Juncker predstavlja investicijski plan težak 315 milijardi eura

Povezani članci

• Bogataši će platiti i veći porez od postojećeg. Zašto? Jer mogu
• Nakon sukoba sa VW: Isporučilac – pobunjenik Prevent mora otpuštati radnike
• Javni dug – omča oko vrata
• Hrvatske tvrtke gube imovinu u Srbiji
• Njemačka ograničila Hrvatima pristup na tržište rada
• U BiH krajem januara više od pola miliona nezaposlenih

Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker predstavit će danas u Evropskom parlamentu investicijski plan koji bi s postojećih 21 milijardu eura mogao u sljedeće tri godine privući 315 milijardi eura investicija u strateške projekte te u mala i srednja preduzeća.

Komisija polazi od toga da u EU ima dovoljno likvidnih sredstava, ali je problem što se ta sredstava ne koriste u produktivne svrhe.

Po pojedinostima plana, koji su procurili u javnost, investicijski plan je skup mjera koje bi u sljedeće tri godine trebale osigurati ulaganja od najmanje 315 milijardi eura. Plan počiva na tri uporišne tačke: mobiliziranje sredstava za investicije bez povećanja javnih dugova; usmjeravanje ulaganja na projekte u ključnim područjima poput infrastrukture, obrazovanja, istraživanja i inovacija; uklanjanje barijera za investicije u pojedinim sektorima.

Komisija će predložiti uspostavu novog Evropskog fonda za strateške investicije unutar Evropske investicijske banke. Taj fond će raspolagati s 21 milijardom početnog kapitala, od čega 16 milijardi eura jamstava prenamjenom unutar postojećeg budžeta EU-a, a pet milijarda će angažirati EIB.

Taj početni kapital od 16 milijardi trebao bi privući 240 milijardi za strateške investicije, poput ulaganja u širokopojasnu mrežu, energetsku i prometnu infrastrukturu, u obrazovanje, istraživanje i inovacije te u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Pet milijardi sredstava od EIB-a trebalo bi privući 75 milijardi za mala i srednja preduzeća ispod 250 zaposlenih te za preduzeća koja zapošljavaju između 250 i 3.000 ljudi.

Uloga toga fonda je da privuče privatna ulaganja, a njegov multiplikatorni učinak se procjenjuje u odnosu 1 prema 15. To znači da jedan euro javnih sredstava uloženih u fond u konačnici daje učinak od 15 eura. U Komisiji navode da je riječ o opreznoj procjeni i da bi taj učinak mogao biti i veći.

Zemlje članice također će moći pridonositi Evropskom fondu za strateške investicije, a ta sredstva ne bi im se računala u budžetski deficit. Komisija procjenjuje da bi ovaj investicijski plan mogao povećati BDP Evropske unije za 330 do 410 milijardi eura i stvoriti od 1 do 1,3 miliona novih radnih mjesta.

Od zemalja članica će se tražiti da pripreme što veći broj projekata. Prednost će imati projekti koji zadovoljavaju tri kriterija: oni koji imaju europsku dodanu vrijednost, ekonomsku održivost i stepen spremnosti – bit će izabrani oni projekti čija realizacija može započeti u sljedeće tri godine.

Kod izbora projekata neće biti nacionalnih ni sektorskih kvota.

Očekuje se da će Komisija pri predstavljanju investicijskog plana dati obrise investicijske situacije u svakoj od zemalja članica, prenosi Hina.

klix.ba