Gahler: Dodik mora biti izveden pred lice pravde

Sead Numanović
Autor 16.12.2021. u 11:49

Izdvajamo

  • Ako bi EU zauzela odlučniji stav, situacija bi se sigurno brzo promijenila na bolje. Također, EU i barem neke zemlje članice moraju razmišljati o sankcioniranju korumpiranih elita u BiH koje eksploatiraju zemlju i idu u šoping ture u Pariz, Rim, Istanbul i drugdje, dok normalni građani pate od nedostatka medicinske opreme i osnovnih dobara.

Povezani članci

Gahler: Dodik mora biti izveden pred lice pravde

Michael Gahler – foto: agenda.ge

Ako bi neko mislio da spriječi ove izbore blokiranjem predviđenog budžeta, OHR i drugi bi trebali uskočiti da prevaziđu takve manevre. Izbori pripadaju građanima. Samo građani BiH će konačno promijeniti državu na bolje. Videli smo primjere na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori da građani mogu promijeniti vlast. To je moguće u Bosni i Hercegovini i mi moramo osnažiti i ohrabriti građane u tom pogledu.

RazgovaraoSead Numanović Politicki.ba

Michael Gahler je poslanik Evropskog parlamenta iz Njemačke. Dolazi iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) i prekaljeni je političar jasnih stavova. Njegovi istupi u Evropskom parlamentu, kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, prepoznatljivi su. Jasan, direktan, oštar kada treba… on je naprosto bitno drugačiji od većine kolega političkog bloka kojem pripada. A istaknuti je funkcioner Evropske narodne stranke (EPP). Gahler od početka krize u BiH zahtijeva jasne odgovore. Traži da se Milorad Dodik oštro kazni, da se ojačaju trupe EUFOR-a i da Evropa snažno, preventivno djeluje. Razgovarali smo s njim netom nakon okončanja posete BiH prošle sedmice.

Ne treba razgovarati samo s političarima

Već duže vrijeme se fokusiram na Bosnu i Hercegovinu i trenutnu krizu. Poduzeli smo neke inicijative već u Evropskom parlamentu. O tome smo razgovarali u plenarnoj debati i čelnici za vanjske poslove glavnih poslaničkih grupa Evropskog parlamenta su napisali pismo EU i OHR-u tražeći akciju i upozorili na dalju eskalaciju.

Posjetio sam Sarajevo kako bih razgovarao sa što više ljudi iz različitih sredina, a ne samo sa političarima. Razgovarajući sa civilnim društvom i drugima, dobio sam veoma korisne uvide, backgorund i dodatne informacije. Ove informacije ću svakako koristiti u svojim razgovorima u EU, NATO-u ili u bilateralnim razgovorima sa donosiocima spoljnopolitičkih odluka u Njemačkoj, EU, Sjedinjenim Američkim Državama i drugima.

Situacija je gora nego ranije. U isto vrijeme postoje vrlo korisni prijedlozi civilnog društva i stručnjaka o tome kako riješiti situaciju. U svakoj krizi postoji šansa da se dođe na bolje mjesto. Radit ćemo na tome.

Kako? Šta uraditi?

Prvo, moramo poslati jasne međunarodne signale kako bismo zaustavili nacionalističku i secesionističku eskalaciju ljudi poput Dodika.

Drugo, moramo se pobrinuti da ne postoji brzo rješenje koje će dugoročno uzrokovati probleme. Izborna reforma mora slijediti odluke Evropskog suda za ljudska prava, tako da moramo proširiti izborna prava i zaustaviti diskriminaciju umjesto daljeg sužavanja izbornih prava. Nacionalistički pristupi se ne odnose na zaštitu manjina, već na zaštitu usko-interesnih grupa i njihovih političkih i ličnih profita. Ovo definitivno nije evropski put. Ako želimo da ovaj dio Evrope bude siguran i u evropskoj porodici, ne smijemo tražiti rješenja koja su u suprotnosti sa osnovnim evropskim vrijednostima smanjenjem prava glasa.

