Nevolje mještana Hrvaćana zbog malverzacija u izgradnji „9. januara“

B1
Autor 30.7.2019. u 09:22

Nevolje mještana Hrvaćana zbog malverzacija u izgradnji „9. januara“

Da je ispoštovan Regulacioni plan za prostor u zoni uticaja magistralnog puta M-16, dionica Klašnice – Derventa koja zahvata teritoriju opštine Prnjavor, a koji je bio važeći u trenutku kad su otpočinjali radovi na izgradnji autoputa „9. januar“ mještani Hrvaćana danas bi imali četiri bezbjedna prelaza preko autoputa koji je presjekao selo popola. Umjesto četiri prelaza u sklopu kredita od 402 miliona evra dobili su dva, podvožnjak koji nije planiran, vode koje izviru i plave ceste poslije kiša, jer nema odvoda za rijeku Crkvenu, nedovršenu i do kraja neisplaćenu eksproprijaciju zemljišta i smanjenu bezbjednost za pješake.

Republika Srpska zadužila se za ovaj iznos na osnovu jednog, prvobitnog Regulacionog plana i Plana parcelacije. Most i put koji su postojali u planu su nestali. O tome i mukama koje su ih snašle očiglednim malverzacijama u izgradnji autoputa svjedoče mještani Hrvaćana. Vlast, osim nekoliko floskula, nikada javnosti, iako je zadužila Srpsku za skoro pola milijarde maraka, nije predočila šta je tačno i zašto izmijenila.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS objavilo je u Službenom glasniku Republike Srpske Odluku o izmjeni lokacijskih uslova za izgradnju autoputa Banjaluka–Doboj na teritoriji grada Doboja i opština Prnjavor, Laktaši i Derventa. Iako u Odluci piše da se „tekstualni i grafički dio Plana, u analognom i digitalnom obliku, nalazi u Prilogu odluke i čini njen sastavni dio“ – izmjena se nikad u javnosti nije pojavila. I do danas nismo zvanično saznali, osim u jadanjima i žalbama stanovništva na probleme, šta se tačno izmijenilo. Vjerovatno zato što bi onda morali i da imaju objašnjenje. I u Službenom glasniku RS potvrdili su da kompletan dokument, i to baš onaj dio koji se odnosi na sporne izmjene, do danas nije dostavljen.

Mještani Hrvaćana s pravom postavljaju pitanje zašto se autoput baš u njihovom mjestu morao zbrziti pred izbore, a uvidom u dokumentaciju javnost s pravom može da postavi pitanje – ko je ukrao put i most, zašto nije završena eksproprijacija i gdje su pare planirane za tu namjenu.

Predizborna žurba

Autoput, posljednju dionicu od mjesta Drugovići do Prnjavora, otvorio je 2. oktobra 2018. tadašnji predsjednik RS Milorad Dodik. Time je završena izgradnja autoputa „9. januar“ od Banjaluke do Doboja dugog 72 kilometra, koji je sa cijenom od 402 miliona evra predstavljen kao najmoderniji infrastrukturni objekat u Republici Srpskoj.

Otvaranju su prisustvovali predstavnici vlasti RS i Srbije, ali i mještani Hrvaćana kojima je obećano da put donosi napredak. Ali su dobili samo probleme.

Otkad su počeli radovi na autoputu dolazak do ambulante, škole, crkve, pijace, groblja i njiva za ove ljude postao je pravi poduhvat. Stari putevi koji su oduvijek korišteni su uništeni, ali su strpljivo čekali moderne pristupne puteve. Umjesto toga, stigla je hrpa pogrešnih rješenja.

Iščitali smo odluke i rješenja države i opštine u vezi sa ovom temom, ali smo mjesecima poslije svečanog otvaranja posjetili i mještane Hrvaćana, da čujemo i njihovu priču.

„Ovo je centar sela, a ja živim sa one strane. Vidite kako to izgleda, kada naiđe veća voda ne može se nikako proći, teško je i u čizmama, ali ja moram tuda, padala kiša, ne padala. Nemam auto i to mi je najbliži prelaz“, priča Zoran Ivančević.

