Koju biste vakcinu željeli?

Koju biste vakcinu željeli?

Foto: DPA – Ko će šta dobiti u globalnoj utrci sa vremenom i mutantima.


Nedostatak vakcine je svuda. Kako bi dakle bilo sa Sputnik V i Sinopharm?

Izvještavamo iz Srbije, Argentine i Kanade.

Pišu:  Max Brändle, Svenja Blanke, Jordan Leichnitz  04.02.2021.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Srbija

Kina, Rusija, Evropa i SAD – to su četiri stuba srpske vanjske politike. Kao u blistava vremena Titove Jugoslavije postavila je Republika Srbija kao cilj vanjsku politiku balansa između velikih sila da bi profitirala od svoje neovisne pozicije u centru i od saradnje sa sve četiri. To može biti apstraktna – i ne sasvim koherentna – konstrukcija ambiciozne srpske vanjske politike i diplomatije; međutim za običnog srpskog građanina to sada postaje sasvim konkretno pitanje: Od sredine januara može se na srpskoj E-Government stranici euprava.gov.rs prijaviti za vakcinisanje protiv Covid – 19 i mora se tada zaokružiti: Kina, Rusija, ili Evropa – SAD – koju vakcinu biste voljeli dobiti? Sinopharm iz Kine, ruski „Sputnik V“ ili ipak rađe u Njemačkoj razvijenu i u SAD proizvednu vakcinu od Pfizer-BioNTech?

Već na početku krize Corone u martu 2020. srpsko državno rukovodstvo pod nespornim i sve više autoritarno agirajućim predsjednikom Aleksandrom Vučićem demonstriralo je svoju otvorenost za pomoć iz Rusije i Kine. Evropska solidarnost, rekao je predsjednik Vučić je samo bajka na papiru, pomoć i podrška moće se očekivati jedino od prijatelja i brata Xia, kineskog predsjednika.

Prvi talas Srbija je dobro prošla; drugi talas je međutim zemlju tvrdo pogodio. U Njemačkoj kao indikator veoma praćena „Učestalost sedam dana“ bila je u Srbiji početkom decembra 2020. na 731,6 (U Njemačkoj je najviša vrijednost bila 22. decembra 2020. na 197,6).

Ko se pri registraciji za vakcinaciju odluči za kinesku vakcinu dobija termin u toku jednog tjedna.

Sada pomoć opet dolazi iz Kine. U pregovorima Srbija je za svojih skoro sedam miliona stanovnika osigurala 6,5 miliona doza vakcine različitih proizvođača. Međutim, šta već znače narudžbe i ugovori? Predsjednik Vučić prezentirao se još jednom kao spasilac nacije i mogao je pokazati uspjeh: 16. januara 2021. predsjednik je zajedno sa kineskom ambasadoricom na beogradskom aerodromu primio isporuku od milion doza kineske vakcine Sinopharm. Otada se u Srbiji manje lamentira o izostalim isporukama ili ispravnom redoslijedu kod vakcinisanja nego se hrabro ide naprijed. Sa 6,5 posto udio vakcinisanog stanovništva leži na drugom mjestu u Evropi iza Velike Britanije.

Ko se pri registraciji za vakcinaciju odluči za kinesku vakcinu dobija termin u toku jednog tjedna i može stati u red za vakcinisanje. Prema reprezentativnoj anketi Think tanka NSPM najomiljenija je ruska vakcina; skoro polovina onih koji se hoće vakcinisati (47,5 posto) izjavljuju da bi se htjeli vakcinisati sa Sputnik V.

Uspjeh kampanje vakcinisanja u Srbiji dokumentira gubitak povjerenja u EU u Srbiji, koja od 2014. vodi pristupne pregovore koji su na osnovu propadanja demokratskih institucija u Srbiji u zastoju. Istovremeno je masovno vakcinisanje uspjeh sve autoritarnijeg režima. Anketa časopisa „Vreme“ pokazala je jasnu korelaciju između spremnosti za vakcinisanje stanovništva i podrške vladajućoj partiji predsjednika Aleksandra Vučića.

