Prvi njemački ugostitelji počeli „po češki“ točiti pivo iz cisterne

Povezani članci

• Kontra poslovnih banaka: U Švicarskoj referendum o reformi monetarnog sustava prema kojoj bi novac, u interesu građana, mogla kreirati samo centralna banka
• Časopise mori sve veći broj opoziva članaka
• Javni dug – omča oko vrata
• Dobit velikih automobilskih koncerna uprkos krizi u isporukama na rekordnom nivou
• Željeznička linija Sarajevo – Ploče ukinuta nakon 128 godina
• Tri su stvari koje menadžera razlikuju od vođe

 Berlinska gostionica je bila prva koja je počela točiti iz cisterne foto: Zumböhmischendorf.de

Lani je berlinska gostionica „Zum böhmischen Dorf“ bila pionirem. Kao prva u Njemačkoj počela je točiti, u Češkoj prilično rašireno, pivo iz tanka – cisterne. Danas je već slijede i drugi. To se uklapa u trend povećenja popularnosti češkog piva u Njemačkoj i povećanja izvoza domaćih pivovara.

Autor: Jan Brož
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Kad su lani vlasnici nekoliko berlinskih barova i organizatori muzičkog festivala Markus Ossevorth i Marc-André Janizewski otvarali novu gostionicu nad njenim nazivom nisu morali dugo razmišljati. „Zum böhmischen Dorf“, odnosno “ U češkom selu” se samo ponudilo.

A to ne samo zato što su se u oblasti berlinske četvrti Neukölln, gdje se gostionica nalazi, u sedamnaestom stoljeću naselili protestanti iz Češke, koji su izbjegli pred Habzburzima i rimsko-katoličkom crkvom a do danas se to područje naziva Češki Rixdorf.

Više nego istorija ovo područje sa Češkom spaja ponuda. “U češkom selu” se toči Pilsner Urquell. To u glavnom gradu Njemačke ne bi bilo, samo po sebi, ništa izuzetno. Vlasnici su međutim sve postavili na tehnologiji koja je u Češkoj uglavnom standardna a za zapadnim granicama je potpuna novost. U gostionici se toči pivo iz tanka.

„Pivo iz tanka se do sada u Njemačkoj nije uopšte točilo a nismo ga ni poznavali. Prije nego smo otvorili gostionicu išli smo lično do Plznja gdje su nam predstavili tehnologiju i degustirali smo pivo. Kvalitet nas je ubjedio i odmah smo odlučili da u novom restoranu moramo imati pivo iz tanka,“ kaže raspoloženi četrdesetogišnjak Ossevorth.

Zarada je manja. Uprkos tomu su gostioničari zadovoljni

Od odluke nisu odustali i kada se pokazalo da biti pionirem piva iz cisterne u Njemačkoj neće uopšte biti jednostavno. Morali su prihvatiti činjenicu da se pivo iz cisterne za razliku od piva iz bureta brže kvari i da se mora brže prodati. Zbog visoke investicije biće nekoliko godina ovisni od isporuka piva iz Plzenja a u slučaju spora ne mogu tako jednostavno promjeniti isporučioca kako bi to bilo kod klasičnog piva iz bureta.

I naposlijetku zarada na pivu iz cistrne nije tolika kao kod piva iz bureta. “Naša marža kod piva iz cisterne je za 25% niža nego u klasičnog piva iz bureta,” kaže Ossevorth.

Cisterna zapremine 5 hiljada litara i ostala neophodna tehnologija nije se mogla nabaviti u Njemačkoj i bilo ju je nužno uvesti iz Češke. Na koncu i specijalni sudoper na hlađenje čaša za pivo nije mogao proizvesti niko u Njemačkoj. Sama investicija na tehnologiju točenja dostigla je 40 hiljada evra.

Plzenjski Prazdroj je u tome djelomično učestvovao. Za pivovar je prodaja točenoga piva lukrativnija nego flaširanog a Prazdroj nastoji ljubitelje gorkog napitka izvesti iz kuća ponovo u gostionice. I u Njemačkoj proizvođač piva nastoji produbiti saradnju sa gastronomijom.

Na pionire iz Neuköllna se nadovezuju ove godine i dalje restauracije. “I u budućnosti ćemo nastaviti u uspostavljanju saradnje sa gostionicama i restauracijama da bi smo uspjeli njemačkim ljubiteljima piva ponuditi naše točeno pivo,” navodi glasnogovornica Prazdroja Katerina Krasova. Prema njenoj izjavi učešče točenog piva u cjelokupnom izvozu pivovare u Njemačku iznosi 25%.

Prema podacima Češkog saveza pivovara i proizvođača slada lani su češke pivovare izvezle ukupno 3,6 miliona hektolitara a od toga je 900 hiljada otišlo u Njemačku po čemu je ona najvažnije izvozno tržište. Minulih godina doduše izvoz preko zapadnih granica je opadao ali se lani taj trend okrenuo. U odnosu na 2013. izvezeno je 2,1% piva više. Otprilike 1% popijenog piva u Njemačkoj potiče iz čeških pivovara.

Češke pivovare nisu u Njemačkoj „mainstream“

Osim Pilsner Urquell izvozi Prazdroj i svoje marke Gambrinus i Velikopopovački kozel. Dobro poznat na njemačkom tržištu je i Staropramen a prije svih Buđojevički Budvar. Lani je južnočeški pivovar povećao izvoz u Njemačku za znatnih 10%. Za razliku od Pilsner Urquell Budvar ima uspjeh u prodaji piva u bocama u trgovini na malo. Prema istraživanju AC Nielsen Budvar je sa 14,7% učešća lider na tržištu uvoznih piva uprkos tomu što je najskuplji.

Renata Pankova, rukovodilac odjelenja izvoza Budvara smatra da je rast rezultat investicija do marketingu i distribuciji u proteklim godinama. Slično kao i u Češkoj tako i u Njemačkoj puno ljubitelja piva često eksperimentišu i biraju manje poznate marke i vrste piva.

Češke pivovare imaju koristi i od toga da ih njemački konzumenti ne smatraju dijelom “mainstreama”. “ Sve više konzumenata nastoji da se distancira od glavnih marki a raste potražnja za tradicionalnim proizvodima najvišeg kvaliteta,” dodaje Pankova.

A to je vjerovatno i razlog zašto su vlasnici gostionice “U češkom selu” poslije godinu dana funkcionisanja uprkos niže marže i visokih investicija zadovoljni. U multikulturnom Neuköllnu se sakupljaju umjetnici, studenti i drugi zagovornici slobodnog mišljenja ne samo iz Njemačke nego iz cijele Evrope. Gostionica sa neobičnim konceptom i ponudom se u potpunosti uklapa u njihov ukus. “U našim gostionicama i barovima nudimo i druga piva. Pilsner Urquell je sa odstojanjem najjača marka. Godišnje prodamo 63 hiljade litara,” zaključuje Ossevorth.

idnes.cz