Zoran Ivančević, Hrvaćani<br />Foto: Siniša Pašalić

„9. januar“ nije presjekao samo puteve u ovom selu. Mještani pokazuju na kojim mjestima imaju velikih problema sa vodom koja izvire nakon kiša, jer još nije napravljen kanal koji bi odvodio vodu iz rijeke Crkvene kojoj je mijenjan tok na nekoliko mjesta. Dok se mnogi boje poplava, jedan od komšija bio je, s druge strane, prinuđen da zatvori mlin, jer je rječica presušila.

„Govorili smo da će se voda pojaviti na cesti jer nisu uradili kanal, ali niko nas nije slušao. Možda bi oni to i uradili, ali je bila žurba da se autoput otvori pred izbore. Radili su non-stop, bez razlike, padala kiša ili ne. Morali su kako-tako da završe autoput“, priča Ivan Poplašen.

Mještani velikih problema imaju sa vodom koja izvire nakon kiša,

Autoput im je, podsjeća Poplašen, ukinuo i najstariji put u regiji, koji je korišten još iz doba Austrougarske i gdje su mještani, kako je bilo i predstavljeno na javnoj raspravi, očekivali da će biti napravljen nadvožnjak. Kad su shvatili da od nadvožnjaka nema ništa, rečeno im je da je Regulacioni plan promijenjen i da su imali priliku da na javnoj raspravi ukažu na problem. Niko od njih se ne sjeća da je nešto takvo pominjano.

Pitali smo nadležne u opštini Prnjavor na osnovu čega su izmijenili Regulacioni plan opštine koji je bio na snazi u trenutku kad su otpočinjali radovi na izgradnji autoputa, kao i da li je prnjavorska opština raspravljala o tim izmjenama.

Iako je mještanima Hrvaćana rečeno da su imali priliku da iznesu primjedbe na javnoj raspravi o izmjeni Regulacionog plana, iz kabineta načelnika opštine proslijedili su nam odgovor prnjavorskog Odjeljena za prostorno uređenje da je naše pitanje nejasno, jer „regulacioni plan opštine ne postoji“.

Tvrde da nisu upoznati ni sa jednom primjedbom mještana Hrvaćana da je sa izmjenama plana smanjena bezbjednost saobraćaja u tom selu, kao i da oni nemaju ništa sa eksproprijacijom zemljišta.

Ništa nije kako je planirano

Prema Izvodu iz prostorno-planske dokumentacije, to jest Regulcacionom planu za prostor u zoni uticaja magistralnog puta M-16, dionica Klašnice – Derventa, koji je bio na snazi u trenutku kada su otpočeli radovi na gradnji autoputa „9. januar“ i koji je objavljen na veb-stranici opštine Prnjavor, selo Hrvaćani umjesto četiri stara puta koja su koristili za pristup njivama trebalo je da dobije četiri prelaza preko autoputa koji presjeca selo napola. Tačnije, planirana je izgradnja tri nadvožnjaka i jedan podvožnjak.

Mještani nam pokazuju gdje je to sve trebalo da bude izgrađeno i kako, da je i ispoštovano, ne bi bilo nijednog problema. Pokazuju nam nepropisno izgrađenu obilaznicu na dijelu magistralnog puta M16 kod skretnice za Gornjane, Denjik, Kokore i ostala sela. Za njih je ovaj podvožnjak privremenog karaktera i nikako ne može da predstavlja dugoročno rješenje za kretanje pješaka koji žele da pređu sa jednog kraja sela na drugi, preko autoputa.

Pored udaljenosti od centra sela od par kilometara, skretnica ili priključenje iz pravca Prnjavora napravljena je na mjestu smanjene vidljivosti bez trake za prestrojavanje. Ispod samog autoputa magistralni put prolazi u dvije trake i zagrađen je odbojnom ogradom bez trotoara ili predviđenog prostora za bezbjedan prolazak pješaka.

„Ne možemo tuda voditi ni stoku pošto zakrči cijelu širinu ceste, a brzo se vozi i strah nas je da će neko nastradati. Nema rasvjete tako da ni pješke nije sigurno prolaziti kad je noć“, žali se Nenad Petković iz ovog sela.