Međutim, može se sumnjati da će vakcinisanje u Srbiji stvarno postati vanjskopolitičko izjašnjavanje. Na kraju najbolja je ona vakcina koja stoji na raspolaganju. I konačno pobjeđuje – više ili manje – zdrav pragmatizam. Tako „Vreme“ citira jednu 58-godišnju Beograđanku: „Ja bih se htjela vakcinisati ali sa ruskom vakcinom. Međutim, postoji uslov da se kod ove vakcine 20 dana prije vakcinisanja ne smije piti alkohol i ne treba se pušiti. Onda će kod mene biti dovoljna kineska vakcina.“

Max Brändle, FES Belgrad

Argentina

Prvi tovar doza vakcine iz Rusije stigao je na Božić. Do sada je isporučeno ukupno 820.000 doza. Argentina je sa svojih 44,5 miliona stanovnika i kao član G20 prva velika zemlja u svijetu koja se u početnoj fazi vakcinacije odlučila na pragmatičnu kooperaciju sa Rusijom. Argentinski predsjednik Alberto Fernandez se 21. januara 2021. dao vakcinisati sa Sputnik V i time je prvi šef države Latinske Amerike vakcinisan protiv corone.

Već u julu 2020. argentinska vlada je najavila termin plan za proizvodnju i logističku raspodjelu anti corona lijekova. Međutim, test faze od Astra Zeneca su se produžile, prve isporuke – uskoro je bilo jasno – mogle su se očekivati tek u martu 2021. Argentina je trebala dodatni plan vakcinisanja ako nije htjela prirediti svome stanovništvu opet mjesecima dugačak lockdown – kao u jesen/zimu 2020. – od aprila 2021.

„Mi smo imali upit ruskog ministarstva vanjskih poslova i ruskog državnog fonda da li je Argentina zainteresovana da vakcinu dobije u decembru. Razumljivo da smo rekli Da“, kaže šef argentinske države u izjavi za štampu, „Mi želimo garantirati da će biti vakcine za sve Argentince.“

Dolazak vakcine protiv Covid – 19 markira dakle početak nove faze u suzbijanju pandemije. Argentina pokušava da pomogne sama sebi i pregovara sa različitim firmama i zemljama. Potpisane ugovore ima dosada sa ruskim institutom Gamaleya i sa Astra Zeneca. A pregovara se o daljim ugovorima sa Pfizerom, Modernom, Johnson & Johnson i Kinezima. Razgovori sa Kinom ciljaju na kupovinu milion doza Sinopharma sa opcijom za nabavku daljih 30 miliona doza. Definitivni dogovor ovisi o cijeni, prema štampi zahtjeva se dvostruko veća cijena od ruske.

Politička polarizacija zemlje nije zaustavljena  kupovinom vakcine. Ruska geostrategija dopire do Rio de la Plata.

Dolazak ruske vakcine bio je glavna vijest na svim kanalima zemlje. Sa jedne strane jer je postojala nada da je kraj pandemije makar na vidiku. Ovaj pogled preovlađuje u vladi ali i u dijelu stanovništva koji podržava aktuelnu vladu. Na drugu stranu ova odluka je sporna jer liberalno konzervativna opozicija se pribojava prodaje na autokrata Putina i netransparentne rezultate istraživanja – ili jednostavno boji se „komunista“. Jasna politička polarizacija zemlje nije zaustavljena kupovinom vakcine. Ruska geostrategija dopire do Rio de la Plata. Međutim zapad ne bi trebao vjerovati da Argentina postupa lakovjerno. Sa periferije gdje se moraju rješavati enormni problemi svijet izgleda drugačije nego iz centra. Kroz potvrdu od visokoj djelotvornosti stručnog časopisa „The Lancet“ od 2. februara 2021. argentinska vlada vidi potvrdu svoje taktike.

