Kako su srodnici premrežili pravosudne institucije?

 O. Tešić/V. Stokić
Autor 30.11.2018. u 11:41

Kako su srodnici premrežili pravosudne institucije?

Po kojoj god pravosudnoj instituciji u Republici Srpskoj da „zagrebete“, naći ćete među zaposlenima desetine srodnika najuticajnih osoba u pravosuđu ovog entiteta.

Pišu: O. Tešić/V. Stokić

Dok jedni odmah upiru prstom i zaključuju „nepotizam!“, drugi takavu pojavu pravdaju time što je riječ o malenoj zemlji i „generacijskom nasljeđu“, gdje djeca često kreću putem svojih roditelja pri izboru životnog poziva, a po završetku školovanja „moraju negdje da se zaposle“.

Istina je, kao i uvijek, vjerovatno negdje na sredini.

Kako god, redakcija portala eTrafika.net procijenila je da bi bilo od interesa javnosti da se objelodani rodbinska povezanost zaposlenih u pravosudnim institucijama Republike Srpske sa nekim od značajnijih figura domaćeg pravosuđa, nakon čega smo se suočili sa drugom boljkom – netransparentnošću. Zbog toga je prikupljanje podataka zahtjevalo mnogo duži put od planiranog, te za sada zaustavilo na Okružnom sudu Banjaluka, dok ćemo se drugim pravosudnim institucijama detaljnije baviti u nekom narednom periodu.

Djeca sudija i tužilaca

U banjalučkom Okružnom sudu rade kćerke dvojice sudija. Jedna je Tamara Bukić-Mihajlović, čiji je otac, Amor Bukić, sudija Ustavnog suda Republike Srpske, a druga Tatjana Ikanović, kćerka Veljka Ikanovića, sudije Vrhovnog suda Republike SrpskeMjesto u ovoj pravosudnoj instituciji pronašla je i Sara Brković, kćerka Svjetlane Brković, tužioca u Republičkom tužilaštvu Republike Srpske, zatim Vlatka Tegeltija, bivša supruga Milana Tegeltije, predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine, potom Branimir Ćurković, nećak Strahinje Ćurkovića, sudije Vrhovnog suda Republike Srpske te Svjetlana Balaban, kćerka bivšeg predsjednika Okružnog suda Banjaluka, advokata Nenada Balabana.

U banjalučkom Okružnom sudu rade i Jelena Grahovac, rođena Popović, kao i Jelena Popović, rođena Marković, kćerka i snaha Vite Popovića, bivšeg dekana banjalučkog Pravnog fakulteta i Ombudsmana BiH, koji je godinama bio jedan od najuticajnijih ljudi u pravosuđu Republike Srpske.

Pomenuta Jelena Grahovac, kao i njen brat Aleksandar Popovićmagistrirali su, a Aleksandar potom i doktorirao na Pravnom fakultetu najvećeg grada Srpske, na katedri svog oca, koji je profesor Međunarodnog poslovnog prava, o čemu je naš portal već pisao. Oboje su pripravnički staž obavili na Okružnom sudu u Banjaluci, da bi Aleksandar potom prešao u Pravobranilaštvo Republike Srpske, a kasnije se angažovao u advokaturi, u okviru koje je dobijao izuzetno jake predmete.

Politički tokovi

Među njegovim klijentima u to doba bili su Hidroelektrane na Trebišnjici (HET), BIRAČ, Elektroprivreda Republike Srpske, Komercijalna banka, Nova banka, Unikredit banka, Malbašić, Rafinerija nafte Brod i drugi.

Interesantno, većina pomenutih klijenata prestala je sa angažovanjem advokatske kancelarije Aleksandra Popovića, nakon što je njegov otac Vito nakratko, oko lokalnih izbora 2016. godine bio “van vlasti”, i kada se približio pojedincima iz opozicije na nivou Republike Srpske. Kada je riječ o političkoj karijeri bivšeg dekana, trenutno je predsjednik stranke Izvorna Srpska, koja nije učestvovala na nedavno završenim opštim izborima u BiH, održanim 7. oktobra. Krajem aprila ove godine, partija koju predvodi potpisala je koalicioni sporazum sa ujedinjenom Srpskom naprednom strankom Darka Matijaševića te Partijom ujedinjenih penzionera, koju je u tom trenutku predvodio, kasnije smijenjeni, Ilija Vujičić. Međutim, Popović se početkom avgusta povukao iz koalicije i objavio da njegova stranka i on neće učestovati na izborima jer „nije došlo do izmjene Izbornog zakona“, čime je, kako je naglasio, „po ko zna koji put, ostavljen prostor za manevar, krađu i kupovinu glasova“.

Netransparentnost

Želeći da dobijemo i zvaničnu potvrdu da gore pomenuti rade u Okružnom sudu Banjaluka, redakcija portala eTrafika.net kontaktirala je ovu pravosudnu institucijusa molbom da potvrde ili negiraju naša saznanja. Tom prilikom smo zahtjev za informacije umjesto na adresu Okružnog suda, slučajno poslali Osnovnom sudu. Već nakon nekoliko minuta stigao nam je odgovor da „nakon uvida u sadržaj mogu potvrditi da se  naš zahtjev odnosi na Okružni sud u Banjaluci“. Time nam je potvrđeno da osobe navedene na spisku rade u ovoj pravosudnoj instituciji, jer su ih prepoznali iz srodne ustanove.

U odgovoru koji smo dobili iz Okružnog suda potvrđeno nam je da „u sudu postoje zaposlenici sa imenima koje smo naveli“, ali da oni ne mogu potvrditi da je riječ baš o osobama na koje i mi mislimo.

„U Okružnom sudu u Banjaluci zaposleno je 105 radnika, između ostalih i osobe sa imenima i prezimenima koje ste naveli u vašem zahtjevu. No, za njihovu potpunu identifikaciju nisu dovoljna samo imena i prezimena, jer u stvarnosti postoji više osoba sa istim imenima i prezimenima, pa bi bilo veoma neodgovorno sa naše strane da dostavljamo podatke koje ste tražili, i na kojima biste bazirali svoj novinarski tekst, dok ne utvrdimo potpuni identitet lica na koja se vaš zahtjev odnosi“, naveli su, između ostalog, u banjalučkom Okružnom sudu, odgovarajući na naš upit.

Iako smo izrazili skepsu da u ovoj instituciji ima više osoba koje imaju isto ime i prezime kao oni za koje smo se interesovali, ponovo smo poslali upit sa imenom njihovog jednog roditelja, kako bi „identifikacija ovih osoba bila potpuna“, kako su sami naveli u prvom odgovoru. Od tog trenutka, svaka komunikacija sa Okružnim sudom Banjaluka je stala. Sekretar suda Milena Marković ignorisala je naša podsjećanja mailom, dok na telefonske pozive nije odgovarala niti uzvraćala. Kad god bismo zvali njenu kancelariju, od nas je traženo da se predstavimo i navedemo razlog poziva. Tada nam je govoreno da Markovićeva nije u kancelariji i da će nam se javiti kada bude u mogućnosti. To se nikada nije desilo.

Problem rodbinskog zapošljavanja u pravosudnim institucijama uočio je i Transparency International u BiH. Kako kaže njihov pravnik Uglješa Vuković, većina prijava u vezi ovog sektora odnosi se upravo na porodične veze.

„Prema prijavama koje dobija Transparency International u BiH, građani najviše prijavljuju koruptivne prakse u zapošljavanju u javnoj upravi. Pravosuđe je već godinama po broju prijava negdje na oko 10%, dok se više od trećine građana žali na nepravilnosti u postupcima zapošljavanja u državnoj službi i javnim preduzećima. No, manji je i broj ljudi koji imaju pristup radu u pravosuđu. Ono što karakteriše prijave na sektor pravosuđe jeste da se u najvećem broju slučajeva kandidati koji učestvuju na konkursima žale na postojanje rodbinskih ili porodičnih veza koji određuju koji će kandidat u konačnici biti izabran. Nevolja sa propisima koji regulišu postupke zapošljavanja je ta što koliko god da se postupak pokušava normirati na način da kompetencije imaju presudnu ulogu, uvijek postoji određeni prostor koji dopušta diskreciona ovlašćenja. Nažalost, upravo tu nastaju zloupotrebe“, govori nam Vuković.

Druge institucije

Naš portal je, u cilju transparentnosti, i ranije navodio pojedine primjere, kao što je riječ i o gore pomenutim iz banjalučkog Okružnog suda. Tako smo objavili da su kćerke Obrena Bužanina, sudije Vrhovnog suda RS i bivšeg člana Visokog, sudskog tužilačkog savjeta BiH, Milana i Jovana, zaposlene u Posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika kriminala, odnosno kao stručni saradnik u Osnovnom sudu Banjaluka. Za vrijeme dok je Jovan Čizmović bio predsjednik Advokatske komore RS, njegov sin Miloš je primljen za stručnog saradnika u Osnovnom sudu u Banjaluci, a kasnije je postao i sudija pomenutog suda. Inače, stariji Čizmović je jedan od najuticajnijih ljudi u pravosuđu Republike Srpske.

Sin pravobranioca Slobodana Radulja, Srđan Radulj, zaposlen je u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove (RUGIP) Republike Srpske kao zamjenik direktora, a svojevremeno je bio i pomoćnik ministra pravde BiH. Supruga aktuelnog pomoćnika ministra pravde RS Slobodana Zeca, Branka, zaposlena je u Pravobranilaštva Republike Srpske, na poziciji sekretara ove institucije.

Krajem prošle godine, u Okružno javno tužilaštvo Banjaluka zaposleni su, na pozicije stručnih saradnika, Igor Bajić i Danko Mitrović, inače sinovi dugogodišnjih republičkih javnih tužilaca, Živane Bajić i Branka Mitrovića. Primjeri su nastavili da se nižu i ove godine, na konkursu za prijem stručnih saradnika u Okružno javno tužilaštvo Banjaluka, zaposleni su Stefan Radić i Željka Glušac Babić. Prvi je sin Drene Marin, sudije Okružnog suda u Prijedoru a drugi zaposleni kćerka Dragice Glušac, tužioca Republičkog javnog tužilaštva.

*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

etrafika.net

 O. Tešić/V. Stokić
Autor 30.11.2018. u 11:41