Netransparentnost Ujedinjenih naroda: Kako je UNDP dijelio milione dolara pomoći BIH za borbu protiv Covida

Predrag Blagovčanin
Autor 24.12.2020. u 11:43

Netransparentnost Ujedinjenih naroda: Kako je UNDP dijelio milione dolara pomoći BIH za borbu protiv Covida

UNDP BIH je kroz program „Odgovor na Covid 19“ nabavljao medicinsku opremu na krajnje netransparentan način. Budžetskim sredstvima građana ove države, kao i donacijama za borbu protiv pandemije, ova međunarodna organizacija favorizirala je pojedine dobavljače te sklapala ugovore sa firmama koje su bile uključene u afere koje su obilježile ovu godinu.

Piše: Predrag Blagovčanin

Dešavanja sa milionskim nabavkama respiratora preko firme Srebrna Malina ili druge medicinske opreme preko fiktivnih firmi poput firme Patrio d.o.o. Visoko o čemu je portal Tačno.net pisao, bile su jedna od glavnih argumenta predstavnicima različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovina da UNDP-u prepuste odgovornost transparentnog trošenja donacija kao i budžetskih sredstava.

Podsjećamo, kao odgovor na pandemiju korona virusa UNDP BIH formira interni tim sa ciljem podrške vlastima i zdravstvenim institucijama Bosne i Hercegovine u nabavci lijekova, koordinaciji, procjeni ekonomskih i socijalnih efekata. Tako je UNDP BIH od marta ove godine nabavljao medicinsku opremu novcem različitih međunarodnih i domaćih donatora što po navodima ove organizacije predstavlja potvrdu uloge UNDP-a kao partnera za izvršavanje složenih zadataka u vrijeme krize.

Zaključno sa 15. decembrom ove godine, Vlade Posavskog kantona, Kantona Sarajevo, Srednjobosanskog kantona, Hercegovačko-neretvanskog, Zapadnohercegovačkog, Zeničko-dobojskog kao i Institut za javno zdravstvo RS-a te grad Doboj, uplatili su ukupno nešto više od 16 miliona KM za nabavku medicinske opreme.

Pored budžetskih sredstava Bosne i Hercegovine, UNDP raspolaže i sa 7 miliona eura pomoći Evropske unije našoj državi kao i donacijama Švicarske i Norveške vlade, donacijama Novartis pharma servisa u iznosu od 150.000 KM te vlastitim sredstvima u iznosu od 488.000 USD.

Čuj transparentno 

Kanton Sarajevo je dosad na račun UNDP-a prebacio 8,5 miliona KM. U aprilu ove godine premijer Mario Nenadić istakao je da javne nabavke treba u što većem broju kanalisati preko UNDP-a iz razloga efikasnosti, uštede i transparentnosti.

Međutim, sa ove vremenske distance evidentno je da je proces nabavki medicinske opreme vršen preko UNDP BIH nije donio uštede, a svakako ni transparentnost.

Krajem novembra portalu tačno.net obratila se grupa ponuđača na tenderima UNDP-a sa tvrdnjama da je proces nabavke kompromitovan sa ciljem favoriziranja pojedinih distributera medicinske opreme.

„UNDP je vršio nabavku kako je htio. Kriterijume je postavio onako kako su im rekli određeni dobavljači te su se mijenjali od postupka do postupka. Ako je neko bio registriran u Agenciji za lijekove BiH ili imao registrirano medicinsko sredstvo, tada je to zatraženo, a bilo je slučajeva kada su stavljani zahtjevi za koje se zna ko ih ima ili da u takvom postupku nemaju smisla. Ne zaboravimo da UNDP nema stručnjake za medicinska sredstva u organizaciji, već se oslanjao na dobavljače i njihove inpute, a ponekad od krajnjeg korisnika, što je jasno iz tendera i načina na koji su kreirani. Čak ni kriterijumi koji su opšta pravila, nisu morali biti ispunjeni. Niko od nas nikada nije mogao vidjeti ili saznati što nije dobio tender. Transparentnost UNDP-a je ravna nuli.“

Tragom ovih informacija, portal Tačno.net obratio se uredu UNDP-a sa zahtjevom za dostavu spiska dobitnika tendera kao i isplaćenih novčanih iznosa. Iz UNDP-a su dostavili link sa spiskom koji je u roku od 24 sata povučen.

