Sve veća kriza oko ruske valute

Povezani članci

• Povratnici – istinski borci za očuvanje multietničke BiH
• Čvrsta i sjajna, nova kineska valuta
• Soroš prestaje kritikovati: Euro će preživjeti a valutni rat će ga ojačati
• Signali sa ruba Sunčevog sustava
• Njemačka: Nezaposlenost? Što je to?
• Preveden: Da nam je više Tedeschija već bismo postali centar jugoistočne Europe

Sve veća kriza oko ruske valute snažno pogađa “tržišta u nastajanju” iz kojih investitori naglo odlaze. Ovaj razvoj situacije naročito se osjeća u Turskoj gdje je jučer valuta, lira, pala na rekordno niske razine.

Opširnije o krizi ruske valute i utjecaju na tržišta u nastajanju:
Pada nafta, pada rublja, trese se svijet: Ruska valuta strmoglavo pada drugi dan u nizu, najveći pad u 16 godina

Turska lira pala je na 2,41 za jedan američki dolar, odnosno, 3,03 za jedan euro. Valuta je tako sada pala na stope niže nego u siječnju ove godine kada se Turska našla pred velikom valutnom krizom koja je spriječena tek hitnom intervencijom središnje banke koja je povećala kamatnu stopu.

Zanimljivo je primijetiti i to da se turska valuta našla u velikim problemima neposredno nakon približavanja Rusiji. Naime, prije svega nekoliko dana Rusija je poručila Europi da zbog svih opstrukcija neće graditi plinovod Južni tok – koji je esencijalan za energetsku opskrbu jugoistočne Europe – već kako će pokrenuti veliko energetsko partnerstvo s Turskom (vidi: Rusija odustala od plinovoda – Južni tok više ne postoji, ugrožena energetska sigurnost jugoistočne Europe: Zbog američkog pritiska Europa sada gubi milijarde, a Turska postaje veliki ruski energetski partner).

Neposredno nakon objave ove informacije, za vrijeme Putinovog gostovanja u Turskoj, mnogi su spekulirali kako bi se Ankara mogla naći na meti snažnog pritiska sa Zapada zbog suradnje – koja znatno prelazi “koketiranje” – s Rusijom u vrijeme dok se pokreće žestoka anti-ruska kampanja kojoj bi konačan cilj mogao biti i “smjena režima” u Moskvi.

Nadalje, kako prenose turski mediji, liru također pogađaju unutarnja politička zbivanja u Turskoj. Naime, turske vlasti pokrenule su još jedan progon opozicijskih novinara. Preko 20 novinara je uhićeno (vidi: Policijska racija na turske opozicijske medije bliske Gulenu: privedene 24 osobe), a vijest su jako loše primili u Europi – što se, dakako, odmah negativno odrazilo na raspoloženje investitora.

Povrh svega toga turski predsjednik Erdogan adresirao je situaciju oko uhićenja opozicijskih novinara te u svom govoru “odbrusio” Europi rekavši kako “Europa treba gledati svoja posla”.

No, primarni uzrok aktualne valutne nestabilnosti u Turskoj ipak je kriza u Rusiji jer i Turska i Rusija su zemlje predvodnice tzv. “tržišta u nastajanju”. Uz spomenute u ovu skupinu također spadaju i zemlje kao što su Kina, Indija, Brazil, Iran, Meksiko, Indonezija, Saudijska Arabija, pa i (prema nekima) Južna Koreja.

E.G. advance.hr