U samom selu napravljen je jedan podvožnjak kojeg nema u Regulacionom planu, na mjestu koji se nalazi tačno između planirana dva, koja nisu napravljena. Regulacionim planom je na tom mjestu previđena izgradnja priključnog puta kod, kako oni kažu, „pijace“ sa planiranim mostom preko Crkvene. Most i put koji su postojali u planu su „nestali“, a na tom mjestu je izvođač radova iskoristio postojeći neuslovan most preko rijeke i stari put koji nije planiran kao priključak.

Taj put je nekada spajao selo sa mjesnim grobljem, ali je presječen autoputem, a danas je „zaokrenut“ i vodi ka nekoliko kuća koje se nalaze sa druge strane autoputa. Do groblja sada vodi drugi put koji je pod tolikim nagibom da je nemoguć pristup motornim vozilima koja nisu opremljena za terenske uslove vožnje.

Zbog „reciklaže“ starih puteva i nepoštovanja Regulacionog plana kojim su ucrtani smisleni i za mještane logični pristupni putevi, većini mještana taj podvožnjak je potpuno neupotrebljiv. Da bi prešli na drugi kraj sela na kom se nalaze imanja oni su prinuđeni da koriste podvožnjak kod skretnice za Gornjane, udaljen nekoliko kilometara – onaj koji nije siguran za promet pješaka. Mnogi od njih i po nekoliko puta dnevno.

Druga mogućnost je da se kao najbliži prolaz koristi odvodna cijev kroz koju se može proći na drugu stranu samo ako se dobro sagne. Bez dubokih čizama ne treba ni pomišljati i krenuti na ovakvo putešestvije, gdje u dubokoj travi i vodi nerijetko dočekaju i zmije.

Kako je za potrebe izgradnje autoputa napravljeno nekoliko zahvata na toku rijeke Crkvene, nakon svake kiše dolazi do akumulacije velike količine vode koja više ne otiče na prirodan način. Mještani tvrde da je korito uređeno samo djelimično i neadekvatno, tako da se redovno stvaraju bare i stajaće vode. Izmjenom toka rijeke trajno je uništena i jedna vodenica.

Uz to, na magistralnom putu je izgrađen nadvožnjak „Stegići“ koji je najduži objekat na toj trasi autoputa. Iako je saobraćaj preko njega dozvoljen, mještani smatraju da je on neupotrebljiv iz bezbjednosnih razloga, te da ne ispunjava najosnovnije tehničke uslove za saobraćaj. Nadvožnjak se sa magistralnim putem M16 spaja na mjestu koje je nekad bilo označeno kao „crna tačka“, bez proširenja za prestrojavanje vozila i na mjestu koje ima veoma malu vidljivost od jedva desetak metara zbog okuke koja se nalazi na obje strane magistralnog puta.

Na samom nadvožnjaku ne postoji trotoar za pješake a zaštitna ograda je visine od jedva metar, što je, tvrde mještani, nedovoljno za nadvožnjake koji prelaze preko autoputa.

Ministarstvo krije izmjenu

Kako se desilo da se u izgradnji jednog tako skupog, važnog i značajnog projekta toliko zabrlja? Kako se planirani radovi toliko razlikuju od izvedenih? Da li je zakazalo planiranje, izvođenje, ili možda oboje?

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju je 28.04.2017. godine donijelo Odluku o izmjeni lokacijskih uslova za izgradnju autoputa Banjaluka–Doboj na teritoriji grada Doboja i opština Prnjavor, Laktaši i Derventa pod brojem 15.02-365.490/11.

Tom izmjenom se tačka II lokacijskih uslova za izgradnju autoputa dopunjuje izvodom iz Plana parcelacije za autoput Banjaluka–Doboj po skraćenom postupku (Službeni glasnik Republike Srpske 56/16).

To znači da se u toku završnih radova na izgradnji pristupnih puteva u selu Hrvaćani pristupilo izmjenama Regulacionog plana da bi se desilo ovo na šta se mještani žale – izmještanje nadvožnjaka, smanjenje njihovog broja i promjena trasa pristupnih puteva.

„Parcelacija zemljišta je postupak kojim se vrši promjena oblika i površine parcele u katastru i zemljišnoj knjizi. Uglavnom se jedna katastarska čestica dijeli na više njih ili se više čestica spaja u jednu“, objasnio nam je sudski vještak građevinske struke.

„Parcelacija se sprovodi pomoću parcelacijskog elaborata, koji izrađuje ovlaštena geodetska firma. Parcelacijski elaborat je geodetski proizvod sastavljen od grafičkih priloga s prikazanim stvarnim i katastarskim stanjem, te niza pisanih iskaza za katastar i zemljišnu knjigu, a temelj je za promjenu stanja u katastru i zemljišnim knjigama“, objašnjava.

Sam sadržaj Plana parcelacije, po kom je izvršena promjena Regulacionog plana, a na koji se pozivaju svi odgovori nadležnih, nikad nije prezentovan javnosti. U Odluci o usvajanju Prijedloga plana parcelacije za autoput Banjaluka-Doboj po skraćenom postupku koja je objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske 56/16 u članu III stoji:

„Tekstualni i grafički dio Plana, u analognom i digitalnom obliku, nalazi se u Prilogu ove odluke i čini njen sastavni dio.“

Problem je što se u sklopu ove Odluke u tom izdanju Službenog glasnika ne pojavljuje sam Prilog sa tekstualnim i grafičkim dijelom plana. Ovo je potvrdo i JU Službeni glasnik svojim dopisom broj 01-2642/18 u kom se konstatuje da Prilog nikad nije dostavljen i da su odluku objavili onako kako im je dostavljena. Dakle, bez Priloga.

Tačnije, osim što Odluka o usvajanju nije objavljena u potpunosti (budući da joj nedostaje Prilog za koji se u samoj odluci tvrdi da je njen sastavni dio) i njena pravna valjanost je upitna, niko nije upoznat šta taj Plan tačno mijenja!

Grafički i tekstualni dio Plana parcelacije se ne može naći na internet prezentacijama lokalnih zajednica na koje se odnose lokacijski uslovi, dok svi koji su povezani sa ovim slučajem upućuju na Odluku objavljenu u Službenom glasniku, koja je objavljena bez Priloga.

Na upite da nam se dostave grafički i tekstualni dio Plana parcelacije kao i Ugovor za projektovanje i izvođenje radova kako bismo uporedili Regulacioni plan, Plan parcelacije, projekat i konačni rezultat izgradnje, dobili smo odgovor da, zbog komercijalno povjerljivih podataka i informacija nemamo pravo na uvid u ova dokumenta.

Molba da nam se dostave informacije iz kojih bi bilo jasno da li je ogroman novac građana potrošen kako treba ostala je neodgovorena. Kao što je nepoznata i činjenica ko je, kako i zašto poslovnu i komercijalnu tajnu stavio iznad opšteg interesa.

Fiktivna izmjena lokacijskih uslova?

Interesantni su i razlozi koji se navode za izmjenu lokacijskih uslova, odnosno novi Plan parcelacije. U prepisci sa nadležnim ustanovama (Autoputevi Republike Srpske) i izvođačem radova (Integral inženjering) nismo dobili nijedan konkretan odgovor, ali smo zato dobili vrlo zanimljive, kreativne i nerazumljive jezičke konstrukcije.

Iako nadležno ministarstvo u svom odgovoru ništa slično ne spominje, oni nam objašnjavaju „rezultate detaljnih geotehničkih i geomehaničkih ispitivanja“, „hidrološke podatke“, „detaljne geodetske podloge“ koje su ukazale na „nivelacionu optimizaciju glavne trase koja je uzrokovala izmjene pozicija nadvožnjaka“. Ali preciznog objašnjenja šta je i zašto promijenjeno – nema.

Bez preciznog objašnjenja je i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS izdalo Rješenje za davanje građevinske dozvole, kao i usvojilo Izmjenu lokacijskih uslova bez navođenja ijednog dokumenta gdje se nalaze „rezultati detaljnih geotehničkih i geomehaničkih ispitivanja“.

Oba ova dokumenta je potpisala ministaa Srebrenka Golić i sadrže priloženu dokumentaciju koja se uglavnom sastoji od nalaza, mišljenja i saglasnosti nadležnih ustanova i stručnih službi u vidu tehničke valjanosti projekta izgradnje auto-puta i pristupnih puteva. Nigdje se ne spominje stručno mišljenje ili nalaz koji ukazuje na to da su rađena ikakva, a kamoli geotehnička, gemehanička ili hidrološka ispitivanja terena.

Autoput i dalje na privatnoj zemlji

Još nije završena ni eksproprijacija zemljišta. Imanje Ratka Mihajlovića autoput je podijelio na dva dijela, a dio imanja se nalazi i ispod petlje Drugovići gdje su i naplatne kućice.

Radove na njegovom zemljištu „Integral inženjering“ a.d. Laktaši započelo je na osnovu Ugovora o zakupu zemljišta koji je sklopljen 22.06.2017. godine, a koji je sačinjen na period od godinu dana. Ugovorom je Ratko Mihajlović od „Integrala“ dobio 17.420,00 KM ili 2,00 KM/m2 na ime zakupa zemljišta.

Zakup je istekao, autoput je završen, a ugovor nikad nije obnovljen. Tako je Ratko i dalje formalno vlasnik dijela kuda prolaze autoput i petlja, ali nikad nije dobio ni rješenje o eksproprijaciji, niti novac za zemljište.

„Ušli su mi u posjed, presjekli imanje, i od 44 i više dunuma koliko je moje sad imam samo 20 dunuma na raspolaganju“, ogorčen je Mihajlović.

Na teren su više puta izlazile ekipe Geodetske uprave, izvođača radova, Autoputeva i Pravobranilaštva Republike Srpske, ali rješenja nema.

Slučaj Ratka Mihajlovića, po svemu sudeći, nije izuzetak već pravilo u načinu postupanja Integrala na ovoj dionici autoputa. Milovan Šuman, čiji se posjed takođe nalazi na dijelu izmještenog magistralnog puta M16, kao i na dijelu koji zahvata autoput Banjaluka-Prnjavor. S njim je Integral takođe sklopio Ugovor o zakupu zemljišta na godinu dana, koji je istekao 17.9.2018. godine i nikad nije obnovljen.

S druge strane, Vlada Republike Srpske je 07.03.2019, pola godine nakon zvaničnog završetka radova i otvaranja autoputa, donijela Rješenje o potpunoj eksproprijaciji sasvim druge parcele, koja je u vlasništvu istog Milovana Šumana – ovaj put za potrebe izgradnje pristupnih puteva na ovoj dionici autoputa.

U odluci stoji da se ulazak u posjed vrši po hitnom postupku, a cilj je proširenje i uređenje u dijelu puta radi bezbjednijeg priključka vozila u saobraćaju. Takođe se navodi kako je raskrsnica djelimično izgrađena, te da je izgradnja auto-puta u završnoj fazi.

U odluci iz marta 2019. navodi se da je završetak radova Dopunom ugovora produžen do 30.09.2018. godine i da su radovi u završnoj fazi, a autoput je u redovnoj upotrebi već duže od šest mjeseci!

Očigledno je da nikome nije smetalo da se autoput otvori pet dana pred izbore iako se najveći infrastrukturni projekat nalazi u pravnom vakuumu.

Postavlja se pitanje – ako je moguća hitna eksproprijacija dijela zemljišta kako bi se se sanirala već postojeća raskrsnica, zašto su ostali pristupni putevi ostavljeni na zemljištu koje je predmet ugovora o zakupu, koji su mahom sastavljani na godinu dana i koji su svi redom istekli?

Po izvještaju izvođača, projekat izgradnje te dionice autoputa obuhvata i izgradnju lokalnih i servisnih saobraćajnica u ukupnoj dužini od 12.157,52 metara, 13 mostova (od kojih je najduži most preko rijeke Vrbas 340,00 m); 4 vijadukta, („Mahovljani“ 400,00 m, „Laktaši“ 449,00 m, „Crkvište“ 52,16 m i „Potočani“ 146,00 m;) 9 nadvožnjaka (od kojih je najduži nadvožnjak „Stegići“ 112,00 m; 5 podvožnjaka i ostalih pratećih elemenata koji se vezuju za autoput.

