedor koji su ondašnjoj vlasti bili krivi samo zato što su se od onih na vlasti razlikovali imenom, vjerom i nacijom”.

Za počinjene zločine u logoru Omarska, navodi se u pismu prvom čovjeku Prijedora, već je osuđeno deset njihovih počinitelja, a među istima je i ratni načelnik opštine Prijedor, Milomir Stakić, koji je presudom Haškog tribunala za djela zločina u prijedorskom kraju osuđen na 40 godina zatvora. “Ratni komandant bosanskih Srba, general Ratko Mladić i ratni predsjednik entiteta Republike Srpske, Radovan Karadžić, pred Međunarodnim sudom u Den Hagu su optuženi, između ostalog, i za zločine u logoru Omarska”, podvlači se u zahtjevu.

Smatramo da je krajnje vrijeme, naglašavaju bivši logoraši, da se “žrtvama logora Omarska oda dužno poštovanje kroz otvaranje memorijalnog centra i izgradnjom dostojnog spomen-obilježja njihovim patnjama kao opomena svim generacijama koje dolaze da se zločini više nikada i nikome ne ponove”.

“Ovim činom Grad Prijedor bi i praktično pokazao da se jednako odnosi prema svim svojim žrtvama iz proteklog rata. Nužnost obilježavanja ovog mjesta nalazi svoje temelje u preko 700 pobijenih nevinih građana opštine Prijedor u logoru Omarska. Obilježavanjem mjesta zločinačkih dešavanja iz 1992. godine je naš zajednički doprinos izgradnji povjerenja među ljudima ovih prostora gdje se i kroz ovaj projekat kaže da je zločin akt bez vjere, imena i nacije i da za isto treba biti kažnjen svaki zločinac, a ostali ljudi bez obzira na vjeru, ime i naciju će na taj način rasterećeni balasta prošlosti graditi neopterećeno zajedničku budućnost. Cilj i zadatak Memorijalnog centra u logoru Omarska nije samo da oda počast žrtvama već i da educira, potiče pitanja i stimulira dijalog kako bi buduće generacije jačale kulturu ljudskih prava i spriječile ponavljanja traumatične prošlosti”, navodi se u pismu gradonačelniku Prijedora.

Iz udruženja logoraša Prijedorske regije podsjećaju i da se Koncesionar rudnika Omarska,kompanija Arcelor Mittal, 1. decembra 2005. na konferenciji za medije u Banja Luci pred mnogobrojnim domaćim i stranim novinarima javno obavezala da će financirati izgradnju Memorijalnog centra u logoru Omarska.

U izjavi za agenciju Anadolija predsjednik udruženja logoraša “Prijedor 92” Mirsad Duratović je kazao da ni osamnaest godina od okončanja rata nije dobijena saglasnost lokalnih vlasti za obilježavanje mjesta stradanja Prijedorskih civila, nesrba, tokom minulog rata.

“Zahvaljujući isključivo dobroj volji sadašnjeg vlasnika bivšeg logora Keraterm tamo je postavljena mala spomen-ploča na kojoj se podsjeća na civile ubijene u tom logoru, ali ne i ko je to počinio. Na mjestu masovne grobnice u Kevljanima stoji spomen-ploča, ali u okviru privatnog posjeda. Na isti način u dvorištima džamija po mjesnim zajednicama postavljene su spomen-ploče s imenima pobijenih”, kazao je Duratović.

Priznanje zločina

Od dodaje da je problem što lokalne vlasti odbijanjem da se izgradi memorijalni centar u bivšem logoru Omarska zapravo “odbijaju da na institucionalnom nivou priznaju zločine počinjene nad civilima, Bošnjacima i Hrvatima tokom rata u Prijedoru.

“Vlasnici Mittala u čijem je Omarska sada vlasništvu, 14. avgusta ove godine dostavili su pismo u kojem kažu da su saglasni da se izgradi memorijalni centar, ali da je konačna odluka na lokalnim vlastima. Međutim, za sada je to odbijano uz obrazloženje da je Zakonom o spomenicima u RS predviđeno obilježavanje stradanja samo vojnika, ali ne i civila u minulom ratu”, zaključio je Duratović.

ANADOLIJA