Američki škriljski boom utiče na Evropu. Firme zaustavljaju plinske elektrane

Povezani članci

• The Wall Street Journal: Intervencija u Siriji uticat će na globalnu ekonomiju
• Povratak zlata kao sredstva plaćanja
• Guverner Rusnok: Ne bojimo se ekonomiju malo ohladiti povećanjem kamatnih stopa
• Ovaj profesor ekonomije tvrdi da je inflacija rizik kojim se itekako treba pozabaviti
• Otapanje arktičkog leda otvara put supertankerima
• Mitrović prodaje udio u Pinku Sorosevu SBB-u

By: ČTK

Preveo: Ešref Zaimbegović

Evropske energetske firme u poslednje vrijeme zaustavljaju jednu plinsku elektranu za drugom. Ni najmodernije plinske elektrane naime nisu sposobne konkurisati rastućem uvozu jeftinog uglja iz viškova u USA gdje elektrane zahvaljujući „škriljskoj revoluciji“ masovno prelaze na plin. Piše to list The Wall Street Journal (WSJ). Posljedice američkog škriljskog booma osjećaju i češke i slovačke elektrane.

Poslednjim ukazateljem tog trenda je saopštenje njemačkog koncerna E.ON da razmišlja o obustavljanju proizvodnje u nedavno izgrađenoj plinskoj elektrani u slovačkim Malzenicama. Pritom se E.ON dogovorio sa njemačkim regulacionim uredom da ostavi u radu dvije svoje moderne plinske elektrane u Njemačkoj iako na njima gubi.

Prošlog tjedna komercijalni direktor češke firme ČEZ  Alan Svoboda je rekao da se u većem dijelu godine firmi ne isplati počinjati proizvodnju u potpuno novoj plinskoj elektrani u Počeradima, zato što je sada prozvodnja električne energije iz plina zbog skupog plina, jeftinog uglja i viške emisionih dozvola skuplja. Ovoga tjedna odlučila je norveška Statkraft o zaustavljanju svoje plinske elektrane u Njemačkoj a slične korake preduzimaju i energetske firme u Britaniji i drugdje u Evropi.

Za evropsku politiku to predstavlja dilemu – jeftinija energija iz uglja može potporiti rast oslabljene ekonomike, međutim ekspanzija uglja je u cjelini nespojiva sa evropskim planovima snižavanja emisije staklenikovih plinova. Te plinske elektrane ispuštaju na jedinicu energije znatno manje nego one na ugalj.

Ugalj u Evropi je pojeftinio kao poslijedica prelaska američkih elektrana sa uglja na još jeftiniji plin, čija dostupnost je naglo porasla zahvaljujući razvoju proizvodnje iz škriljca.  USA sada ima viškove uglja i izvozi ih u prekookeanske zemlje.

Lani je američki izvoz uglja u Evropu porastao za 19%, navodi američki Ured za energetske informacije (EIA). Cijena uglja na evropskoj energetskoj berzi EEX pala je za posljednju godinu za 19% dok je cijena većine plina u Evropi vezana na cijene nafte koje su ostale relativno visoke.

Ugalj iz USA snižava njegovu cijenu u Evropi i istiskuje plin iz proizvodnje električne energije. Naprimjer u Britaniji je udio uglja u proizvodnji energije porastao na maksimum za posljednjih 17 godina dok je udio plina sličnim tempom pao. Situaciju plinskih elektrana značajno otežava i ekspanzija obnovljivih izvora kao što su vjetar i sunce, zato što je njihova proizvodnja obično visoka u špicama za što su planirane i plinske elektrane.

„Preduzeća vrlo teško proizvode rentabilno u plinskim elektranama a to važi i za najmodernija postrojenja“ rekao je analitičar firme IHS Kash Burchet.

Naglo pojeftinjenje uglja može međutim imati za evropsku energetiku značajan doprinos. „U ovom trenutku ekonomika ima korist od jeftine energije,“ rekao je finansijski direktor E.ON Marcus Schenck. To za njega međutim važi „samo ako kažemo da zaštita životne okoline neće biti politički prioritet“.

Izmjenu pristupa u tom smjeru, koja je u kontrastu sa nedavnim oduševljenjem EU za sniženje emisije, naznačio je evropski komesar za energetiku Günther Oettinger. On je prošli mjesec, prema WSJ rekao, da bi EU svoju energetsku politiku trebala raširiti iz dosadašnjeg uskog gledanja samo na sniženje emisije i početi davati značaj i tome da energija bude cjenovno pristupačna.

Nagli razvoj obnovljivih izvora energije u Evropi doveo je do značajnog porasta cijena za korisnike i teškim deformacijama energetskog tržišta. Proizvodnja solarnih elektrana na vjetar je osim toga nestalna i nepredvidiva a visoko fleksibilne plinske elektrane su idealne kao njihova rezerva. Njihovo zaustavljanje tako može dalje pogoršati energetsku situaciju u Evropi i narušiti energetsku sigurnost kontinenta, rakao je Burchet.

patria.cz