Ako su svi izgrađeni na zemlji koja je predmet ugovora o zakupu zemljišta i ako se sa svima postalo kao u slučaju Mihajlović i Šuman, bez produženja ugovora o zakupu – gdje je novac iz cifre od 402 miliona evra koji je predviđen za eksproprijaciju zemljišta?

Integral inženjering

Pored Hrvaćana nalazi se selo Lišnja. Za razliku od Hrvaćana, oni su zadovoljni. I njihova imanja su presječena popola, ali su dobili pet nadvožnjaka koji ih spajaju sa selom sa druge strane i od izgradnje autoputa nemaju nikakvih problema.

„Nas iz Hrvaćana kritikuju kako smo protiv autoputa. To nije tačno, bez autoputa nema razvoja, ali ne ovako, ne na ovaj način. Nisu ispoštovali riječ, stvorili su nam probleme i ovako ne možemo da živimo“, kaže Nenad Petković.

Drago Vasilić kaže da ga je novi autoput „dokrajčio“.

„Taj autoput je mene prepolovio, ne znam koji bih drugi izraz upotrijebio. Imao sam šest krava, sada samo jednu, jer ih nemam čime hraniti“, kaže Drago.

Kako je moguće da dva susjedna sela, iako su isti i autoput, investitor i projekat, imaju potpuno različitu priču?

Razlika je – u izvođaču!

Naime, radove na izgradnji autoputa Banjaluka–Doboj, dionicu Banjaluka–Prnjavor izvodilo je Zajedničko preduzetništvo (Joint Venture) “Integral inženjering“ a.d. Laktaši i GD „Granit a.d. Skoplje”.

Dok je sve objekte lokalnih i servisnih saobraćajnica u selu Lišnja radila makedonska firma, poddionicu koja prolazi kroz sporno selo Hrvaćani radila je domaća firma „Integral inženjering“ iz Laktaša.

Osim što uživa skoro mitski status arhetipskog tajkuna koji je blizak vlastima i Miloradu Dodiku, Slobodan Stanković se dovodi u vezu sa mnogim krupnim građevinskim poslovima čiji naručilac je Vlada Republike Srpske. Skoro neprekidan priliv tendera na kojima suvereno osvaja sve poslove osigurao je njegovoj firmi monopolistički status kad su u pitanju poslovi širom Republike Srpske.

Upravo u vrijeme sporne i misteriozne izmjene Regulacionog plana i nedostajućih dijelova koji itetako koštaju, Slobodan Stanković je napravi poslovni poduhvat sa dalekosežnim posljedicama na političku klimu u Republici Srpskoj. Umjesto isplate zemljišta i nadvožnjaka, „Integral inženjering“ kupio je za 4,5 miliona KM banjalučku Alternativnu televiziju.

Kako se navodi, Nataša Tešanović prodala je 28 posto od 30% udjela koje je posjedovala, Darko Aleksić devet od 10 posto, Dragana Škrbo i Danko Matić po sedam od osam posto koliko su imali u vlasništvu. U kratkom periodu nakon kupovine izvršena je promjena uredničke strukture, vizuelnog identiteta, ali i načina izvještavanja. Prema brojnim navodima, između ostalog i portala raskrinkavanje.ba, koji je detaljno analizirao medijsku kampanju u BiH, ta televizija postala je glasilo vladajuće partije u Republici Srpskoj. I Regulatorna agencija za komunikacije BiH tokom kampanje kaznila je ATV zbog pristrasnosti u izvještavanju. ATV je tako nesumnjivo, kroz medijsku kampanju, pomogla u pobjedi na izborima 2018. u, po mnogim navodima, najprljavijoj kampanji u istoriji parlamentarne demokratije u Republici Srpskoj.

Očigledno da je umjesto autoputa u Hrvaćanima, za koje se znalo da će biti otvoren, makar i nedovršen, pred izbore bilo mnogo unosnijih poslova za izvođača radova. Pogotovo kad se ima u vidu da je novac od kredita za autoput već stigao.

b1info.ba

*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

B1
Autor 30.7.2019. u 09:22

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija