Časopise mori sve veći broj opoziva članaka

Povezani članci

• Valutni rat završio i prije nego je počeo
• Vlasnik Amazona kupio Washington Post
• Šta će nam išta
• Njemačke pivovare protiv škriljca: Fraking će onečistiti našu vodu
• U Indiji pacijenti se okomili na patente
• Koliko je na svijetu zlata? Prema ekspertima ima ga petnaest puta više nego što se misli

Ujesen 2010. godine Ferric C. Fang, glavni urednik časopisa Infection and Immunity, otkrio je da je jedan njegov autor falsificirao nekoliko članaka. “Prije tog nesretnog događaja, naš časopis je u 40 godina svojega postojanja povukao samo devet članaka”, kaže. Časopis je povukao šest članaka autora Naoki Morija sa Sveučilišta Ryukyus u Japanu. Otad su i neki drugi znanstveni časopisi povukli dvadesetak Morijevih članaka, navodi blog Retraction Watch.

S kolegom urednikom Arturom Casadevallom s Medicinskog fakulteta Albert Einstein u New Yorku, Fang je došao do zaključka da opozivi članaka ne samo što rastu zabrinjavajućom brzinom, već su i dijelom puno ozbiljnijeg problema, “simptom nefunkcionalne znanstvene klime”, kako se Fang izrazio.Casadevall kaže da je znanost nažalost postala igra u kojoj pobjednici grabe plijen zbog razvratnih poticaja koji navode znanstvenike na prečace, a ponekad i zloporabu povjerenja. “To nam predstavlja golemu prijetnju”, objasnio je. U ožujku su ova dvojica urednika u paralelnim uvodnicima časopisa Infection and Immunity pozvali na reformu. Predstavili su svoje strahove i na sastanku odbora za znanost, tehnologiju i pravo Nacionalne akademije znanosti održanom 27. ožujka, a članovi panela s njima su se složili. Poznavatelji zbivanja uvjereni su da se područje znanosti mijenja na zabrinjavajući način, osobito biomedicinska istraživanja, na koja otpada sve veći udio državnih ulaganja u znanost. U listopadu 2011. godine časopis Nature izvijestio je da se broj povučenih članaka u posljednjih desetak godina deseterostruko povećao. Časopis The Journal of Medical Ethics 2010. je objavio studiju prema kojoj su razlozi nove bujice povlačenja članaka mješavina zloporabe povjerenja i nenamjernih pogrešaka. Da bi preživjeli u profesionalnom svijetu, znanstvenici osjećaju potrebu da objave što veći broj članaka moguće, i to u uglednim časopisima.Ponekad radi ostvarenja tog cilja pođu prečacem ili namjerno zloporabe povjerenje. Najveći broj opoziva članaka prema Fangavoj studiji ima vodeći medicinski časopis The New England Journal od Medicine. Fang, profesor pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Washingtonu kaže da do nekih grešaka nedvojbeno dolazi zbog pritiska objave članka u uglednom časopisu.

Naime, svake godine fakulteti ili instituti proizvedu po nekoliko novih doktora znanosti koji se moraju natjecati za ograničeni broj radnih mjesta. Dakle, konkurencija je surova. No isti ti fakulteti i instituti imaju koristi od velikog broja postdiplomaca koji obavljaju veći broj znanstvenih istraživanja. “Osobno to vidim kao piramidalnu shemu”, kaže Paula Stephan, ekonomistica pri Sveučilištu Georgia State. Dobar članak u uglednom časopisu može vam osigurati daljnji tijek karijere, dok biste zbog nedostatka istog ili lošeg članka možda morali napustiti područje znanstvenog djelovanja.Prirodoznanstveni fakulteti računaju na neprekinuti i stabilan niz stipendija i subvencija vlade Sjedinjenih Američkih Država i ostalih ustanova. Danas Nacionalni institut za zdravlje prihvaća puno manji postotak prijava za subvenciju, ali brojna sveučilišta i dalje očekuju da će znanstvenici ostvariti velik dio svoje plaće kroz subvencije, a taj pritisak utječe i na način promicanja tih znanstvenika. “Dakle, kvaliteta istraživanja ili projekta nije bitna”, objašnjava Fang. Stephan kaže da su sveučilišta podigla gomilugrađevina s ciljem privlačenja uspješnih znanstvenika. Neka od njih čak su se i zadužila, računajući na to da će im priljev novca od subvencija u konačnici otplatiti zajmove. “Ali to će im se obiti o glavu”, kaže. Uz sav taj pritisak, znanstvenici ponekad nemaju dovoljno vremena za provjeru rezultata istraživanja. “Ali ne smiju si dopustiti poricanje svoje hipoteze”, objašnjava Fang.Fang i Casadevall smatraju da je za promjenu sustava potrebno postdiplomatima bolje objasniti temeljna pravila rada u znanosti. Također bi ukinuli sustav prema kojemu se subvencije dodjeljuju šačici znanstvenika. Jedno rješenje bilo bi postaviti gornju granicu na iznos koji se smije dodijeliti zasebnim znanstvenim ustanovama. Ovi urednici također predlažu promjenu pravila za dodjelu znanstvenih nagrada. 

The New York Times