Međutim i isporuka vakcine Sputnik ne teče prema planu. U januaru 2021. u zemlji je trebalo biti već pet miliona doza vakcine. Realno je zemlji na raspolaganju 820.000 doza, do sada je vakcinisano sa prvom dozom 280.000 osoba a sa drugom 65.000 osoba (Stanje 29. januara 2021.) Kooperacija sa Astra Zenekom bila je od početka strategijski zamišljena pošto je Argentina sama dio proizvodnog procesa. Argentinske laboratorije će prema tom planu proizvoditi vakcinu a Meksiko će onda – u jednoj vrsti bilateralne suradnje – preuzeti pakovanje i isporuku. Međutim, upitno je da li će se ovaj vremenski plan – prve isporuke u martu 2021. – moći održati.

Argentinska vlada radi istovremeno na najmanje četiri fronta: na uskim grlima kod isporuka vakcine (svejedno da li Rusija ili Astra Zeneca), na ogromnoj logistici u površinski osmoj najvećoj zemlji na svijetu, na visokim očekivanjima stanovništva kojem korona već ide na živce – da se ne zaboravi – na suzbijanju recesije i inflacije od 40 posto. Corona znači za, u političkom i gospodarskom pogledu, veoma nervoznu Argentinu još bržu frekvenciju obrtanja.

Na frontu uskog grla nudi se od 1. februara 2021. nova strategija. Da bi se ubrzale isporuke i cijepljenje vakcina Sputnik treba sada da se proizvodi direktno u Argentini. Dogovor sa Rusijom se upravo priprema.

Svenja Blanke, FES Buenos Aires

Kanada

U Kanadi je kroz Covod – 19 već umrlo više od 20.000 ljudi i aktuelno se u nekim provincijama javljaju visoke stope infekcije. Ukupna stopa infekcije je u opadanju ali nedavno otkriveni slučajevi britanske i južnoafričke varijante ukazuju da je lokalno širenje već započelo. Zdravstvene službe upozoravaju da bi mart mogao biti najlošiji mjesec u cijeloj pandemiji.

U vakcinacijskoj  trci sa vremenom Kanada stoji pred velikim izazovima. Iako je zemlja naručila u svijetu najviše doza vakcine po glavi stanovnika program vakcinacije se relativno sporo odvija. Do početka februara vakcinisano je samo 1,3 posto stanovništva pri čemu su prednost imali posebno ugroženi stariji ljudi, koji žive u staračkim domovima i saradnici zdravstvenih ustanova. Septembar 2021. je datumski cilj za vakcinaciju cjelokupnog stanovništva.

Od januara Kanada je dala dozvolu za dvije vakcine: Pfizer-BioNtech i Moderna. Kod oba preduzeća isporuke vakcine za Kanadu su se usporile zbog proizvodnih problema u Evropi. Kanada dobija samo otprilike petinu ranije planiranih isporuka iako firme još uvijek obećavaju da će svoje ugovore ispuniti do kraja marta.

Iako je zemlja naručila u svijetu najviše doza vakcine po glavi stanovnika program vakcinacije se relativno sporo odvija.

Otežavajuće usto dolazi i nova evropska politika kontrole izvoza za Covid – 19 vakcine koje se proizvode u zemljama članicama EU. Trenutno su sve doze vakcine koje su se trebale primjeniti u Kanadi podijeljene u Evropi jer nedostaje domaćih proizvodnih kapaciteta za vakcinu. Kanada nije izuzeta od novih ograničenja izvoza.

U ovom teškom vremenu vlada Justina Trudeau stoji pod znatnim pritiskom da ubrza isporuke vakcine i spriječi moguće evropske korake za zaustavljanje izvoza. Ova zakašnjenja i rizik izvoznih ograničenja doveli su do rastuće debate u Kanadi da li je potrebno otvaranje domaćih proizvodnih pogona za vakcinu. Kanadska savezna vlada sklopila je ugovor sa američkim proizvođačem vakcine Novavax da njihovu, još ne odobrenu, vakcinu proizvodi u novom pogonu u Montrealu. Ova vakcina je doduše još mjesecima daleko od proizvodnje i predstavljaće samo mali dio kanadskog snabdijevanja. Međutim, sa ovim dogovorom reaguje se na javni pritisak.

Jordan Leichnitz, FES Vancouver

ipg-journal.de