Također moramo prevladati zloupotrebu ustavnog veta za ličnu ili političku dobit. Napredak normalnih građana u ovoj divnoj zemlji je iznova blokiran od strane određenih nacionalističkih interesnih grupa već dugi niz godina. Mnogi su mi govorili da se trebamo riješiti takve nacionalističke prakse i pomoći građanima da odrede sudbinu zemlje. Dijelim to mišljenje.

Potreban nam je pristup usmjeren na građane, a ne nacionalistički pristup. Tako da mogu samo ohrabriti OHR da iskoristi svoje Bonske ovlasti ako je potrebno kako bi olakšao napredak ka punoj demokratiji i vladavini prava.

Šta je potrebno učiniti da bi se ova situacija prevazišla? Šta bi trebali učiniti lokalni političari, šta međunarodna zajednica u Bosni, šta bi trebala učiniti nova njemačka vlada i šta očekujete od EU?

Lokalni političari bi trebali duboko udahnuti i promijeniti svoje ponašanje. Oni trebaju poštivati volju naroda i to staviti ispred svoje lične i političke dobiti. Narod se već opredelio protiv političke klase, mnogi emigrirajući, drugi odbijajući da učestvuju na izborima koji ništa ne mijenjaju. Podsticao bih građane da koriste najmoćnije oružje, odnosno svoje biračko pravo.

Razumijem da postoji snažna želja da se zaštiti integritet procesa glasanja i saznao sam da bi elektronsko glasanje spriječilo falsificiranje glasanja, kao što je dvostruko glasanje i glasanje pod lažnim identitetom. Ispitat ćemo kako pomoći i kako podići potrebnu političku volju međunarodne zajednice da progura odgovarajuće tehničke odredbe kako bi se spriječile masovne prijevare na predstojećim izborima sljedeće godine.

Ako bi neko mislio da spriječi ove izbore blokiranjem predviđenog budžeta, OHR i drugi bi trebali uskočiti da prevaziđu takve manevre. Izbori pripadaju građanima. Samo građani BiH će konačno promijeniti državu na bolje. Videli smo primjere na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori da građani mogu promijeniti vlast. To je moguće u Bosni i Hercegovini i mi moramo osnažiti i ohrabriti građane u tom pogledu.

Uplitanje Srbije i Rusije

Na međunarodnom nivou moramo braniti Bosnu i Hercegovinu od neopravdanog uplitanja iz inostranstva, od Srbije do Rusije i drugih. Bosna i Hercegovina u cjelini nije ničija kolonija, kao što nijedan dio Bosne i Hercegovine ne pripada nijednoj drugoj državi osim same Bosne i Hercegovine. Ljudi su ovdje mnogo propatili i platili najveću cijenu za očuvanje zemlje braneći je od agresije i genocida. Nema razloga za kompromis sa onima koji i dalje žele da rasture državu, kako spolja, tako i iznutra.

Mi Evropljani i Amerikanci trebamo zajedno težiti novom demokratskom dogovoru sa građanima ove izuzetne zemlje. Dakle, sa svima onima u političkoj sferi i civilnom društvu koji su i dalje u fokusu dobrobiti ljudi, a ne samo za svoju ličnu ili stranačku korist.

EU sa svoje strane, uključujući i novu njemačku vladu treba aktivnije i vidljivije preuzeti ulogu koja više ne troši novac i vrijeme za pogrešne ciljeve u BiH. Moramo promijeniti našu perspektivu nakon više od dvije decenije neuspjeha i moramo mobilizirati potencijal građana i civilnog društva od vrha do lokalnih zajednica.

Postoji obećanje za Bosnu i Hercegovinu, to je obećanje za građane Bosne i Hercegovine, a ne za nacionalističke lidere koji građane drže kao taoce tako dugo. To uzimanje talaca mora se okončati, a EU i SAD ne samo da bi trebale braniti zemlju od spoljnih neprijatelja, već i omogućiti građanima da razbiju ove interesne grupe na glasačkoj kutiji.

