Bankari i ministri finansija smatraju da evropska kriza još nije okončana

Povezani članci

• Kako nastaje prezaduženost?
• Od fonda za razvoj turizma ništa do srpnja
• Ruski proizvođač automobila Lada: nikada više predmet ismijavanja
• Juncker predstavlja investicijski plan težak 315 milijardi eura
• Džozef Stiglic: Narodna vladavina, iz 1% naroda, za 1% naroda
• ‘Presuda protiv banaka je jasna, sve ostalo su zastrašivanja’

Draghi upozorava na posljedice bankrota Kipra

Evropska kriza uprkos stabilizaciji eura još nije okončana. Za prevazilaženje ekonomskih problema i sniženje velike nezaposlenosti biće potrebno još niz godina. To su rekli bankari i ministri finansija na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Šef Evropske centralne banke (ECB) Mario Draghi se pribojava da bi bankrot Kipra mogao ugroziti cijelu eurozonu i traži brzu pomoć toj zemlji.

Švedski ministar finansija Anders Borg prognozira da će se stopa nezaposlenosti u ovoj godini samo malo sniziti na 11,7% sa prošlogodišnjih 11,8%. Upozorio je da gospodarski rast stagnira, realne plate u većini zemalja se ne povećavaju a neke države će još godinama morati raditi na reformi tržišta radne snage.” Veoma je opasno tvrditi da je kriza prošla”, kaže Borg.

Neimenovani evropski bankar je rekao agenturi Reuters da optimizam finansijskih tržišta da je rizik raspada eurozone iza nas nije realan. “ Kriza nije okončana” rekao je on.

Predsjednik Evropske centralne banke Mario Draghi je u petak u Davosu ocijenio da bi se ekonomika eurozone mogla oporaviti u drugom polugodištu ove godine. Međutim, osporavao je komentare koji bi mogli dati naznaku da je situacija već blisko normalnoj. Po njemu ekonomika kao cjelina se stalno susreće sa ozbiljnim problemima.

Šef ECB pritišće na Berlin: Suglasite se sa pomoći Kipru

Mario Draghi se našao u sporu oko spašavanja Kipra sa njemačkim ministrom finansija Wolfgangom Schäublem kome se do pomoći prilično netransparentnom Kipru ne ide. Draghi tvrdi da bi bankrot zemlje koja u ekonomici valutne unije učestvuje sa 0,2% mogao ugroziti cijelu evrozonu. O tome piše njemački nedjeljnik Der Spiegel.
Prošle sedmice je Draghi, prema pisanju Spiegla, na zasjedanju ministara finansija eurozone odbio Schäubleov stav da Kipar nije “sistemski važan” i da njegov bankrot ne znači nikakvu opasnost za eurozonu. Šef ECB je to argumentovao tim da dvije najveće kiparske banke, o čije spasavanje prije svega ide, imaju široku mrežu filijala u Grčkoj i da bi strah klijenata o sigurnost depozita mogao brzo okončati krhko smirenje u toj zemlji i cijeloj eurozoni.

Schäuble je nekoliko puta izjavljivao da zasada, nije uopšte jasno da li “problem Kipra može biti opasnost za eurozonu kao cjelinu”. Na stranu Draghija su se, prema izvorima Spiegla, postavili evropski komesar za gospodarsvo Olli Rehn i šef fonda za spašavanje evrozone ESM Klaus Regling. Pred ponovnim opadanjem povjerenja u eurozonu zbog kiparske krize opominje i njemački član užeg rukovodstva ECB Jörg Asmussen.

Njemačka kancelarka Angela Merkel poziva Kipar da provede ekonomske reforme a posebno da donese zakon protiv pranja prljavog novca. Kipar funkcioniše kao poreski raj za bogate Ruse, ali odbija optužbe da je centar pranja prljavog novca.

Kipar je lani u junu zatražio pomoć od Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda pošto su dvije najveće domaće banke, zbog svoje povezanosti sa Grčkom, imale ogromne gubitke i morale zatražiti pomoć od države. Zemlja se susrela i sa prvom recesijom za skoro 40 godina i više od godine nema pristup na tržište kapitala. Kipar je trećim najmanjim članom eurozone. Visina pomoći zasada nije ustanovljena, prema nekim izvorima mogla bi dosegnuti 17,5 milijardi eura što je ravno godišnjem grubom domaćem proizvodu zemlje. Od toga bi banke trebale dobiti deset milijardi eura.

Patria Online

Preveo: Ešref Zaimbegović