Presuda koja je otvorila Pandorinu kutiju problema

tačno.net
Autor 5.7.2013. u 10:42

Presuda koja je otvorila Pandorinu kutiju problema

Bankama je naloženo da u roku od 60 dana klijentima kredite u švicarcima pretvore u kunske s fiksnom kamatom.

Pišu: Tin Bašić, Ana Blašković

U povijesnom sudskom ogledu klijenata i banaka prvu bitku dobili su potrošači. Sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Radovan Dobronić presudio je u korist Saveza Potrošač, a banke proglasio krivima zbog upotrebe valute klauzule u švicarskom franku i jednostrane primjene promjenjive kamatne stope.

Presuda je izazvala euforiju u javnosti, no istodobno otvorila Pandorinu kutiju problema za financijski sektor i kompletno gospodarstvo zbog mogućeg vrlo širokog tumačenja presude. Obrazlažući odluku sudac je rekao da su banke povrijedile kolektivne interese i prava potrošača jer korisnike kredita nisu informirale u cijelosti, te jednostrano povećavale kamatne stope bez jasno utvrđenih parametara izračuna. “Bankama se nalaže da u roku od 60 dana potrošačima ponude da glavnicu izraze u kunama uz ponudu fiksne kamatne stope. Bankama se zabranjuje isto ponašanje ubuduće”, odlučio je Radonić. HNB  u četvrtka nije imao komentara, dok su iz banaka poručili da presuda zasad nema pravnih učinaka te pozvali klijente da uredno izvršavaju obveze.

Ostane li presuda nepromijenjena i na višim sudskim instancama koje će prema najavama banaka zasigurno uslijediti, njezine posljedice neće se ticati samo osam banaka koje su u četvrtak iz sudnice izašle kao gubitnici. Posljedice presude bi bile dalekosežne i nesagledive, smatraju sugovornici Poslovnog dnevnika koji su uglavnom željeli ostati anonimni. “Presuda ne može imati pozitivne rezultate već potencijalno samo negativne. Sudac je de facto u obrazloženju zabranio upotrebu valutne klauzule, ali i upotrebu promjenjive kamatne stope. U hrvatskom financijskom sustavu 99 posto svih kreditnih aranžmana pokriva jedan od ta dva instituta”, kaže naš sugovornik blizak središnjoj banci.

Problem osam banaka
Valutna klauzula ne nalazi se samo u kreditnim ugovorima banaka već je čvrsto ugrađena u cjelokupnu lepezu financijskog poslovanja. Više od 80 posto štednje denominirano je ili vezano uz stranu valutu, uglavnom eure, prisutna je u međunarodnoj razmjeni, osiguravateljnom biznisu pa sve do kupoprodajnih ugovora građana. Sudski pravorijek za osam banaka, Zagrebačku, Privrednu, Erste, RBA, Hypo, OTP, Societe Generale Splitsku i Sberbank, za početak će značiti oko 440.000 kuna troškova koje moraju podmiriti. No, to je kap u moru onog što bi moglo uslijediti jer se otvara pitanje hoće li i koliko banke rezervirati novca za taj sudski proces. Zakon u tom dijelu nije sasvim jasan jer banke rade rezervacije na temelju individualnih tužbi, ali postoji i kategorija rezervacija za opće rizike, pa će odluka hoće li na stranu stavljati dio dobiti prije (eventualne) pravomoćnosti presude ovisiti o odluci Hrvatske narodne banke. U postojećem scenariju vraćanja priče švicarskog franka na početak financijski udar na banke procijenjen je u rasponu od 14 do 18 milijardi kuna. Njega treba promatrati u kontekstu već najavljenih dodatnih rezervacija za rast loših kredita pa bi kumulativni učinak značio da najveće banke u narednih nekoliko godina ne bi poslovale s dobiti, dok bi manje vjerojatno nestale s tržišta. Što bi takvo čišćenje značilo za povjerenje i stabilnost bankarskog sustava nitko se od naših sugovornika ne usudi prognozirati.

