Protiv nacionalizma

Povezani članci

• Sara Sguotti u Institutu za umetničku igru
• Sentimentalna propast Britanskog carstva
• CMS UPOZORAVA VLADU: ‘Maknite naputke s interneta i ispričajte se građanima BiH’
• Naša stranka: Zašto vlast ZDK ne želi vidjeti žene na ministarskim pozicijama?
• Liturgijsko sjećanje i komemoracija u Jasenovcu
• Krunidba kralja Tomislava Vasinom krunicom

Ministrica vanjskih poslova Baerbock i Visoki predstavnik Schmidt: Više pažnje za Bosnu i Hercegovinu – Foto: Fehim Demir / EPA

Već mjesecima tutnji u Bosni, čak je bilo govora o ponovnom ratu. Njemačka koalicija želi sada zemlju politički ojačati. Međutim prijeti otpor.

Pišu: Laura Meyer i Matthias Gebauer – spiegel.de  02.06.2022.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Od početka rata u Ukrajini Bosna i Hercegovina pojačano ulazi na agendu svjetske politike jer tamošnja politička situacija važi kao nestabilna. Uticaj stranih sila kao Kina i Rusija ali i Turska je veliki. Krajem prošle godine upozoravano je čak na ponovljeni oružani konflikt. Sada su frakcije koalicionih partija u Bundestagu podnijele zahtijev za jačanje zemlje.

Sadržina je brizantna: Prijedlog na kome su mjesecima radili trojica poslanika Adis Ahmetović (SPD), Boris Mijatović (Zeleni) i Thomas Hacker (FDP), postavlja se jasno protiv etnonacionalističkih politika i potvrđuje „istorijsku i evropsku odgovornost za održavanje mira“ u cijelom regionu Zapadnog Balkana. „Mi želimo uputiti signal za cijeli region da ih mi posmatramo, da nas interesuju i da im u cjelini nudimo put prema Evropi. Za Bosnu i Hercegovinu kao i za cijeli region“, kaže Mijatović.

Politički vjerovatno najvažniji zahtijev: Pozdravilo bi se ako bi savezna vlada „ponovo razmotrila“ podršku evropskoj vojnoj operaciji „Althea“. Njemačka je do 2012. bila dio misije, dakle učešće ne bi bila novost.

U njemačkoj armiji (Bundeswehr) se trenutno ispituje da li treba uskoro poslati dva tima sa po jednom desetinom vojnika u Bosnu. Oni bi trebali učestvovati u jednoj mreži malih osmatračnica misije Eufora koje su raspoređene po cijeloj Bosni i Hercegovini. Samo lako naoružani timovi bi na licu mjesta ispitivali da li bi se mogli razviti konflikti ili naprimjer nastati velike demonstracije koje bi mogle eskalirati. U takvom slučaju timovi bi tražili robusnije jedinice Eufora iz Sarajeva. Komandant misije, jedan Austrijanac, je prilikom posjete njemačke ministrice odbrane Christine Lambrecht početkom maja u Sarajevu, izrazio želju za njemačkim učešćem.

Povećana pažnja

U njemačkoj vanjskoj politici na državu Bosnu i Hercegovinu se dugo jedva obračala pažnja. U koalicionom ugovoru Velike koalicije ona nije bila ni pomenuta. Nova koalicija već u svome dogovoru o savezu najavljuje drugačije tonove: „Mi podržavamo od EU predvođeni dijalog o normalizaciji između Kosova i Srbije i zalaganje za trajni mir u Bosni i Hercegovini, građen na očuvanju teritorijalnog integriteta i prevazilaženju etničkih podjela.“ Prijedlog rezolucije za Bosnu je primjena ovoga dogovora, kaže Mijatović. Od nastupa na vlast u decembru bila su osim toga sa Annalene Baerbock i Lambrecht već dva savezna ministra u posjeti Bosni i Hercegovini a posjetu je najavio i kancelar Scholz.

Razlog za povećanu pažnju? Od kraja rata između 1992. i 1995. dolazi stalno do etničkih konflikata a od kraja 2021. situacija se dalje zaoštrila jer od Srba dominiranom entitetu Republika Srpska predsjednik Milorad Dodik prijeti aktuelno sa secesijom. U decembru 2021. parlament entiteta je na prijedlog Dodika odlučio da vrati nadležnost nad poreskim i pravosudnim sistemom kao i armijom. Istovremeno je Dodik dio tročlanog državnog predsjedništva, koje reprezentuje cijelu zemlju.

