Jilek: Tržište je gladno za stručnjacima internetskog oglašavanja

Jan Jilek, Direktor Ad-neta, internetske oglasne mreže i čelnik hrvatskog ogranka IAB-a primjećuje pomake prvenstveno zahvaljujući agencijama čiji specijalizirani odjeli za oglašavanje na internetu bude svoje ‘uspavane’ klijente’, ali najsnažniji uzlet očekuje od skorašnjeg nacionalnog festivala ogl

U online oglašavanje na hrvatskom tržištu još uvijek se ne ulaže dovoljno, smatra Zagrepčanin Jan Jilek, jedan od pionira internetskog oglašavanja u Hrvatskoj. Direktor Ad-neta, internet oglasne mreže i čelnik hrvatskog ogranka IAB-a, međunarodne organizacije za razvoj internet oglašavanja, ističe i kako na domaćem tržištu, kada je u pitanju internet oglašavanje, nedostaje kvalitetnog kadra, no pomaci nabolje ipak se događaju.

Slijedi li Hrvatska svjetske trendove po pitanju online oglašavanja?
Nažalost, još smo daleko od razine zapadnoeuropskih zemalja, ali to je trend koji nas ne može zaobići. S vremenom ćemo vjerovatno biti kao Velika Britanija, gdje je u prvoj polovici 2010. televizija zauzimala 26%, a internet 24% ukupnog oglasnog kolača. Dakle, televizija i internet tamo drže polovicu cjelokupnog tržišta, a očekuje se da će internet ubrzo preteći televiziju, ako već i nije. Kod nas je tržište internet oglašavanja vrijedno oko 20 milijuna eura, što je oko 7 do 8% ukupne vrijednosti tržišta. Čeka nas dug put, ali već smo jedan dobar dio prošli, a internet je prihvaćen kao obavezan medij u svakoj komunikaciji s korisnicima.

Ulaže li se u taj segment oglašavanja, prema vašem mišljenju, dovoljno?
Mislim da se ne ulaže dovoljno. Dosta smo konzervativna zemlja koja će se uvijek prikloniti provjerenim rješenjima, radije nego isprobavati nove mogućnost koje možda puno bolje funkcioniraju. Pozitivno je to što klijenti iz inozemstva traže ulaganja u internet pa na taj način “tjeraju” naše tržište da se razvija. Broj klijenata koji su se trgnuli i krenuli na interent sve je veći, pa je veliki broj agencija otvorio specijalizirane odjele za internet oglašavanje, koji će ponovo pokrenuti i neke klijente koji možda još “spavaju”. Potrebno je vrijeme da se tržište razvije, da se ljudi educiraju, da klijenti imaju nekoga kome mogu povjeriti svoje budžete i da znaju da će im uloženo biti i vraćeno.

Kada je u pitanju oglašavanje na internetu, što onda možemo očekivati u slijedeće dvije do tri godine?
To je teško pitanje jer se tu stvari jako brzo razvijaju i sutra se može pojaviti neki novi internet servis koji će promijeniti pravila igre i preokrenuti tržište. Ali, sigurno će se oglašavanje sve više aplicirati na mobilnim platformama koje će nam u skorijoj budućnosti vjerojatno postati primaran način informiranja. Također, na internetu će se sve više koristiti video oglasi, a budžeti će rasti u korist interneta.

Je li kriza imala utjecala na razvoj online oglašavanja u Hrvatskoj?
Sigurno jest, ali dvojako. S jedne strane, utjecala je na oglašivače da potraže efikasnije oblike oglašavanja čiji se rezultati mogu i direktno pratiti. To je išlo u korist interneta, ali s obzirom na pad ukupnih budžeta on nije rastao u onoj mjeri u kojoj bi rastao da nije bilo krize. U godini kada je kriza nastupila, očekivali smo u nekim segmentima internet oglašavanja rast od 50%, ali radi ukupnog pada budžeta za oglašavanje rastao je oko 15%. S obzirom da je vrijednost internet oglašavanja bila niska, tih 15% je također malo, no u usporedbi s drugim medijima, rastao je puno više od ostalih.

Jesu li marketinški stručnjaci u Hrvatskoj dovoljno obrazovani po pitanju online oglašavanja?
Na tržištu je ogromna potražnja za kvalitetnim kadrom koji poznaje internet oglašavanje, a ponuda je oskudna. Mali broj ljudi koji znaju ne može educirati velik broj ljudi, pa broj kvalitetno educiranih sporo raste. To generira neke dodatne probleme na tržištu, budući da cijena ljudi koji znaju raste, ali je tržište još uvijek premalo da bi oni bili svima isplativi, bez obzira što to zaslužuju.

Hoće li internet kao komunikacijska platforma s vremenom zamijeniti ostale?
Da, jer nudi sve što nude i ostale, ali i više – prenosi tekst, zvuk, sliku, mobilna je, omogućava komunikaciju među korisnicima i još mnogo toga. Već sada može jasno uočiti utjecaj interneta na medije. Televizije, radija, novinski i magazinski izdavači imaju internetske stranice, međusobno se natječu čija ce biti posjećenija i postaju izravna konkurencija. Svi oni postaju proizvođači sadržaja koji koriste internet za njegovu distribuciju. Primjerice, dnevne novine 24sata pokrenule su televizijski kanal preko interneta, pa možemo reći da se barijere medju industrijama brišu, a internet postaje natjecateljska platforma za sve. Mediji na internetu se za sada razlikuju samo u svojoj specijalizaciji što će se s vremenom uravnotežiti, ali to je tek početak. Vjerujem da će internet u budućnosti u našim životima imati još više upliva jer će putem njega i strojevi međusobno komunicirati te nam na taj način život učiniti sigurnijim i ugodnijim. Zamislite da svi auti na svijetu komuniciraju međusobno, s cestom i s pješacima, koliko bi se moglo smanjiti nesreća a poboljšatidoživljaj putovanja. A sva komunikacija odvijat će se putem internet protokola.

Predsjednik ste hrvatskog ogranka IAB-a, međunarodne organizacije za razvoj tržišta internet oglašavanja. Koje su ključne aktivnosti udruge?
Udruga se bavi edukacijom sudionika tržišta oglašavanja, ali i šire, poput institucija koje mogu imati utjecaj na tržište. Ukoliko te institucije nisu dobro upoznate s mogućnostima i metodama internet oglašavanja, mogu donijeti propise ili zakone koji mogu naštetiti samom tržištu i zato je taj dio izuzetno važan. IAB provodi i istraživanja koja dokazuju efikasnost raznih oblika internet oglašavanja, a na taj način educira struku i promovira internet oglašavanje. Tu su i organizacije seminara, konferencija i natjecanja kroz koja se također educira i promovira struku i nagraduje najbolje.

Uz Hrvatsku udrugu reklamnih agencija (HURA), IAB je suorganizator nove oglašivačke konferencije, IdejaX-a. Kako je uopće došlo do suradnje?
Zadnje četiri godine organizirali smo FuturAD konferenciju, a novu smo odlučili zajedno pokrenuti na prijedlog HURE. Konferencija će tako u mnogim segmentima biti jača, nego u slučaju da HURA i mi konferencije radimo zasebno. Naime, djelujemo na istom tržištu, problemi s kojima se susrećemo su slični, a samim time slični su i ciljevi dijelovanja. Upravo iz tog razloga ideje su nam se preklopile i nastala je IdejaX.

Zbog čega je novi nacionalni festival oglašavanja važan za marketinšku struku?
Nekoliko je razloga, a najvažniji su edukacija i promocija struke. Mislim da kompletno tržište oglašavanja treba razbuditi i motivirati, jer u ovim vremenima motivacija svima nedostaje. Također, mislim da treba nagraditi one koji još uvijek proizvode izvrsnost, te ih pokazati kao primjer drugima jer na taj način educiramo ostale i utiremo put kvaliteti.

Što očekujete od prvog IdejaX-a?
Jedno pravo malo čudo! Ne zato što mislimo da radimo nemoguće, već zato što nam je osnovni cilj motivirati svakog pojedinog sudionika konferencije sadržajem kojeg pripremamo. Nemamo financijske ciljeve, odnosno financijski cilj nam je biti na nuli, a sav novac koji prikupljamo ulažemo u sadržaj. Želimo kroz motivaciju pojedinca utjecati na cjelokupno tržište i vratiti ga na ispravan put.

Okupljamo internet medije

Kakva je potražnja za uslugama Ad-neta, vaše internet oglašivačke mreže?
Ad-net je relativno mlada tvrtka koja bilježi konstantan rast. Okuplja velik broj srednjih i malih internet medija, “paketira” ih u kategorije po ciljnim skupinama interesantnim oglašivačima, te nudi oglašivačima i medijima. S edukacijom tržišta, raste i obim zakupa manjih i srednjih medija, koje mi međusobnim “spajanjem” činimo interesantnijim i dostupnijim oglašivačima. Uz to, okupljanjem velikog broja medija omogućavamo oglašivačima neke nove modele poput retargetinga, a ubrzo i behavioral targetinga, koji su na razvijenijim tržištima vrlo popularni.

Poslovni.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI