Inicijativa građana Rekreativna zona Banja Luka dobila nagradu

Povezani članci

• Tomislav Marković: Put do pomirenja, nestvaran i jedini moguć
• Darko Cvijetić: To nije svijet. To je tišina koja plače
• Intervju: Dragan Bursać: Dodik je vratio Karadžića na pijedestal srpskog mitomanskog mučeništva
• Vučić nakon susreta sa Schmidtom: Ne slažem se s korištenjem Bonskih ovlasti, ali mir je najvažniji
• Hrvatski kompleks više vrijednosti
• BiH izborno ogledalo

Portal BUKA je 31.1. je okončao višemjesečno takmičenje za „Najbolju aktivističku priču“, gdje je pored dodjele nagrada organizovao i okrugli sto. Nakon radnog i uvodnog dijela i razgovora sa predavačima Ivanom Marić, Tatjanom Duronjić i Almirom Panjetom, uručene su nagrade za pet najboljih blogera aktivista. Prema izboru žirija najbolji blogeri su: Maja Đurić, Dalibor Milas, Mladen Lakić, kao pojedinci te Rekreativna zona Banja Luka i Karakter. ba kao kolektiv.

Članovi inicijative građana Rekreativna zona Banja Luka su ovim povodom izjavili:

„Ako se pod aktivizmom podrazumijeva društveni angažman grupe ljudi okupljenih oko neke zajedničke ideje koja za cilj ima unaprijeđenje kvaliteta života, socijalne  promjene, podizanje svijesti, korigovanje izvjesnih anomalija u društvu i rješavanje bitnih pitanja kako na nivu lokalne zajednice tako i na onom državnom, to bi ujedno mogao biti i odgovor na pitanje „Zašto je važno biti društveno aktivan?. Jer aktivno učešće u bilo kojem obliku aktivizma doprinosi donošenju odluka koje su bitne za sadašnjost ali i za budućnost kroz konstantnu afirmaciju univerzalno pozitivnih vrijednosti. U protivnom, dovodimo se u situaciju da postanemo „nevidljivi“ i „nebitni“ a naše potrebe zanemarene“, istakla je Aleksandra Krecenj.

Mladen Milaković dao je komentar na obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini i kako utiče na stvaranje aktivizma kod mladih – „Naš obrazovni sistem je manje sistem, a više skup individualaca. Postoji opšti okvir djelovanja, ali se sve na kraju svede na lične karakteristike pojedinaca koji se, na sebi svojstven način, zalažu u radu sa učenicima. Društvenu odgovornost učenici (srednjih škola) imaju prilike da upoznaju kroz akcije davanja krvi, akcije prikupljanja hrane za javne kuhinje, prikupljanje sredstava za pomoć učenicima slabijeg imovnog stanja i slično, ali teret svih ovih akcija u najvećoj mjeri podnose pojedinci i to mahom, jedni te isti. Iz godine u godinu.“

Koje su to dobre i loše strane socijalnih mreža i na koji način utiču na stvaranje promijena, pojasnio je Goran Pivašević, administrator fejsbuk stranice Rekreativna zona Banja Luka: „Dobra strana socijalnih mreža je brzo prenošenje informacija do ljudi od kojih želimo dobiti određenu podršku. Najbitnije u korišćenju socijalnih mreža,  a uopšteno i u vođenju inicijativa, je iskorištavanje momenta popularnosti određene teme. To je momenat kada se određena inicijativa treba “preseliti na teren” tj.  u stvaran život,  na određenu konkretnu akciju i realizaciju. Ukoliko se konkretna inicijativa u pravom momentu ne prenese u “stvaran život”,  tada dobijamo lošu stranu socijalnih mreža ,  a to je da nam ona daje lažnu nadu da samo kroz popularnost na socijalnoj mreži, a bez konkretnih akcija,  možemo nešto promijeniti. Kao što se žito samo od priče ne može posijati,  tako se bilo koji problem u društvu ne može riješiti samo preko socijalne mreže.“

IG Rekreativna zona Banja Luka se ovom prilikom zahvaljuje portalu BUKA koji je spoznao važnost i vrijednost teme kojom se bavimo, te što su nas pratili sve ovo vrijeme. Pored toga želimo da se zahvalimo svim predstavnicima medija koji su aktuelizirali ovu temu ali prije svega važnost društvenog i političkog djelovanja građana.