Nema pristupnih pregovora sa EU za Albaniju i Sjevernu Makedoniju: Poniženje iz Brisela

Povezani članci

• Ko želi pobijediti Trumpa mora poslušati Obamu
• Bitka bivšeg saudijskog špijuna protiv princa bin Salmana
• Bilo je časno živjeti sa Antom: Kako je Ante Marković oživeo SFRJ
• Tramp smenio državnu tužiteljku Seli Jejts
• Darko Šarić: Sarađivao sam sa ljudima na položajima, oni su i dalje tamo, a ja ovdje
• U Španjolskoj prosvjedi u više od 50 gradova: “Ustajte narodi Europe”

Foto: Boris Grdanoski/AP/dpa – Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev: Najavljena ostavka i novi izbori

EU je jednom Makedoniji i Albaniji čvrsto obećala početak pristupnih pregovora – i sada je to obećanje prekršila. Političari tih zemalja su blamirani. Šta sad dolazi nije uopšte dobro.

Piše: Keno Verseck
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Integracija za reforme – sa ovim obećanjem, objavljenim 2003. u „Agendi iz Soluna“ EU je čvrsto obećala šest zemalja zapadnog Balkana pristup EU. Nezvanično ovo obećanje je već odavno pod znakom pitanja jer je u Uniji zavladao umor od proširenja.

Sada je međutim EU prvi puta otvoreno pogazila riječ: Zbog veta Francuske Albanija i Makedonija ne mogu započeti već obećane pristupne pregovore.

Odluka samita EU od prošlog petka izazvala je u cijelom regionu Zapadnog Balkana nevjericu i ogorčenost. Političke posledice odbijanja mogle bi biti veoma ozbiljne a mnogobrojni vodeći političari iz zemalja EU već govore o „istorijskoj grešci“.

Posebno gorko je nezapočinjanje pristupnih pregovora za Makedoniju. Zaključak iz Brisela izazvao je u zemlji političku krizu – socijaldemokratski premijer Zoran Zaev govorio je o „velikoj istorijskoj nepravdi“ i najavio prijevremene izbore za april slijedeće godine kao i svoju ostavku u januaru.

U januaru je Makedonija nakon skoro tri decenije neprekidnog spora oko imena sa susjedom Grčkom ime države promijenila u „Sjeverna Makedonija“. To je bio ne samo jedinstven postupak u svjetskoj istoriji nego i za veliki dio Makedonaca izuzetno ponižavajući. Ipak vlada pod premijerom Zaevem je prihvatila ovaj bolni istorijski kompromis u takozvanom Prespanskom dogovoru – i radi toga da bi otvorila put za pristupne pregovore sa EU.

Narušavanje tabua moglo bi postati normalno

Osim toga Sjeverna Makedonija je trenutno jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja ozbiljno teži ka baznim demokratskim i državnopravnim reformama. Proces je trnovit i praćen mnogim zastojima. Već nekoliko mjeseci zemlju potresa jedna teška korupciona afera. Makedonija je ipak nakon uspješne „šarene revolucije“ iz 2016. pozitivan primjer u regionu.

Međutim ako nakon prijevremenih izbora slijedećeg proljeća na vlast ponovo dođu nacionalisti, put zemlje biće nepredvidiv. Jedno je sigurno: Bivši premijer Nikola Gruevski, koji je 2018. pobjegao u Mađarsku, bio je za vrijeme svoje vladavine toliko beskrupulozan da je bio spreman zemlju uvesti u građanski rat da bi ostao na vlasti.

U slučaju Albanije odbijanje pristupnih pregovora je već shvatljivije. Reforme pravosuđa i pravne države su zakočene a nominalno socijalistički premijer Edi Rama, koji je na vlasti od 2013., je pod sumnjom da se njegova partija drži na vlasti uz pomoć organizovanog kriminala, posebno droga mafije. Sam Rama, na Zapadu poznat po svojim nastupima u teniskama i obožavan kao umjetnik, unutrašnjepolitički sve više drži autoritarni stil.

Podjela pristupnih pregovora – sa odlaganjem za Albaniju i početkom za Sjevernu Makedoniju – bila je mogućnost za EU da sačuva svoju vjerodostojnost u regionu. Međutim, Francuska se suprotstvila i ovome prijedlogu.

Time je EU odbacila opciju da na zapadnom Balkanu djeluje miroljubivo i da daje podstreke. Političko i državnopravno narušavanje tabua moglo bi sve češće postajati normalan slučaj:

• Ponovno otpočinjanje dijaloga između Srbije i Kosova pod pokroviteljstvom EU nije realno, u najboljem slučaju može se održati uz posredovanje dvojice novih američkih specijalnih izaslanika Palmera i Grenella; vjerovatnije je da će obje zemlje intenzivirati svoj diplomatski rat.
• Scenario „Velike Albanije“ – dugoročno ujedinjenje Albanije i Kosova – moglo bi se etablirati kao realna dugoročna politička perspektiva.
• U Bosni i Hercegovini politički predstavnici Hrvata i posebno Srba oko Milorada Dodika dovodiće još jače nego do sada u pitanje bosansku državu i radiće na separatističkim scenarijima.
• Odluka je težak udarac za aktere civilnog društva u regionu i pojačani signal na vladare kao što je crnogorski šef države Milo Đukanović, da korupciju i nepotizam još otvorenije provode.

Nasuprot raširenom političkom šaputanju odluka EU samita za sada ipak ne znači da će Rusija, Kina ili Turska na regionu Zapadnog Balkana uskočiti u prazan prostor koji ostavlja Brisel. Jer prije svega Rusija i Turska nemaju ni izdaleka finansijska sredstva koja Evropa trenutno ulaže u regionu. Međutim, bez sumnje Rusija, Kina i Turska znaće iskoristiti nekonzekventnost EU. Zapadni Balkan će time ubuduće postati još nepreglednija geopolitička siva zona.

spiegel.de