Zašto američke banke opet dobro zarađuju

tačno.net
Autor 28.2.2013. u 17:31

Zašto američke banke opet dobro zarađuju

Podpomognuta sa mnogo milijardi dolara: nekada najveća svjetska banka Citigroup

28.02.2013 Je li finansijska kriza u Americi već prošla? Dok se u Evropi mnoge velike banke još bore da prežive, američke zarađuju opet veoma dobro. Kako je to moguće?

Skoro 140 milijardi dolara – takvu dobit su ostvarile američke banke u prošloj godini, saopštio je ured za osiguranje uloga FDIC. Samo jednom, 2006.godine, dakle prije izbijanja finansijske krize u Sjedinjenim državama, bilo je više. Može li stvarno biti da ona branša koja se zbog uticaja krize a posebno zbog kraha banke Lehman Brothers, navodno borila sa poduzetničkom smrču, sada opet sjedi na punim kasama. Da, očigledno je tako.

Za visoku dobit i za to, zašto se evropske banke nisu vratile starom sjaju postoji više razloga:

Hrabra rekonstrukcija: Na vrhuncu finansijske krize američko ministarstvo finansija i centralna banka Federal Reserve nisu dugo oklijevali. Država je uložila vlastita sredstva u bezbroj kreditnih institucija – što nije uvijek bilo dobro prihvaćeno od pojedinih banaka.

Najpoznatiji slučajevi su sa Citigroup, nekada najvećom bankom na svijetu, i Osiguranjem AIG. U AIG je imala jedno vrijeme američka država 90% učešća – koncern je dobio pomoć od više od 180 milijardi dolara. U drugim slučajevima ( Bear Stearns i Merrill Lynch ) organizovalo je Ministarstvo finansija i Centralna banka brzo preuzimanje oslabljenih banaka od strane stabilne konkurencije. Hrabri zahvati, zahvaljujući američkom pragmatizmu, koji se nije osvrtao na gospodarskopolitičke dogme, su brzo raspršili nadošle sumnje u opstanak banaka i bankama omogućili da se rekonstruišu. Uostalom: svoj udio u AIG kao i u Citigroup američka država je u međuvremenu prodala- sa dobitkom od milijardu dolara u oba slučaja. I u Njemačkoj je država potpomogla posrnule banke i utvrdila mjere za pomoć zajedno sa Fondom za spašavanje banaka Soffin. Ove mjere se u Njemačkoj nisu isplatile ni izbliza kao u Sjedinjenim državama – nasuprot.

Pomoć Centralne banke: Američka centralna banka Federal Reserve pod predsjedavanjem Ben Bernanke je u toku krize snizila osnovne kamatne stope na skoro nula procenata. Osim toga donesene su izvanredne mjere, među njima više novčanopolitičkih programa olakšanja. Pritom nije Centralna banka kupovala samo američke državne obligacije nego i hipotekarne vrijednosne papire u vrijednosti mnogo milijardi dolara – tako su se stabilizirale cijene na tržištu na kome su banke bile jako angažovane. Upravo ove kupovine su, prema većinskom mišljenju, veoma pomogle američkim bankama u prošloj godini. U pojedinim slučajevima je američka centralna banka direktno pomogla pojedinim posrnulim bankama: na primjer kod kupovine Bear Stearns od strane banke JP Morgan. U Evropi je evropska centralna banka takođe pomogla bankovni sektor kupovinom državnih obligacija i niskim kamatnim stopama – međutim ova pomoć u poređenju sa tim šta radi američki FED izgleda veoma niska. Osim toga izgleda da je u Americi  uska saradnja vlade i centralne banke donijela brzi zaokret za finansijsku branšu.

Bolja konjuktura: Američki gospodarski rast je doduše i dalje znatno niži nego prije izbijanja finansijske krize. Ipak proizvodnja u najvećoj ekonomici svijeta raste brže nego na primjer sa ove strane Atlantika. Bankarski poslovi se tendencijalno kreću u istom pravcu kao i cjelokupna ekonomika. Zato je i to jedan razlog zašto američke banke iskazuju tako dobru dinamiku dobiti. Porastao je u okvirima konjukturnog oživljavanja ne samo broj zaposlenih. Upravo tvrdo opustošeno tržište nekretnina ponovo oživljava – u januaru je u Sjedinjenim državama prodano 437.000 novih kuća, 15% više nego u prethodnom mjesecu i znatno više nego se očekivalo.

Sve to ne znači da američke banke danas nemaju nikakvih problema. Velika banka JP Morgan upravo je najavila da će smanjiti broj zaposlenih u oblasti privatnog bankarstva za oko 4.000 – i Citigroup smanjuje značajno broj zaposlenih. Skandal oko Libor kamata opterećuje branšu i nadalje i uopšte kroz neke špekulativne radnje koje su krizu potpomogle, izgubljeno je puno povjerenja u banke. I konačno visoku dobit treba posmatrati i sa aspekta da su u Americi bankrotirale stotine banaka i iščezle sa tržišta. Međutim u opstanak značajnih američkih banaka ne sumnja danas skoro niko što ne vrijedi za neke evropske banke.

By:FAZ.NET/ala.

Preveo: Ešref Zaimbegović

tačno.net
Autor 28.2.2013. u 17:31