Ako pomognemo u reorganizaciji i evropeizaciji ustavnog okvira ove evropske zemlje pomažući da se okonča politička i administrativna segregacija, građani Bosne i Hercegovine će se sigurno vratiti i ojačati još uvijek postojeću tradiciju zajedničkog života i prakticiranja zdravog razuma koji je postojao vijekovima. Čak ni najteža nacionalistička agenda, pa čak i brutalni genocid, nisu mogli izbrisati tu tradiciju tolerancije, i treba se vratiti u normalu i graditi bolju budućnost na tom izvanrednom temelju zemlje, odnosno njenog naroda.

Ko je kriv za sadašnju krizu?

Očigledno su to oni koji profitiraju od trenutne nefunkcionalnosti i koji žele da tako i de facto ostanu, jednostavno zato što žele zadržati svoje trenutne pozicije i učinit će sve da odbrani svoje privilegije. Mnogo puta sam u svojim razgovorima čuo da ti ljudi pričaju samo o pristupanju EU, ali da blokiraju svaki korak na tom putu iz straha da će se suočiti sa pravnim posljedicama kada se primjeni vladavina prava. Pravosudni sistem u ovoj zemlji ne zadovoljava osnovne standarde pravog pravosudnog sistema i ne uspostavlja vladavinu prava već vladavinu partijskih i moćnih ljudi i grupa.

Dakle, krivi su profiteri zemlje u permanentnoj krizi, a dijelom i međunarodna zajednica što gleda u stranu i što suviše blisko sarađuju sa ovim profiterima koji ne donose ništa dobro za državu, za region i za Evropu.

Michael Gahler – foto: politicki.ba

Dodik mora biti sankcioniran, Vaš je stav. Je li prekasno za to? 

Naravno da ga treba sankcionirati! Neko ko kontinuirano pokušava uništiti integritet zemlje i krši Dejtonski sporazum, mora biti izveden pred lice pravde.

Po mom mišljenju, dojam da je međunarodna zajednica slaba u svom odgovoru na posljednje odluke parlamenta srpskog entiteta, samo može povećati stvarni rizik od raspada i sukoba. A to glasanje je bio samo posljednji dokaz Dodikove spremnosti na eskalaciju. Očigledno je da on nije kralj, već više marioneta Putina, ali i zainteresiranih krugova u Beogradu. Dakle, ne treba previše razmišljati o Dodiku, nego se trebamo obratiti njegovim lutkarima u Beogradu i Moskvi kako bismo spriječili dalju eskalaciju. Putin treba shvatiti da je Zapad odlučan da ne dozvoli da srpski nacionalizam ponovo ugrozi ili uništi Bosnu i Hercegovinu i Balkan. Dodik i svi ostali trebaju shvatiti da se više od 70 posto roba, proizvoda i usluga iz entiteta RS u BiH, ali i Srbije, izvozi u Evropsku uniju. Takođe smo najvažniji ekonomski klijent Rusije.

Ako bi EU zauzela odlučniji stav, situacija bi se sigurno brzo promijenila na bolje. Također, EU i barem neke zemlje članice moraju razmišljati o sankcioniranju korumpiranih elita u BiH koje eksploatiraju zemlju i idu u šoping ture u Pariz, Rim, Istanbul i drugdje, dok normalni građani pate od nedostatka medicinske opreme i osnovnih dobara.

Kakva je uloga Srbije i Rusije u aktuelnoj bosanskoj krizi?

Kao što sam rekao, lutkar je Putin. Svaka druga procjena bi bila potpuno naivna. Ne samo nedavne Dodikove posjete Moskvi, već i Putinova podrška Vučiću i Dodiku, pa sve do vojnih zaliha, pokazuju volju Putina da stvori što više problema na Balkanu. Sumnjam da Vučić ima više kontrole nad Dodikom nego Putin. Razgovore Dodika sa Vučićem u Beogradu doživljavam kao scenski nastup za međunarodnu javnost. Istovremeno, bliski Vučićevi saveznici, poput ekstremnih nacionalista Vulina, Dačića i drugih, ali i Viktor Orban, pokušavaju ohrabriti radikalne nacionaliste u srpskom entitetu i samog Dodika. Svi ti napori neće im previše pomoći. Samo EU i Zapad moraju pokazati više odlučnosti. Tokom moje posjete upoznao sam mnogo bistrih ljudi sa dobrim idejama i puno hrabrosti koji bi svakako mogli doprinijeti da se u zemlji dođu do promjena.

Kako ocjenjujete ponašanje Hrvatske tokom aktuelne krize u BiH?

Sasvim je neevropski i jednostavno nečuveno je da hrvatski predsjednik Milanović huška nacionaliste na mržnju njegovom neodgovornom retorikom. Evropska unija i vlade njenih država članica bi konačno trebale djelovati u interesu građana Bosne i Hercegovine, jer će to biti i u našem interesu. Ne smijemo upasti u nacionalističke zamke. Snažno pozdravljam izjavu premijera Plenkovića u Sarajevu da se zalaže za teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Šta biste rekli o ponašanju vaše stranke – EPP -a u bosanskoj krizi? Čini mi se previše “nerado” u rješavanju situacije.

EPP je složena organizacija sa mnogo različitih partnera iz mnogih zemalja sa ponekad čak i različitim pogledima i pozicijama, ali sa zajedničkim pristupom Evropi. Partneri EPP-a u BiH su SDA, HDZ BiH, HDZ 1990 i PDP. Iako bi se mogle složiti oko gledišta u vezi s Evropom, svaka od ovih stranaka slijedi svoju vlastitu agendu u nacionalnoj politici. To je izazov za EPP. Moramo to iskoristiti kao priliku i učiniti da se ovi partneri otvore za reformu i da se odreknu nacionalističkih agendi, koje štete i zemlji i evropskim vrijednostima i principima EPP.

Budući da smo ukorijenjeni među tri konstitutivna naroda, trebali bismo iskoristiti ovu prednost. Postoje kratkoročni prioriteti u kojima trebamo naći zajednički jezik, a to je da odbijemo bilo kakve pokušaje razbijanja bosanskohercegovačke državnosti na čemu radi Dodik. Moramo se angažirati i za zajedničku budućnost građana i moramo prevazići politiku etničke podjele koja uopće nije prirodan pristup već čisto politički motivirana. Trebamo se angažirati sa akterima i civilnim društvom kako bismo aktivno motivirali sveobuhvatan i praktičan dijalog u BiH. Uvijek je najbolje raditi i tražiti konsenzus za zajedničko djelovanje na putu zemlje ka boljoj budućnosti u EU – umjesto da se protiv njihove volje čuvaju sukobi, konfrontacije, sumnjivi poslovi i segregacija građana.

Nova Vlada Njemačke je stupila na dužnost. Šta očekujete od njih?

Njemačka će sigurno nastaviti tražiti zajednički jezik unutar EU kako bi se zalagala za taj pristup usmjeren na građane. Ako svi radimo zajedno, postoji realna šansa da se prevaziđe decenijama dug zastoj. Da bismo to postigli, ne treba više dozvoliti da ovi što blokiraju sve u BiH i nameću svoju sektašku volju svim građanima iz svih zajednica nauštrb bolje budućnosti zemlje, regiona, pa i Evrope. Sigurno je da Evropa neće biti cjelovita sve dok u ovoj divnoj evropskoj zemlji Bosni i Hercegovini ne postignemo istinski evropski politički pejzaž. Ako budemo uspješni, to bi mogao biti plan i za druge teške probleme. Bit će potrebno mnogo truda, možda će potrajati, ali sam uvjeren da je to moguće.

Pa hajde da radimo na tome.

Sead Numanović
Autor 16.12.2021. u 11:49