Trgovinski rat je imao uticaj na opadanje vanjske trgovine Kine u 2019. godini

/lw/DP/bgf
Autor/ica 17.1.2020. u 09:17

Trgovinski rat je imao uticaj na opadanje vanjske trgovine Kine u 2019. godini

Foto: dpa-AFX

Kina i SAD jasno osjećaju uticaj trgovinskog rata: Trgovina između dva najveća svjetska gospodarstva je u prošloj godini opala za 14,6 posto, kako je objavila kineska carina u utorak u Pekingu prilikom prezentiranja podataka preračunatih u američke dolare.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Kineski uvoz iz SAD pao je čak za 20,9 posto na 122 milijarde dolara dok se kineski izvoz u SAD smanjio za 12,5 posto na 418 milijardi dolara.

Nakon dvije godine rasta sa dvocifrenim postocima ukupna kineska vanjska trgovina sa svijetom opala je prvi puta prošle godine za jedan posto. Izvoz se povećao samo malo za 0,5 posto ali uvoz je opao za 2,8 posto.

Međutim postoji zračak nade za Kinu: Ukupna vanjska trgovina oporavila se u decembru i porasla za 11,3 posto u poređenju sa istim mjesecom prošle godine. Uvoz se povećao u decembru za 16,3 posto dok je izvoz porastao za 7,6 posto. Međutim stručnjaci ovaj porast dovode djelomično u vezu sa niskim podacima iz prošle godine.

Podaci o trgovini su objavljeni dan prije potpisivanja djelimičnog dogovora o prvoj fazi u trgovinskom ratu u srijedu u Vašingtonu. Zbog toga je doputovao kineski glavni pregovarač i vicepremijer Liu He sa velikom delegacijom. Prema američkim podacima Kina se obavezala između ostalog da će svoj uvoz iz SAD u toku dvije godine povećati za 200 milijardi dolara.

Od toga 40 milijardi dolara treba da ide u korist američkim poljoprivrednicima – važnoj grupi za predsjednika Trumpa sa pogledom na izbore u novembru. Kina je takođe obećala da će kupiti gotove proizvode u vrijednosti od oko 75 milijardi dolara kao i energente za 50 milijardi dolara i za 35 do 40 milijardi dolara usluge, kako izvještava „Politico“.

Dalje su postignuti dogovori na teme duhovnog vlasništva, transfera tehnologije i razmjenskih kurseva. Za uzvrat SAD su odustale od uvođenja zaprijećenih novih kaznenih carina na potrošačke proizvode u vrijednosti od 150 milijardi dolara. Već uvedena dodatna davanja od 2018. na robu u vrijednosti od 250 milijardi dolara međutim ostaju.

Dalje carine u visini od 15 posto na kinesku robu u vrijednosti od 120 milijardi dolara ipak trebaju da se upolove. Trump postojeće kaznene carine vidi kao adut za pregovore o dogovoru za drugu fazu. Sa njegovog aspekta do novih dogovora moglo bi doći tek nakon izbora u novembru.

Trgovinski rat teško opterećuje kinesko gospodarstvo. „Carine koje su SAD već uvele pogodile su kineski izvoz“, rekao je ekonomski stručnjak Max Zenglein iz kineskog instituta Merics u Berlinu. „Pošto su SAD jedno od najvažnijih tržišta za Kinu ovo sve više vrši pritisak na ukupan izvoz.“

Pad uvoza može se prije svega objasniti usporenim rastom u Kini koji bi u ovoj godini mogao dostići nešto više od šest posto. „Time će potražnja za inostranim proizvodima kako od strane industrije tako i od strane potrošača biti manja.“ Uz ovo dolazi da je slabiji kurs junama prema dolaru u dužem periodu 2019. poskupljivao inostranu robu i kočio potražnju.

Iako vanjska trgovina za kinesko gospodarstvo u poređenju sa ranijim periodom nije više tako važna „izvoz je za dijelove prerađivačke industrije od velikog značaja“, istakao je Zenglein. Pad vanjske trgovine mogao bi gospodarski rast „jače i brže usporiti nego što bi to vlada htjela“.

To bi moglo u regionima ovisnim o izvozu voditi do povišene nezaposlenosti. “Time se povećava pritisak na vladu”, rekao je Zenglein. Vlada pokušava podržati preduzeća poreskim olakšicama i kraćenjem socijalnih davanja. Osim toga Peking pokušava da pojača trgovinu sa jugoistočnim azijskim državama.

finanzen.net

/lw/DP/bgf
Autor/ica 17.1.2020. u 09:17