Devalvirana valuta stvorila duboke probleme

Povezani članci

• Borba protiv mita u poslovnom svijetu
• Analiza Istinomjera: BiH na sigurnom putu ka začelju međunarodnih statistika
• Vlada u škripcu: sve smo bliži uvođenju poreza bankama
• Novi val stranih ulaganja u Europskoj uniji
• U raljama bankara
• Strani investitori bježe sa Balkana

Osamdesetogodišnji umirovljenik Zoltan Zsoter od svijeta deviznih špekulacija ne može biti udaljeniji, ali pravi je primjer kako se globalni financijski sustav može strašno negativno odraziti na obične ljude. Zsoter je jedan od stotina tisuća Mađara koji su digli kredite za stan u švicarskim francima i drugim stranim valutama, kao što je euro.

Takvi su se krediti u dobrima vremenima nudili po primamljivo niskim kamatama, ali onda je vrijednost mađarske valute naglo opala, a Zsoterova se mjesečna rata gotovo udvostručila. “Živim od dana do dana”, kaže. Nakon što više nije mogao otplaćivati kredit, danas od mirovine od 50.000 forinti plaća 41.000 forinti(163 dolara) da bi u svojem skromnom stančiću u Budimpešti živio kao podstanar. Priča o Mađarskoj može poslužiti kao upozorenje onima koji smatraju da bi Grčka ponovno mogla postati konkurentna ako se vrati domaćoj valuti. Prema njihovoj teoriji, vrijednost drahme opala bi u odnosu prema euru, a proizvodi bi se po cijeni mogli natjecati s državama kao što je Turska. Isto tako, teorija kaže, pad vrijednosti valute trebao bi pomoći gospodarstvu tako što će izvozni proizvodi biti jeftiniji i što će se smanjiti cijena rada u odnosu na susjedne zemlje. Međutim, ekonomisti i poslovnjaci tvrde da prednosti slabe valute poništavaju negativni čimbenici, kao što je nagli porast cijena uvoznog goriva ili uvoznih dijelova za mađarske tvornice, da ne spominjemo znatno viša davanja za kredite u stranoj valuti. “Koju god danas pobjedu izborili, sutra će nam se obiti o glavu”, ističe Radovan Jelasity, izvršni direktor mađarskog ogranka austrijske Erste Bank. Mnogi kritičari tvrde da je zemlji također naštetila oštra taktika premijera Viktora Orbana. Kažu da je svojom politikom čvrste ruke pogoršao gospodarske probleme u Mađarskoj jer je otjerao strane ulagače, što je agencije za kreditni rejting navelo na smanjenje vrijednosti vladinih obveznica i dovelo do još jačeg pada vrijednosti forinte. Europska je komisija 17. siječnja započela s pravnim postupkom protiv države, a to bi moglo završiti strahovito visokim kaznama.

Premijer Orban proveo je čitav niz zakona koji su mu omogućili da vlast koncentrira u svojim rukama, oslabi konkurentske institucije, kao što je središnja banka, te se otuđi od međunarodnih kreditora i sve većeg broja građana Mađarske. Jedan je zakon proveden kako bi se nacionalizirale privatne mirovine, a time proračunski deficit bolje izgleda. Orban je reagirao na postupak Europske komisije rekavši da će pokrenuti izmjenu nekih zakona. No malo tko očekuje da će Orban lako prepustiti vlast, a postoji stvarna opasnost da bi Mađarska mogla izgubiti status traženog odredišta tvrtki poput njemačkog proizvođača automobila Daimlera, koji će u novoj tvornici jugoistočno od Budimpešte uskoro početi proizvoditi Mercedese. Prinosi na dugoročne mađarske obveznice u siječnju su porasli iznad 10 posto, a ta stopa ne odgovara vladi jer do kraja travnja želi prodati obveznice u vrijednosti od preko milijarde dolara. Međutim, Peter Oszko, koji je obnašao dužnost ministra financija u vladi koja je je 2010. godine vlast ustupila Viktoru Orbanu, kaže da je mađarsko gospodarstvo prema mnogim mjerilima u razmjerno dobroj formi. Ima trgovinski suficit, a dug, koji iznosi 81 posto bruto domaćeg proizvoda, u skladu je s prosjekom EU. No u bliskoj se budućnosti zemlji crno piše jer je stopa nezaposlenosti dosegnula 10,7 posto, a inflacija je 4,3 posto. Mađarska je također jako osjetljiva na gospodarske probleme u zapadnoj Europi jer u te zemlje izvozi većinu proizvoda.

The New York Times