Odgovor ministra
S obzirom na široku primjenu valutne klauzule u gospodarstvu, procjena koliki bi ukupni udar financijskom sustavu izazvalo praktički je nemoguće kvantificirati, no imalo bi dovoljno potencijala da izazove potpuni kaos.  Ministar financija Slavko Linić kratko se osvrnuo na presudu rekavši da je “to sad stvar banaka, koje neka rješavaju takvu sudsku presudu”. Neslužbeno bankari odgovaraju da će se ta teorija testirati već u ponedjeljak kada bi ministar trebao ponuditi na upis dio obvezničkog plasmana između četiri i pet milijardi kuna obveznica uz valutnu klazulu, a još toliko bit će ‘čista’ kunska obveznica. “Bez klauzule banke će transferirati eure iz pasive (štednje) u kunsku aktivu (kredite) samo uz kompenzaciju što znači rast premije rizika i cijene kapitala”, istaknuo je jedan bankar.

‘Žalit ćemo se na presudu, poslovali smo u skladu sa zakonima’

Banke ne bi trebale imati nikakvih problema ukoliko će morati vraćati preplaćeni iznos klijentima koji su podizali kredite u švicarskim francima.
“Postoji računovodstvena tehnika koja se zove vremensko razgraničenje. Ona omogućuje da banke rezerviraju novac za gubitke u vremenskom razdoblju koje je identično onome u kojem su te kredite nudili. Dakle, banke mogu te rezervacije po malo raspoređivati u razdoblju oe pet šest godina i to se ne bi trebalo previše osjetiti u dobiti”, zaključuje profesor Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Ističe da je očekivao ovakvu presudu i nije iznenađen budući da su banke nudile kredite u valuti za koje nisu imale pokriće u depozitima.

“Presuda pokazuje da je kompletni sustav zakazao: HNB-ov nadzor i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja jer se pokazalo da banke imaju preveliku tržišnu moć što je očito kad jednostrano mijenjaju uvjete kredita na lošije za klijente, pa sve do tijela koje je zaduženo za zaštitu potrošača”, kaže Maruška Vizek sa zagrebačkog Ekonomskog instituta. Smatra, međutim, da se od presude previše očekuje. “Od presude se očekuje da mijenja ‘krive Drine’. Ona bi trebala riješiti posljedice, a temeljni problem pitanje kako se dogodilo da banke imaju toliku moć, ostaje. Tko garantira da se slična situacija neće ponoviti u budućnosti?”, zaključuje Vizek.

“No, problem leži u tome što nitko ne može izračunati ni procijeniti koliko bi te rezervacije mogle iznositi. Banke bi u slučaju pravomoćne presude morale posebno izračunati povrat za svaki kredit u švicarskim francima koje su plasirale. A to u ovim trenucima izgleda nemoguće”, kažu analitičari.

“Što se tiče rezervacija rizika troškova zbog mogućeg plaćanja odšteta, banke su već samim podizanjem tužbe od Udruge Franak trebale provesti stanovitu rezervaciju u godišnjem obračunu financijskih rezultata za 2012. godinu. Koliko, to ovisi o procjeni banke koliki udio štete može iznositi u vezi s danim kreditima”, kazao je Vlado Brkanić, glavni urednik RRiF-a.

Iz Raiffeisen banke poručuju da ne komentiraju nepravomoćne presude te će postupiti u skladu s pravomoćnom presudom kada bude donesena.

“Hypo Alpe Adria banka nema običaj komentirati djelovanje suda kao ni nepravomoćnih presuda. Ipak, vjerujemo kako u spomenutom slučaju svi argumenti nisu jednako uzeti u obzir te ćemo se stoga uložiti žalbu na prvostupanjsku presudu”, poručuju iz Hypo banke.

Iz Zagrebačke banke kažu da čak i slučaju pravomoćnosti takve presude, prema prvim procjenama koji uključuju najšire scenarije, banka “ima više nego dovoljno kapitala za nastavak svog urednog poslovanja”.

“U ovom trenutku možemo kratko reći da ćemo poduzeti sve potrebne korake kako bismo u drugostupanjskom postupku dokazali da je poslovanje banke bilo u skladu sa svim pozitivnim propisima Hrvatske”, kratko kažu iz Erste banke.

Privredna banka Zagreb naglašava da se radi o nepravomoćnoj presudi te da će u zakonskom roku uložiti žalbu na presudu koju na temelju dosadašnjeg tijeka postupka smatra činjenično i pravno neutemeljenom. “S obzirom da se radi o nepravomoćnoj presudi koja još ne proizvodi pravne učinke pozivamo sve svoje klijente da i dalje izvršavaju svoje obveze prema banci na način i u rokovima kako je to ugovoreno postojećim ugovorima o kreditu i uručenim otplatnim planovima, a banka će u cijelosti postupiti po pravomoćnoj presudi kada ona bude donesena”, poručuju iz PBZ-a.

Primjeri iz regije

BiH
Općinski sud u Mostaru sredinom prošlog mejseca donio je nepravomoćnu presudu da je Hypo banka nezakonito plasirala kredite u švicarskim francima klijentima u Bosni i Hercegovini. Sud presudio da je Hypo banka prekršila Zakon o deviznom poslovanju u valutnoj kluazuli, kao i Zakon o obveznim odnosima. U presudi stoji da banka nije imala pravo obračunavati rate kredita prema tečaju na dan plaćanja, nego prema onome na dan sklapanja ugovora. Također, banka nije smjela obračunavati kamatnu stopu promjenljivom maržom, nego samo pratiti promjenu libora na tržištu. Prema evidenciji bh Udruge Franak kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima, koristi više od 10.000 klijenata, od kojih 7000 u Federaciji BiH. Inače, riječ je o prvoj ovakvoj presudi u Federaciji BiH.

Srbija
Udruženje bankarskih klijenata, Efektiva, podnijelo je u veljači Prvom osnovnom sudu u Beogradu tužbu protiv Hypo Alpe Adrija, Piraeus i EFG banke, kojom se traži zaštita kolektivnih interesa bankarskih klijenata, a riječ je o prvoj kolektivnoj tužbi u Srbiji. Iz Efektive su poručili kako su razlozi tužbe bazirani na ispravljanju posljedica koje je na korisnike kredita ostavilo nedopušteno ugovaranje valutne klauzule u švicarskim francima, kao i posljedica jednostranog mijenjanja kamata i kamatnih marži od strane banaka, a ove tri banke su izabrane zato što za njih postoji najviše dokumentacije. Inače, već su se ranije na pojedinačne tužbe odlučilo nekoliko dužnika iz Srbije. Iz Efektive poručuju kako je u Srbiji već doneseno dvadesetak nepravomoćnih presuda u privatnim tužbama kojima se jednostrane odluke banaka za povećanje kamatnih stopa proglašavaju ništetnima, zbog čega će banke morati preplaćene razlike u iznosima anuiteta vratiti potrošačima.

Crna Gora
Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) podigao je u travnju kolektivnu tužbu protiv Hypo Alpe Adria banke u ime oštećenih klijenata koji imaju stambene kredite vezane za švicarski franak. Iz CEZAP-a je priopćeno kako je Hypo Alpe Adria banka dovela potrošače u zabludu, vezajući otplatu kredita za švicarski franak, iako kredit nije isplaćivan u toj valuti nego u eurima. Smatraju kako takvi stambeni krediti predstavljaju klasičan primjer štetnih ugovora, a klijenti upali u dužničko ropstvo i našli se na rubu ponora jer ih banka nije informirala o potencijalnim rizicima koji proizlaze iz takvih ugovora, što nije u skladu sa Direktivama EU niti Zakonom o zaštiti potrošača i Zakonom o obveznim odnosima.

poslovni.hr

tačno.net
Autor 5.7.2013. u 10:42

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija