BIH – visoko-rizična država za pranje novca

Edin Osmančević
Autor 3.2.2020. u 09:21

BIH – visoko-rizična država za pranje novca

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock/Getty images (Thinkstock/Getty images)

I dok se strane investicije mjere u milionima dotle bh. dijaspora iz godine u godinu povećava svoje novčane doznake rodbini. Samo u prvih 9 mjeseci 2019. godine bh. dijaspora je poslala 2,7 milijardi KM, dakle iznos koliko za čitavu 2018. godinu. Jedan od paradoksa visokih novčanih doznaka iz inostranstva je izostanak većih socijalnih buntova. Ali i etabliranje jedne politike koja sve više postaje klijentelistička i instrument enormnog bogaćenja mafijaških kartela. Svaka pomisao na promjene i približavanje EU se odbacuje jer u tom slučaju pravna država bi morala funkcionisati i reagirati.

Autor ovog teksta radi u jednoj od većih švedskih banaka i u posljednjih nekoliko godina aktivno radi na aktivnostima sprovođenja ovog zakona u švedskom platnom prometu. Tako se na redovnim mjesečnim raportima prezentuje lista visoko rizičnih zemalja za pranje novca i finansiranje terorizma na kojoj se već nekoliko godina, zajedno sa 34 druge države, nalazi i naša država Bosna i Hercegovina. Pomiješani osjećaj poniženja i političke stvarnosti je nesumnjivo odraz nonšalantnog odnosa čiju odgovornost imaju prije svega bh. političari, dakle predstavnika vlasti  države koja stremi, da jednog dana postane dio velike europske obitelji.

Zakon o pranju novca je EU direktiva donesena augusta 2017. godine u cilju spriječavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Pranje novca je proces prikupljanja novca na nezakonit, ilegalan način putem krivičnih radnji (šverc, droga, prodaja oružja i sl.)  a cilj je da se on ”opere” i uključi u legalne tokove poslovanja. Od tada do danas EU Zakon o pranju novca je pretrpio niz izmjena, zadnju 1. januara 2020. gdje se od financijskih aktera, kao što su to banke i druge slične financijske ustanove, zahtjeva strožija kontrola toka novca i njihovih kupaca koji koriste bankovne usluge. Vjerujem da vrlo mali broj bh. građana zna da se Bosna i Hercegovina danas nalazi na crnoj listi EU zajedno sa 35 drugih zemalja, poput Sjeverne Koreje, Pakistana, Avganistana, Ugande, Belize, Omana i niza drugih. Mnogi bh. građani koji šalju novčane doznake iz inostranstva nisu svjesni da se njihove transakcije prema BiH  tretiraju kao visoko-rizične zbog čega im evropske banke mogu uskratiti svoje usluge ili biti predmetom istrage državnih financijskih inspekcija.

U izvještaju Radne grupe za Procjenu rizika za pranje novca i finansiranje terorizma u BiH za period 2018-2022 ističe se da su sektori notara i prodaje nekretnina visoko rizični dok su bankarski sektor i sektor advokata srednje visoko rizični sektori. Organizovane kriminalne grupe često koriste različite kanale za ”pranje” nelegalno stečenog novca. Najčešće se kupuju nekretnine, ili participira u izgradnji građevinskih objekata, premda nerijetko se novac šalje i u inostranstvo. Pranje novca vodi kriminalizaciji društva i narušava ekonomsku stabilnost. Oni koji su nelegalno došli do značajnih suma novca stiču ugled, bogatstvo i moć i nastoje da preuzmu kontrolu privrednog i finansijskog sistema. Negativna reputacija naše zemlje je također povoljna destinacija raznih kriminalnih organizacija sa kratkoročnim ciljevima. Zašto se gotovo ništa ne preduzima da se to stanje promjeni, možda će biti jasnije iz ovog što slijedi u nastavku.

Biti na crnoj listi EU i biti označena kao visoko-rizična država za pranje novca, čini se, nije ničiji problem u BiH. Posljedice su međutim enormne. Potencijalni strani investitori se savjetuju da odustanu od investiranja u takve države. Baš kao što je to učinio i jedan od  vodeći  švedskih, financijskih časopisa  ”Dagens nyheter” (Dnevne vijesti) u svom članku ”Zemlje koje mogu naštetiti vašem preduzeću!”, od 30. januara 2020. godine gdje upozorava investitore na visoke rizike stranih ulaganja u zemlje sa crne liste. Zato nije nikakvo čudo što Centralna banka BiH bilježi svega 650 miliona direktnih stranih investicija u prvoj polovini 2019. godine.

I dok se strane investicije mjere u milionima dotle bh. dijaspora iz godine u godinu povećava svoje novčane doznake rodbini. Samo u prvih 9 mjeseci 2019. godine bh. dijaspora je poslala 2,7 milijardi KM, dakle iznos koliko za čitavu 2018. godinu. Jedan od paradoksa visokih novčanih doznaka iz inostranstva je izostanak većih socijalnih buntova. Ali i etabliranje jedne politike koja sve više postaje klijentelistička i instrument enormnog bogaćenja mafijaških kartela. Svaka pomisao na promjene i približavanje EU se odbacuje jer u tom slučaju pravna država bi morala funkcionisati i reagirati.

Nijedan bh. političar nije ozbiljnije niti pokušao da bh. građanima objasni zašto je BiH svrstana na crnu listu i kakve posljedice trpe bh. građani i poslovni subjekti zbog ovog stanja.

Teško je povjerovati da će se trend rasta doznaka iz inostranstva održati nakon 1. januara 2020. godine nakon pooštrenih mjera Zakona o pranju novca koji je stupio na snagu. Transakcije bh. dijaspore će biti pod oštrom lupom i kontrolom EU a nisu isključene i skuplje bankovne usluge kako bi se one umanjile.

Edin Osmančević
Autor 3.2.2020. u 09:21

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija