Cijena migrantske patnje

Marija Arnautović
Autor/ica 14.11.2018. u 09:34

Cijena migrantske patnje

Foto: fokus.ba

Migranska kriza u Bosni i Hercegovini, donijela je i ono na šta su i prije upozoravale međunarodne organizacije – problem krijumčara i trgovine ljudima. No, čini se da se krijumčarenjem nadležni u BIH malo ili nimalo bave, pa stoga ne čudi podatak da je u prvih 11 mjeseci 2018. godine samo jedna osoba, pred Sudom BIH, osuđena na tri godine zbog krijumčarenja migranata i izbjeglica.

Pred državnim Sudom u toku je jedno suđenje koje se odnosi na još osam osoba optuženih za krijumčarenje.

Šef misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Peter Van der Auweraert, za Radio Slobodna Evropa kaže da je jasno da je većina migranata i izbjeglica, koji su trenutno u BIH, koristila krijumčarenje kako bi stigli do krajnjeg odredišta.

„To znači da su plaćali ponekad organizovanim kriminalnim grupama, a ponekad pojedincima-krijumčarima da ih transportuju u BIH, ili iz BiH negdje drugdje. Trgovinom ti ljudi su bili primorani da rade na primjer u sex industriji, ili drugim oblicima prisilinog rada“, objašnjava on.

On vjeruje da će se trgovina ljudima pojačati kada oni budu odlučili da ostanu duže vrijeme u BIH, na primjer preko zime.

„IOM ima projekat podrške bh. vlastima u suočavanju sa rizicima trgovine ljudima, u okviru migranske krize, mi podržavamo vlasti i nadziremo situaciju kako se trgovina ljudima ne bi dešavala“, dodaje on.

Tako je pogranična policija Zvornika, prošle sedmice uhapsila migranta iz Pakistana koji je čamcem pokušao prokrijumčariti devet migranata sa teritorije Srbije u BiH. Niko od privedenih nije imao lična dokumenta.

Na posljednjoj sjednici (u utorak) o migrantskoj krizi raspravljalo je i Vijeće ministara BiH. Naglašena je potreba jačanja državne granice i sprječavanja nezakonitih ulazaka migranata u BiH.

U saopštenju nakon sjednice navodi se da će u narednom periodu biti osigurano povećanje smještajnih kapaciteta na postojećim lokacijama gdje borave migranti i izbjeglice, i to u prostore poduzeća “Bira” u Bihaću na ukupno 1.200 te u bivšoj kasarni “Ušivak” u Hadžićima na 800 mjesta.

Živjeti na granici

Prema podacima Službe za poslove sa strancima, dnevni priliv izbjeglica i migranata u novembru je smanjen u odnosu na oktobar ove godine. Tokom posljednjeg mjeseca Službi za poslove sa strancima prijavljeno je 926 migranata.

Istovremeno, građani u Bihaću potpisuju peticiju kojom traže izmještanje migranata i izbjeglica iz urbanih djelova grada, prvenstveno nekadašnjeg Đačkog doma i parka Borići. Potpisivanje peticije trajaće do subote 17. novembra za kada je zakazano novo mirno okupljanje građana na gradskom trgu.

Član Inicijativnog odbora udruženja “Građani za sigurniji Bihać”, Senad Zanačić za Radio Slobodna Evropa kaže kako od predstavnika vlasti traže konkretne rokove kada će početi da rješavaju migrantsku krizu u Bihaću, ali i u cijelom Unsko-sanskom kantonu (USK).

Podsjetimo, od kraja oktobra traju aktivnosti policije na spriječavanju dolaska novih izbjeglica i migranata u ovaj kanton. Te mjere je poduzela lokalna vlast jer postojeći kapaciteti, kako su naveli, ne dozvoljavaju dolazak novih migranata i ugrožavaju sigurnosnu situaciju. Više od 1.500 izbjeglica i migranata je u posljednje vrijeme vraćeno iz Bihaća u Sarajevo. Većina njih, uz koordinaciju Ministarstva sigurnosti BIH, smještena je u novootvoreni prihvatni centar Ušivak u blizini Sarajeva.

Bez obzira na mjere koje provodi loklana vlast u USK migranti i izbjeglice pokušavaju da nađu načine kako stići do Bihaća ili Velike Kladuše, a zatim pređu granicu sa Hrvatskom. Prema podacima policije, u USK je trenutno između 3.000 do 3.500 hiljade ljudi.

Šef misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BIH Peter Van der Auweraert kaže da je kroz BiH do sada prošlo 23 hiljade izbjeglica i migranata, od čega je njih sedam hiljada ostalo u zemlji.

“Procjenjuje se da ih je trenutno u BiH oko 4.500, dok ih je u Unsko – sanskom kantonu trenutno oko tri i po hiljade. U ovom trenutku imamo smještajnih kapaciteta za 1.700 migranata za koje je takođe obezbjeđenja pomoć u hrani, kao i medicinska pomoć”, objašnjava on.

Podsjeća da u Velikoj Kladuši sada ima oko 3.500 migranata koji i dalje spavaju na livadi, blizu granice sa Republikom Hrvatskom.

“Trenutno u BiH vremenski uslovi to dozvoljavaju, ali s obzirom da će ubrzo zahladnjeti, mi pod hitno moramo da pronađemo rješenje kako ove osobe ne bi zimu provele napolju”, dodaje Van der Auweraert.

IOM trenutno podržava uspostavljanje smještajnih kapaciteta za migrante u USK, te radi na prikupljanju zimskih stvari, kao što su jakne, ćebad, vreće za spavanje i sve ostale stvari koje su inače potrebne migrantima u zimskom periodu.

“Takođe, radimo i na projektima podrške lokalnoj zajednici, posebno u Cazinu, gdje su u hotelu Sedra smješteni migranstke porodice”, navodi šef Misije IOM za BIH.

Član Inicijativnog odbora udruženja “Građani za sigurniji Bihać”, Senad Zanačić kaže da jesu urađeni određeni pomaci kada je riječ o poboljšanju situacije sa izbjeglicama i migrantima u Bihaću, no vjeruje da policija nema dovoljno resursa da stigne na sve intervencije.

“Računamo ako je sedam poziva građana, a oni imaju samo tri patrole logično je da ne mogu stići na vrijeme. Nije ispoštovano sve što je rečeno. Postoje neke naznake da se pravi smještaj, ali opet u gradu Bihaću, a mi tražimo da se oni izmjeste iz grada. Vidljivo je iz policijskih izvještaja da je i porast kriminala i nasilja”, kaže on najavljujući proteste za subotu.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić ponavlja da državne institucije nisu uradile ništa kako bi pomogle lokalnim vlastima da se izbore sa sve većim brojem migranata i izbjeglica.

“Konkretnu pomoć nismo dobili izuzimajući možda nešto što je uradio Ured za strance. To je najgore za nas ovdje, da se sami nosimo sa problemom, da moramo sami to da rješavamo, i da oni koji moraju to da rješavaju ne rade ništa”, kaže gradonačelnik Bihaća i podsjeća da je obaveza Vijeća ministara da se brine o smještaju migranata.

On podsjeća da je na samom početku lokalna vlast pokušala da se brine o obezbjeđivanju hrane i zdravstvenoj zaštiti migranata.

“Sad je to sitacija kada međunarodne organizacije kroz Evropsku komisiju, kroz donatore osiguravaju hranu i zdravstvenu pomoć. Bez toga mi se ne bi mogli uopšte nositi sa tim problemom”, kaže gradonačelnik Bihaća.

Podsjetimo, Evropska unija odobrila je dodatnih 7,2 miliona eura grantova za pomoć Bosni i Hercegovini u pripremi boljeg odgovora na problem migracija i upravljanja granicom. Tim novcem upravljaće Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u partnerstvu sa UNHCR-om i UNICEF-om.

Šef misije IOM-a u BIH Peter Van der Auweraert kaže da će novac biti potrošen na više načina.

“Jedan dio za osnaživanje i podršku granične policije, neka sredstva će biti utrošena i za registraciju migranata, ali i za pomoć lokalnoj zajednici i to najviše kada je smještaj migranata u pitanju, hrana, kao i za ostale stvari koje su migrantima od pomoći”, objašnjava on.

RSE

Tagovi:
Marija Arnautović
Autor/ica 14.11.2018. u 09:34