Korporacije nisu umrle, a ka’ će ne znamo

tačno.net
Autor 9.12.2014. u 11:04

Korporacije nisu umrle, a ka’ će ne znamo

Fehim i Eugen se ne razlikuju mnogo u performansama kao pojedinci ali se zato Zvornik mnogo razlikuje od Kingscourta. Zbog te ključne razlike će Fehim i dalje da se pentra po krovu poput artista na žici u cirkusu i kad dođe vrijeme za kraj predstave to će značiti kraj SZR „Ninja“. Šta će tada biti sa Kingspanom ne znamo. 

Piše: Almir Jahić

Ne dirajte moje cikluse

Globalizacija će u budućnosti dovesti do toga da će životi određenih grupa ljudi postati slični i predvidivi. Vizionari globalizacije ne žele običnu moć, oni žele božiju moć i traže način da njegovanjem tih sličnosti kontrolišu naša iznenađenja. Prije će se desiti me pokosi sablja okrutnog vojnika rimske legije nego što bih uspio nekim naučnim metodom dokazati gornju tezu. Jedino bih prije svog tužnog kraja uspio da bespomoćno  zavapim: – Ne dirajte moje cikluse. Zato molim za milost akademske krugove da mi ljutu sablju zamjene za kućni pritvor i uslovno spaljivanje na lomači uz obećanje da ću se odreći karaktera i biti samo tvrdoglav.

Teorije životnog ciklusa preduzeća koje se izučavaju na fakultetima nas uče da dvije stvari određuju rast preduzeća, to su starost i veličina preduzeća. Rast preduzeća se kroz njegove pojedine životne faze mjeri raznim pokazateljima ali se oni manje-više mogu svesti na kapital i  broj zaposlenih. Temeljni cilj poslovanja i upravljanja u kapitalizmu se svodi na organizovanje ljudskih aktivnosti kako bi preduzeće doživljavalo stalni rast. Stalni rast svega i svačega. Sa usklađivanjem nepromjenjivosti tog cilja i promjenjivosti ljudskog duha kapitalizam sve teže izlazi na kraj. U prikladnom i složenom okviru kolektivnog korporativnog dizajna teško je skladno oslikati vješto zakamuflirane lične ambicije i motive.

Projdi vilo

Korporacije su moderna ljudska društva primitivnog zajedničkog interesa koja imaju mnogo para. Vrlo su pogodan pravni oblik za nametanje kapitalističke paradigme ostatku ljudi koji imaju manje para, mada je u zadnje vrijeme primjetno da se korporacije sve teže prilagođavaju novim realnostima. Vlasnici dionica velikih korporacija nose skupe časovnike cikličnog oblika ali to ih ne sprečava da imaju pogrešnu linearnu percepciju o vremenu. Oni vole red rad i disciplinu, a  pomalo i rituale, tek toliko da se zna ko, šta i kad treba da radi. Riječima običnih ljudi rečeno, korporacije su velika preduzeća. Bilo da je preduzeće veliko ili malo njegovo trajanje duž vremenske apscise može se prikazati istom krivom.

Na Adižesovoj krivoj životnih faza u razvoju preduzeća koja pokazuje rast nečega tokom vremena, korporacije mirno jedre u trouglu zvanom vilino kolo. Taj trougao je sve ono što bermudski nije, a tri tačke koje ga jednoznačno određuju su: tačka top forme, tačka stabilnosti i nevidljiva tačka X. Tačka X se ne vidi zato što je Adižesova kriva prikazana u dvodimenzinalnom sistemu. Čest je slučaj da ekonomisti, pravnici i drugi društvenjaci u dvodimenzionalnom sistemu pokušavaju slikovito prikazati kompleksne društvene multidimenzionalne pojave. Tačka x predstavlja sve ono iz okruženja, a i šire, što utiče na trajanje preduzeća. Ako uspijete da upravljate tačkom x onda imate dobre šanse da vam vaša preduzeća vječno plivaju u tom trouglu nošena krilima dobrih vila. To znači besmrtnost korporacija – vječni život. Za sada im dobro ide ali časovnici nisu bez razloga okrugli.

Fehim vs Eugen

Prema Adižesovoj teoriji životnog ciklusa preduzeća, razlika između samostalne zanatske radnje „Ninja“ iz Zvornika i korporacije Kingspan Group Plc iz Kingscourta je samo u jednoj tački. Svako ko poznaje Fehima, zvanog Nindža, vještog građevinskog limara, vlasnika i osnivača pomenute samostalne zanatske radnje će vam potvrditi da je njegova mala radnja trenutno u go-go fazi. Od velike korporacije Kingspan dijeli ga samo tačka adolescencije. Fehim je davno konsolidirao svoj mentalni život i ima prilično definisane stavove i mišljenja. On je racionalan čovjek i sa blagom nevjericom me je slušao dok sam mu pokušavao objasniti gdje se nalazi njegova mala SZR na krivoj životnog ciklusa. Dakle, bilo da se radi o SZR ili o međunarodnoj korporaciji zajedničko im je da su i jedna i druga začete u glavi jednog preduzetnika.

korp

Eugen Murtagh

To što čini veliku razliku između njih je da se Eugen Murtagh, osnivač Kingspan korporacije, više ne vere po krovovima dok Fehim iako gazi šestu deceniju ne silazi sa njih. Pričao sam Fehimu o Kingspanu, o tome kako oni imaju zaposlenih k’o u pola Zvornika što živi raje. – Nije to ništa – kaže on – meni pola Zvornika duguje pare. Očigledno da je Eugen imao bolju strategiju naplate potraživanja – pomislih ja. Možda, zapravo, ipak ne možemo preslikati tu zapadnjačku formulu jer stanovnici Kingscourta iz Irske redovito plaćaju svoje dugove. Bit će da smo ipak specifični. Sjetih se kako me je kolega sa zanosom srednjevjekovnog alhemičara ubjeđivao da je to sve isto i da okruženje i okolnosti nemaju nikakave veze sa time. Bit će da ipak imaju. Jer da nemaju, sada bi Fehim umjest tri imao makar 3000 radnika, a umjesto Pasata karavana dvice makar Audija A6. Saslušao me je Fehim uljudno i strpljivo, a zatim rekao da ima nešto istine u tim knjigama ali da bi on ipak Mazdu šesticu, karavan, sa galerijom, za svaki slučaj. – Nisu švapska auta k’o nekad – objašnjava svoj izbor Fehim.

fehim

Fehim

Odlazi ciklus iz našeg malog grada

Evolucija se na žalost vizionara globalizacije, baš i ne snalazi u društvenoj dimenziji ljudske istorije i zato su klimava sva poređenja na relaciji živi organizam – društveni sistem. Od te analogije i potiče upotreba termina životni ciklus u analizi društvenih sistema i pojava. Autori selektivno primjenjuju tu analogiju duboko svjesni da kapitalizam nije prirodan jer u prirodi vlada komunizam. U prirodi se sve protivi uzroku svog nastanka, to je temeljna zakonitost prirode. Uzrok nastanka preduzeća su  preduzetnik, okruženje i okolnost. Prema spomenutom principu ta preduzeća bi trebala da imaju negativnu povratnu vezu ka uzrocima svog nastanka – ali nemaju. Nemaju zato što zakoni koji vladaju u društvenim sistemima ne počivaju na istim principima na kojima počivaju prirodni zakoni. Nadmoćnost prirodnih zakona nad društvenim bazira se na tri njihove važne osobine: nedvosmisleni su, jednostavni su i ne pišu ih pravnici.

Isti preduzetnici u različitim okruženjima pod različitim okolnostima osnivaju različita preduzeća. Fehim i Eugen se ne razlikuju mnogo u performansama kao pojedinci ali se zato Zvornik mnogo razlikuje od Kingscourta. Zbog te ključne razlike će Fehim i dalje da se pentra po krovu poput artista na žici u cirkusu i kad dođe vrijeme za kraj predstave to će značiti kraj SZR „Ninja“. Šta će tada biti sa Kingspanom ne znamo.

tačno.net
Autor 9.12.2014. u 11:04