Taj gremijum je bio stvoren da bi tri najveće etničke narodne grupacije, Bošnjaci, bosanski Hrvati i bosanski Srbi bile ravnopravno predstavljene i da bi stajali na čelu oba entiteta. Bosna i Hercegovina prema tome nema jednoga nego tri predsjednika, što političke odluke često komplikuje. U cjelini je država sa svojim mnogobrojnim mogućnostima veta krhka i djelomično neefikasna a nastojanja Dodika za odvajanjem destabiliziraju zemlju još više. Pritom nacionalista uživa podršku Kremlja.

U prijedlogu koalicije imenom su pomenuti kako Dodik tako i predstavnik nacionalističke hrvatske partije Dragan Čović i oštro su kritikovani: Ponašanje takvih „narodnosno -nacionalističkih“ političara je „postavljeno na tome da Bosnu i Hercegovinu kao državu i domovinu raznih naroda razore“.

Riječi, koje bi unutar EU mogle naići na suprotstavljanje. Partija Čovića i on sam podržavani su od ultranacionalnog hrvatskog predsjednika države Zorana Milanovića. Utoliko usvajanje jednog takvog papira ne bi naišlo na odobravanje na Jadranu. Također u Srbiji, koja održava bliske kontakte sa entitetom Republika Srpska, mogao bi prijedlog izazvati gnjev: On traži da se obje zemlje distanciraju od „narodnosno – separatističkih snaga“. Do sada srpski predsjednik Aleksandar Vučić stoji blisko na strani Dodika. Osim toga mora se „upozoriti na rizik da se teška politička kriza u Bosni i Hercegovini proširi u bezbjednosnu krizu“.

Dalji zahtjevi su između ostaloga:

• Sankcije protiv osoba, institucija i preduzeća koje potkopavaju suverenitet i ustavno uređenje Bosne
• Jačanje ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu
• Podrška izborima u jesen 2022.
• Nastavak „Berlinskog procesa“, konferencije koju je inicirala njemačka vlada sa svih šest država Zapadnog balkana i EU
• Jača potpora projektima kao što je programi razmjene za novinare, kooperaciju visokih škola i rad političkih zaklada u zemljama zapadnog Balkana

Politički problematičan mogao bi biti zahtjev za jačanje pozicije Visokog predstavnika. Visoki predstavnik je nadležan za dodržavanje mirovnog ugovora. Rusija međutim odbija trenutnog predstavnika, nekadašnjeg njemačkog ministra poljoprivrede Christiana Schmidta a prošlog mjeseca je obustavila finansiranje ureda. U toku svoga mandata Schmidt je imenom Dodika kritikovao za secesionističke namjere i mora izdržati masivno ispoljavanje neprijateljstva od strane srpskih nacionalista.

Izborna reforma je neizvjesna

U prijedlogu su više puta pomenuti predstojeći parlamentarni izbori u oktobru. Već godinama u zemlji se diskutuje o reformi izbornog sistema a i u prijedlogu se na to gleda pozitivno. Ovo je neophodno pošto je Evropski sud još 2009. ustanovio da je trenutno važeće izborno pravo diskriminirajuće. Trenutno se mogu samo pripadnici takozvanih „konstitutivnih naroda“, dakle Bošnjaka, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata kandidovati za mjesto u predsjedništvu ili u vijeću naroda. Pripadnici manjina su time isključeni.

Pritom, stoji u dokumentu, gleda se sa brigom na to da se „povećava negativan uticaj susjednih država na moguću reformu izbornog zakonodavstva“. Misli se time na Hrvatsku čiji predsjednik je izjavio da će on pristup NATO Finske i Švedske učiniti ovisnim od izborne reforme u korist Hrvata koji žive u Bosni. Da li bi on to stvarno uspio učiniti je na osnovu većine u hrvatskom parlamentu upitno. Da će se izborni zakon reformisati do oktobra ne izgleda vjerovatno.

Prijedlog koalicije je u četvrtak ujutro poslan u odbor za vanjsku politiku i sada ide u parlamentarnu proceduru. Ukoliko bi ga Bundestag na kraju usvojio u ovoj formi on bi mogao sa svojim jasnim formulacijama imati jako dejstvo za cijelu Evropu – tako se bar nadaju odgovorni podnosioci prijedloga.

spiegel.de