Sjedište UNDP BIH – Sarajevo/tačno.net

U periodu od inicijalne komunikacije sa predstavnicima UNDP-a do danas, spisak dobitnika tendera u više navrata je modifikovan, uključujući i novčane iznose isplaćene za pojedinačne nabavke. Na naše pitanje iz kojih razloga svjedočimo konstantnim izmjenama, iz UNDP-a su odgovorili da je problem tehničke prirode.

Da ogranak ove međunarodne organizacije u Bosni i Hercegovini ima problem sa transparentnošću nabavki kao i očigledno određene tehničke probleme, govori i podatak da na zvaničnoj stranici UNDP-a možete naći dobitnike tendera u državama poput Hondurasa ili Zambije ali dobitnike tendera u Bosni i Hercegovini ne možete pronaći.

Izvor portala Tačno.net iz UNDP-a BIH koji, kako je naglasio, zbog sankcija ne može javno govoriti, ističe da je niz tendera namješten određenim dobavljačima.

„Postoji direktna komunikacija sa dobavljačima i direktno se kupovalo od njih ili su njihove specifikacije opreme navedene u tenderima. Određene stvari su se kupovale po mnogo većim cijenama od tržišnih. Imate tendere koji su bili otvoreni samo 2 sata kako bi prošao dobavljač koji je bio pripremljen da reaguje tako brzo jer je njegova specifikacija bila u tenderu. Ali ono što je zabrinjavajuće je da na svaki pokušaj ukazivanja na ove probleme, niko nije reagovao.“

Tako su se u određenim tenderima, u zavisnosti od nabavke, kao diskvalifikacioni element tražile prateće dozvole Agencije za lijekove i medicinska sredstva BIH ili godišnji promet ekvivalentan vrijednosti ponude. U drugim tenderima za medicinsku opremu to nije bio slučaj.

Na naše pitanje zbog čega su ovi eliminacioni faktori prisutni u određenim tenderskim dokumentacijama a u drugim ne, istakli su da UNDP koristi različite metode nabavke u zavisnosti od roba i usluga koje nabavlja.

„Procedure nabavke su dizajnirane i implementirane u skladu sa principima nabavke najbolje vrijednosti za novac, integritet, kompetitivnost te transparentnost. Sve specifikacije kao i kriteriji vezani za Covid-19 su pripremljeni u konsultaciji sa krajnjim korisnicima i zdravstvenim institucijama, kao i Svjetskom zdravstvenom organizacijom te UNDP ekspertima.“

Na naše pitanje koji eksperti su učestvovali u kreiranju tenderskih specifikacija za nabavku medicinske opreme nisu dali odgovor, obzirom da, kako su naveli, politika UNDP-a je da ne daje informacije o uposlenicima.

Također ističu da je UNDP u potpunosti posvećen pomaganju državama i stanovnicima, koristeći sredstava donatora i partnera maksimalno profesionalno.

„Odgovor na Covid-19 zahtijevao je rad na vrijeme kako bi se medicinske potrepštine dostavile bolnicama i zdravstvenim radnicima na prvoj liniji širom zemlje kako bi se spasili životi.“

Kome da se zahvalimo za „spašene živote“

Na stranici koja je u trenutku pisanja ovog teksta još uvijek dostupna, nalazi se spisak firmi koje su od marta do novembra ove godine dobile tendere za nabavku medicinske opreme.

Tako je UNDP BIH 23. marta potpisao ugovor sa firmom Cubicus d.o.o. Sarajevo u vrijednosti 114 hiljada dolara.

Upravo je ova firma bila učesnica niza afera, poput nabavke 40 respiratora za Univerzitetski Klinički centar Sarajevo u vrijednosti 3 miliona KM. Respiratori nikad nisu isporučeni. Također, Cubicus je u jeku pandemije isporučio i 20.000 testova Federalnoj upravi civilnih poslova po enormno visokoj cijeni od 1,3 miliona KM. Prema pisanju portala Žurnal.info u tom trenutku ova firma nije imala dozvolu Agencije za lijekove BIH.

Sa firmom Panta Rei Sarajevo UNDP BIH potpisuje dva tendera, prvi u maju a drugi u septembru ove godine. Ukupan iznos ugovora potpisanih sa firmom Panta Rei iznose nešto više od 140 hiljada dolara.

Podsjećamo, firma Panta Rei u žižu bh. javnosti dolazi početkom maja kada mediji objavljuju informaciju da je firma u vlasništvu Bariše Bejtovića, sina kantonalne zastupnice Bilsene Šahman, koja se bavila prodajom kolača, sklopila ugovor sa Federalnom upravom civilnih poslova za nabavku maski ukupne vrijednosti 52 hiljade KM. Sarajevsko Tužilaštvo u decembru ove godine donijelo je odluku o neprovođenju istrage protiv ove firme.

Također, UNDP BIH je preko ugovora sa firmom Licentis d.o.o. nabavljao lijek Favipiravir u vrijednosti 173 hiljade USD za potrebe bolnica i zdravstvenih centara u Sarajevu. Prema pisanju Fokus.ba portala ovaj lijek pojavio se u slobodnoj prodaji u sarajevskim apotekama po cijeni od 300 KM, mada kliničko ispitivanje nikada nije završeno.

Kao najznačajniji dobavljač Covid testova za UNDP pojavljuje se firma CEE MED u vlasništvu Medina Okića. Ova firma je u vremenskom periodu od marta do decembra, barem po zadnjem update-u zvanične stranice UNDP-a, potpisala 10 tenderskih ugovora ukupne vrijednosti od 1 milion i 244 hiljade USD odnosno cca 2 miliona KM.

Prema podacima poslovnog portala AKTA.ba ova firma ima godišnji promet od 260.000 KM i jednog uposlenog.  Indikativno, kriteriji poput godišnjeg prometa u tenderu nisu bili eliminacioni faktor za ovu firmu. Također postavlja se i pitanje i zarade ove firme na ugovorima potpisanim sa  UNDP-om.

CEE MED d.o.o. prema podacima Izdatih Saglasnosti za interventni uvoz za period 15.03.-31.05.2020.,  imala je tri uvoza testova za Covid. Prvi uvoz datira od 23. marta vrijednosti nešto više od 30.000 KM. Tri dana kasnije CEE MED uvozi drugi kontigent kitova za korona virus u vrijednosti od 52.000 KM. Početkom aprila ista firma uvozi 500 komada detection kitova za Covid ukupne vrijednosti 293.000,00 KM. Vrijednost ukupnog uvoza u ovom periodu iznosi  nešto više od 375 hiljada KM.

U istom periodu CEE MED testove prodaje UNDP BIH kroz tri tendera ukupne vrijednosti cca 785 hiljada KM.

Sa Medinom Okićem vlasnikom firme CEE MED d.o.o Sarajevo, uspostavili smo kontakt kako bi razjasnili razlike u cijenama od nekih 400 hiljada KM kao i sam način poslovanja ove firme sa UNDP-om. U odgovoru iz ove firme zahvalili su nam se na interesovanju ali su odbili da govore za portal Tacno.net konstatacijom da nemaju ovlaštenja UNDP-a da javno objavljuju poslovne podatke.

Najveća pojedinačna nabavka UNDP-a u proteklom periodu bila je nabavka 30 respiratora 14. aprila po cijeni od milion i 125 hiljada dolara. Tender za nabavku respiratora dobila je firma IDS-Zdrava sredina koja se inače bavi dezinfekcijom, deratizacijom i dezinsekcijom prostora.

Ova firma primarno surađuje sa javnim ustanovama. Od 2017. godine do danas, prema podacima Agencije za javne nabavke, potpisala je 85 ugovora ukupne vrijednosti  285.000 KM.

U periodu od početka pandemije, IDS-Zdrava Sredina za Federalnu civilnu zaštitu nabavljala je zaštitne maske 30.000 komada za 58.000 KM te dezinfekcijsko sredstvo 11.616 komada „handy sept za ruke“ i 6.600 komada „dezi clean“ sredstva za dezinfekciju. Vrijednost ove nabavke iznosila je 308 hiljada KM.

Prema informacijama koje dolaze iz UNDP BIH u proteklom periodu potpisali su direktne sporazume u vrijednosti ispod 2 miliona dolara.

Tender za nabavku respiratora kupljenih od firme IDS Zdrava Sredina nismo uspjeli pronaći.

Postavlja se pitanje kako je IDS Zdrava sredina bez servisera, ovlaštenja od strane proizvođača i osoblja za instalaciju ovih respiratora dobila tender UNDP BIH u vrijednosti od milion i 125 hiljada dolara?

Odgovore na naša pitanja vezano za poslovanje ove firme do objave ovog teksta nismo dobili, a direktor IDS Zdrave sredine, Tarik Vatreš nije odgovorio na naš poziv za razgovor.

Edis Arifagić i Mario Nenadić/foto: press KS

Edis Arifagić, nekadašnji menadžer Programa opravka od poplava, današnji šef Programa za lokalni razvoj, istakao je da je zadovoljan dosadašnjim poslom nabavki medicinske opreme. O pojedinačnim nabavkama nije mogao razgovarati. Negirao je bilo kakvo favoriziranje ponuđača na tenderima UNDP BIH, pravdajući odobravanje tenderske dokumentacije timovima ove organizacije u Istanbulu i New Yorku.

Od zaraženih malina do Odgovora na Covid-19

U periodu od 2014. godine do 2016. godine prema pisanju medija kao i internim izvještajima UNDP BIH kroz projekat „Odgovor UN-a na poplave u BIH“ donirao je maline zaražene bakterijskim rakom korijena. Zbog ovog propusta niz poljoprivrednika doživio je astronomske gubitke obzirom da je nakon sadnje zemljište ostalo kontaminirano za periodu od 5 godina.

„Uložio sam dosta truda. Uveo sam navodnjavanje, uzeo pozajmicu da kupim štapove, žicu. Proveo sam 2 godine orajući i kopajući – ovo je katastrofa. Takođe sam uzeo kredit za maline u vrednosti 3000 m2 . Ovaj kredit je 10.000 maraka sa kamatnom stopom od 17%. Mogu vam to i dokazati. Molim vas da me posjetite na gazdinstvu. Moja porodica je vrlo nezadovoljna. Takođe sam morao da kupim parcelu i da je prilagodim poljoprivrednim aktivnostima, što je bilo značajno ulaganje. Razočaran sam u UNDP Sarajevo zato što osećam pritisak sa njihove strane, jer sam pripremio tužbu zbog zagađenosti zemljišta i gubitka prihoda u protekle 2 godine. Umjesto da dobijem maline za 4000 m2, a pripremio sam zemlju za tu količinu, dobio sam sadnice maline za 3000 m2, odnosno sadnice Polke za 1500 m2 i sadnice Mikera za 1500 m2 . Svega 1% sadnica Mikera je bilo plodonosno, te više ne vjerujem nikome.“, navod iz službenog izvještaja.

Afera oko zaraženih malina nikada do kraja nije rasvijetljena niti su nadležni koji su dopustili ovakav propust odgovarali ali ono što je začuđujuće je da UNDP BIH iz ove afere nije izvukao pouke.

Upravo to vidimo na UNDP-om programu „Odgovor na Covid-19“ koji obiluje nabavkama koje su vršene na krajnje netransparentan način. Ironija čitave priče ogleda se upravo u podatku da će predstavnici ove međunarodne institucije uskoro organizovati tribinu o transparentnosti javnih nabavki ili iskazati zabrinutost za stepen korupcije u Bosni i Hercegovini. Međutim i UNDP BIH snosi dio odgovornosti. Jer ovaj put nisu u pitanju zaražene maline nego kako i sami tvrde u pitanju su ljudski životi.

Predrag Blagovčanin
Autor 24.12.2020. u 11:43

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija