Mediji trebaju više slobode, EU ne može pomoći

Povezani članci

• Investicija od 10 milijardi dolara: Iran, Irak i Sirija grade zajednički plinovod
• Švajcarski referndum: Pobjeda građana protiv menadžera sa milionskim platama
• Cijena će u godinu dana rasti 25%, vrhunac je 2300$ za uncu
• Zlatna Uprava
• Predsjednik Xi u trgovinskog sporu sa Vašingtonom: „Kineska kultura je otvoreni sistem“
• Tko se ne oglašava digitalno, postaje nebitan

Europski političari slažu se da je financijska ovisnost temeljni je problem medijskih kuća u jugoistočnoj Europi, ali dodaju i da raste jaz između članica i zemalja kandidata.

Neovisna medijska organizacija za jugoistočnu Europu sa sjedištem u Beču najveći problem vidi u položaju istraživačkih novinara. Suradnik te organizacije Oliver Vujović smatra da istraživački novinari koji se, na primjer, svakodnevno bore protiv korupcije, preuzimaju ulogu i zadatke države koja bi trebala rješavati probleme od društvenog značaja, prenosi Deutsche Welle.

Vujović je zadovoljan pomakom kada je riječ o pružanju policijske zaštite istraživačkim novinarima u nužnim situacijama, međutim, najveći problem i dalje vidi u sudstvu. ”Policija reagira vrlo dobro, ona štiti novinare, međutim tu nastaje jedan drugi problem, a to su sudovi. Apsurdno je da policija privede jednu osobu, protiv nje skupi dokaze i onda nakon nekoliko mjeseci ili čak i godina kada počne sudski proces, ta ista osoba bude puštena na slobodu, iako postoje dokazi protiv nje.”

Direktor Instituta za europsko medijsko pravo Alexander Scheuer tvrdi da i samo stanovništvo zemalja jugoistočne Europe sve više izražava svoje nezadovoljstvo zbog sadržaja medijskog izvještavanja. ”To što mediji postaju sve više bulevarski, nije toliko velik problem. Taj problem ne želim umanjivati, ali mnogo veći problem predstavlja to što sve više gledatelja, slušatelja i čitatelja postaju sve nesretniji zbog nacionalističkog izvještavanja i njegove jednostranosti.” Scheuer smatra da bi rješenju ovog problema mogla doprinijeti Europska komisija koja dijelom financira određene medijske organizacije i programe. Međutim, ni predstavnici europskih institucija tu nemaju jedinstveno stajalište niti neko racionalno rješenje

Njemački zastupnica u Europskom parlamentu Petra Kammerevert to ovako objašnjava: ”Problem su Mađarska, Rumunjska, Bugarska – zemlje koje su već članice Europske unije i koje ne možemo sankcionirati za povredu temeljnih prava u području medijskih sloboda. S druge strane, imamo zemlje kandidate za članstvo u Europskoj uniji kojim postavljamo sve strožije uvijete da bi jednog dana postale dio naše zajednice. Na taj način stvaramo sve veći jaz između onih zemalja koje su već u članstvu i onih koje to žele postati. Bili smo možda malo naivni kada smo mislili da takvih situacija neće biti, međutim Mađarska nam je najsvježiji primjer kršenja medijskih sloboda.”

Suradnik medijske organizacije za jugoistočnu Europu Oliver Vujović smatra da ni zapadnoeuropske medijske korporacije, kao što su WAZ ili Bertelsman, koje su se kupovinom domaćih medijskih kuća pojavile na tržištu jugoistočne Europe, ne mogu doprinijeti većoj demokratizaciji medijske slike. Oni dolaze s velikim obećanjima da će ulagati u obrazovanje ili otvarati škole za novinare, međutim ništa od obećanog na kraju ne ostvare niti poštuju određene međunarodne standarde, kaže Vujović.