Migrantska agonija bosanske vlasti

Prof. Dr. Nedžad Bašić
Autor 29.10.2018. u 23:19

Izdvajamo

  • Mladi ljudi koji bi bili smješteni u te tzv. KREATIVNE  MIGRACIONE CENTRE dobili bi novu percepciju o svom životu. Imali bi jasnu sliku o tome kako na legalan i miran način ostvariti njihov životni cilj, koji traže u bježanja od smrti u ratnom nasilju i nesnošljivog siromaštva u njihovim zemljama i neljudskog poniženja kojem su izloženi u zemljama u kojima privremeno borave, u kojima moraju da kradu da bi preživjeli. S druge strane uspostavila bi se komunikacija između mladih ljudi različitih kultura i civilizacijskih navika što bi moglo dovesti do kreiranja jednog novog kreativnog substruma iz kojeg bi izvirale nove ideje, nove mogućnosti i novi izlazi iz ove dramatično nehumane situacije. Sve ove mjere, ideje i aktivnosti složene u dobro koncipiranom projektu trebao bi biti dostavljen od strane vlade BiH Visokom Komeserijatu za izbjeglice i u saradnji sa tim Komeserijatom razvijati dalje mjere i aktivnosti u pravcu riješavanja tragičnih sudbina ovih mladih ljudi, koji u sve većem broju tumaraju gradovima i selima BiH. Migrantsko-izbjegličko  pitanje nije više humanitarno pitanje već pitanje razvoja i to je od velikog značaja za budućnost BiH. Potrtebno je to samo razumjeti. Jedini zadatak lokalnih vlasti bio bi da garantiraju i spriječe zloupotrebu i krađu financijskih grantova za ovaj projekt i to od samih sebe.

Povezani članci

Migrantska agonija bosanske vlasti

Foto: getty images/afp/e.barukcic

Može li migrantska kriza rehabilitirati politički i moralni kredo BiH

 Prof. Dr. Nedžad Bašić

Deafinitivno bosanskohercegovačke vlasti, od centralnih, entitetskih pa do kantonalnih i općinskih, nisu položile ispit zrelosti i odgovornosti da se suoče sa tako bezazlanim problemom kao što je pitanje regulacije smještaja nekoliko hiljada izbjeglica-migranata na njihovom mirnom tranzicijskom proputovanju kroz BiH. Umjesto odgovornog državničkog ponašanja i razumjevanja za svu nesreću tih ljudi, neke političke stranke, političari i državne institucije izabrale su ovu ljudsku nesreću kao instrument politikantskih nadigravanja i međusobne diskvalifikacija. Da stvar bude još gora ni stanovništvo BiH nije prošlo ispit humanosti i razumjevanja za sve muke i patnje tih ljudi, među kojima je najveći broj nevine djece, koja bježe od rata, ubijanja, gladi i velikih nevolja koje donosi rat koji im je nametnut upravo od onih kojima su se zaputili ti nesrećnici. I dok su jedni nesebično poklanjali odjeću, obuću, hranu i ohrabrenje, drugi su im to isto prodavali i izdavali im poluprazne stanove,  devastirane kuće i šupe po hotelskim cjenama. Treći su se opet koristeći tu strašnu ljudsku nesreću dali u prikupljanje humanitarnih donacija od stranih međunarodnih humanitarnih organizacija i pojedinaca, ali bez ikakve namjere da javnosti predoče zašto je i gdje taj novac utrošen. Ponovo se u najtamnijim nijansama pokazuje naš moralni profil u kojem nema mjesta ni za najveću ljudsku patnju i stradanja, kroz koja smo upravo i sami prolazili ne tako davno. Humani lik bosanskog čovjeka definitivno je upitan: namjerno ili nenamjereno. Svijedno je.

Mada je BiH po svim kriterijima trebala i morala pokazati najviši stupanj morala, humanosti i razumjevanja za ljudske patnje migranata, ako nizašto drugo onda zasigurno zbog svih patnji i nevolja što je njeno stanovništvo preživljavalo za vrijeme nedavnog razularenog nacističkog orgijanja na njenom teritoriju. „Izbjeglička kriza“ najzornije će otkriti lice nesposobne, korumpirane, podmitljive, i neosjetljive vlasti sa čime će se naći na crnoj listi nehumanosti i srama, nesposobnosti i podmitljivosti, korupcije i nepotizma. I ta i takva vlast dobila je svoju legitimnost na nedavnim izborima od strane samih njenih građana, što je bacilo veliku tamnu sjenku na njihov moral, dostojanstvo, i razboritost.

Nesposobna da komunicira sa socijalnim, humanitarnim i političkim problemima najnižeg intenziteta sama vlast dovela je do haosa, stvaranja klime sukoba između lokalnog stanovništva i migranata, drastičnog povećanja kriminala, i u krajnjoj liniji do velike međunarodne moralne i političke izolacije BiH, čija vlast jasno pokazuju svu svoju nesposobnost riješavati socijalni, humanitarni ili politički problem sa kojim se suoče, što će imati dramatične posljedice za njenu budućnost.

Ako je sad vidljiva nemoć i neznanje vlasti BiH riješiti na adekvatan način problem smještaja i ishrane samo nekoliko hiljada migranata, šta će se tek dešavati kada budemo imali priliv više od 20.000 migranata u toku naredne godine, kako se po nekim pokazateljima predviđa. Riješavanje ovog pitanja nužno traži sistematski pristup u saradnji sa međunarodnom zajednicom, EU, Visokim komeserijatom za izbjeglice, i brojnim drugim međunarodnim institucijama.

Rješavanje „migracijskog pitanja“ samo kao privremenog humanitarnog zbrinjavanja izbjeglica (obezbjeđivanje kolektivnog smještaja) nije rješenje koje bi moglo utjecati na rehabilitaciju političkog i moralnog kolapsa BiH. Ono što bi moglo popraviti lošu sliku BiH u očima demokratswkog svijeta je kreiranje globalnog projekta tzv. „KREATIVNI MIGRACIONI CENTARI“ u kojima bi nakon registracije i ljekarskog općeg pregleda migranti mogli dobiti adekvatnu ljekarsku pomoć, informacije i pravnu pomoć u ostvarivanju njihovih prava kako na legalan način mogu doći do krajnje destinacije njihovog puta.  U ovim kreativnim migracionim centrima djeca, žene i mlađi imigranti dobijali bi minimalnu edukaciju iz zdravstvene i higijenske zaštite,

U ovim „kreativnim migracionima centrima“, koji ne bi trebali brojati više 200 pojedinaca, lako bi se mogli organizirati ZANATSKI CENTRI u kojima bi migranti mogli sticati  određene zanatske vještine i znanja, uz pomoć lokalnih zanatlija i zanatskih škola, što bi im omogućilo lakše uklapanje u društvo u kojem žele da se trajno nastane. Također u okviru ovih kreativnih migracijskih centara bilo bi jednostavno organizirati ŠKOLE STRANOG JEZIKA, u okviru kojih bi migranti mogli steći elementarno znanje jezika, poznavanje kulture, tradicija i običaja zemlje u kojoj žele da se nastane, te dobiti elementarne informacije o BiH njenim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima i standardima, što bi ih učinilo mnogo prihvatljivijim za stanovništvo tih zemalja i mnogo prijateljskijim prema BiH. One imigrante koji su kvalificirani za upis od nekih sveučilišta u BiH treba približiti univerzitetskim centrima i motivirati Univerzitete da ih uključe u sistem visokog obrazovanja.

Najnovije ankete koje su rađene u migracionim kampovima u BiH, pokazuju da 75% svih imigranata ima veliki interes biti uključeni u ovakve kreativne programe. Zemlje u koje su se imigranti uputili, UNHCR, kao i zemlje iz kojih te izbjeglice dolaze, iskazuju veliki interes participirati u ovom projektu. Na brojnim Zavodima za zapošljavanje ima mnogo mladih obrazovanih ljudi koji bi sa velikim entuzijazmom, čak i na volonterskoj osnovi, željeli biti uključeni u ovaj projekat. To bi otvorilo nove mnogo šire prostore entuzijazmu i osjećanju korisnosti kod ovih mladih edukovanih ljudi, koji sada čame na Zavodima za zapošljavanje širom BiH.

Mladi ljudi koji bi bili smješteni u te tzv. KREATIVNE  MIGRACIONE CENTRE dobili bi novu percepciju o svom životu. Imali bi jasnu sliku o tome kako na legalan i miran način ostvariti njihov životni cilj, koji traže u bježanja od smrti u ratnom nasilju i nesnošljivog siromaštva u njihovim zemljama i neljudskog poniženja kojem su izloženi u zemljama u kojima privremeno borave, u kojima moraju da kradu da bi preživjeli. S druge strane uspostavila bi se komunikacija između mladih ljudi različitih kultura i civilizacijskih navika što bi moglo dovesti do kreiranja jednog novog kreativnog substruma iz kojeg bi izvirale nove ideje, nove mogućnosti i novi izlazi iz ove dramatično nehumane situacije. Sve ove mjere, ideje i aktivnosti složene u dobro koncipiranom projektu trebao bi biti dostavljen od strane vlade BiH Visokom Komeserijatu za izbjeglice i u saradnji sa tim Komeserijatom razvijati dalje mjere i aktivnosti u pravcu riješavanja tragičnih sudbina ovih mladih ljudi, koji u sve većem broju tumaraju gradovima i selima BiH. Migrantsko-izbjegličko  pitanje nije više humanitarno pitanje već pitanje razvoja i to je od velikog značaja za budućnost BiH. Potrebno je to samo razumjeti.

Jedini zadatak lokalnih vlasti bio bi da garantiraju i spriječe zloupotrebu i krađu financijskih grantova za ovaj projekt i to od samih sebe.

Prof. Dr. Nedžad Bašić
Autor 29.10.2018. u 23:19

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija