Je li ministrici finansija RS Zori Vidović svejedno što bi se BiH ponovo mogla naći na ”sivoj listi” MONEYVAL-a?

Edin Osmančević
Autor 31.5.2019. u 16:38

Je li ministrici finansija RS Zori Vidović svejedno što bi se BiH ponovo mogla naći na ”sivoj listi” MONEYVAL-a?

Foto: Capital.ba

Da li ministricu Vidović treba podsjetiti da se Bosna i Hercegovina mora pridržavati međunarodnih standarda za prevenciju pranja novca, kao što je međunarodna Konvencija o pranju, potrazi, pljenidbi i konfiskaciji zarade stečene kriminalnim radnjama, da bi se priključila Evropi i privukla trajna strana ulaganja? Ili joj je pak, svejedno što bi se BiH ponovo mogla naći na sivoj listi MONEYVAL-a?

Posljednjih godina globalni napori u borbi protiv pranja novca postali su sve značajniji uslijed rastućeg problema terorizma na globalnom planu. Spriječavanje i borba protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti predstavljaju jedan od prioriteta kada je u pitanju aktuelna svjetska politika. ”Pranje novca” ne  prodrazumjeva  samo  upotrebu keša, već i  prijenos novca između bankovnih računa, kupovinu i prodaju imovine i drugih materijalnih sredstava.

EU (Europske unija) je posebnu pažnju posvetila njenoj borbi suzbijanja pranja novca, svijesna da potkopava, u znatnoj mjeri, njene temelje. EU parlament je donio niz direktiva, prvu još 2005. broj 91/3008/EEG kojom se od svake firme u EU zahtjeva da preduzme mjere tako da se one ne mogu iskoristiti za pranje novca i finansiranje terorizma a poslednju takvu, 4 direktivu od 20 maja 2015. godine. U tim mjerama EU posebnu pažnju poklanja instrukcijama FATF (Financial Action Task Force), jedne od vodećih institucija u borbi protiv pranja novca.

Iz BiH je, prema podacima GFI (Global Financial Integrity), od 2001. do 2010. godine nepoznatim tokovima nestalo najmanje 850 miliona američkih dolara. Samo se godišnje “opere” i iz legalnih finansijskih tokova nestane oko pola milijarde evra. Sve do nedavno BiH se nalazila na ”sivoj listi” MONEYVAL-a a kao razlog se navodio ”nedovoljan napredak u oblasti spriječavanja pranja novca (anti-money laundering legislation). U maju 2017. Evropska unija (EU) je pokrenula dvogodišnji twinning projekat „Podrška borbi protiv pranja novca“, a naša zemlja je u međuvremenu i skinuta sa tzv. „sive liste“ Međudržavnog tijela za borbu protiv pranja novca.

Pranje novca, finansiranje terorizma i organizovani kriminal je značajan problem u cijeloj BiH i mora se bezuslovno suzbijati svim mogućim sredstvima. Borba protiv pranja novca zahtijeva zakonsku i finansijsku infrastrukturu, kao i učinkovito provođenje zakona. U BiH novac se pere na različite načine i to prije svega investicijama, odnosno kupovinom nekretnina, zatim putem nekih nevladinih organizacija koje njime pokušavaju finansirati projekte, ali i sistemom offshore kompanija, ”Perači novca” i njihovi pomagači miniraju finansijski sistem BiH, posebno ako se platni sistem koristi u cilju sakrivanja porijekla novca i kriminala. Tok novca koji dolazi iz nezakonite dijelatnosti potkopava u znatnoj mjeri integritet finansijskog sektora, stabilnost i čini ogromnu prijetnju kako tržištu Bosne i Hercegovine, tako i internacionalnom razvoju.

Obveznici propisani Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (u daljem tekstu: Zakon) dužni su provoditi mjere za otkrivanje i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

S toga je zahtjev Centralne banke BiH upućen Ministarstvu finansija bh. entiteta RSa  da formira jedinstven registar računa fizičkih lica potpuno legalan i opravdan. On je usmjeren na povećanju kapaciteta nadležnih institucija na svim nivoima u BiH u borbi protiv pranja novca kako bi se dosegao zadovoljavajući nivo potreban za pristupanje EU.

Ministrica finansija bh. entiteta RS-a Zora Vidović čini se, ne prati trend globalnih kretanja finansijskog tržišta, oštro se protiveći zahtjevu Centralne banke BiH. Neshvatljiva je ovakva odluka jer i EU od svih nadležnih tijela, institucija i agencija  se traži  da ojačaju svoju saradnju i koordinaciju u suzbijanju pranja novca. Da li ministricu Vidović treba podsjetiti da se Bosna i Hercegovina mora pridržavati međunarodnih standarda za prevenciju pranja novca, kao što je međunarodna Konvencija o pranju, potrazi, pljenidbi i konfiskaciji zarade stečene kriminalnim radnjama, da bi se priključila Evropi i privukla trajna strana ulaganja?

Ili joj je pak, svejedno što bi se BiH ponovo mogla naći na sivoj listi MONEYVAL-a?

Edin Osmančević
Autor 31.5.2019. u 16:38

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija